SANDRA Benčić sinoć je prilikom gostovanja na HRT-u iznijela oštru kritiku na račun vlade zbog, kako je istaknula, neuspjeha u suzbijanju uzroka visokih cijena hrane u Hrvatskoj. Fokusirala se na problem inflacije i rast cijena prehrambenih proizvoda, koji, prema njezinim riječima, najviše pogađaju građane.

Visoke cijene i nefunkcionalno tržište

"Postalo je evidentno da nakon smanjenja stope PDV-a na 5% za određene prehrambene proizvode tržište u Hrvatskoj ne funkcionira. Tržišna utakmica među trgovačkim lancima praktički ne postoji", izjavila je Benčić. Pojasnila je kako cijene nisu pale nakon smanjenja PDV-a, već su nastavile rasti, što je, prema njezinim riječima, jasan pokazatelj nefunkcioniranja države.

"Činjenica je da cijene hrane kod nas jesu više. One su nešto više u prosjeku nego u Sloveniji. Međutim kada gledate pojedine grupe namirnica, primjerice posebno pekarski proizvodi, ali isto tako šećer, džemovi, gazirana bezalkoholna pića itd. Oni su čak značajno iznad europskog prosjeka cijena. Zašto je tome tako?" rekla je.

Navela je kako je gubitak državnog proračuna zbog smanjenja PDV-a procijenjen na 1.2 milijarde eura. "Taj novac nije ostao u džepovima građana, nego u džepovima vlasnika trgovačkih lanaca", rekla je Benčić i dodala da je Plenković porez na ekstra profit odobrio samo za jednu godinu, a za 2024. je to odbio.  

Kaže, ljudima je možda teško zamisliti što je milijarda i dvjesto milijuna koje smo izgubili kao državni proračun i ostavili to vlasnicima trgovačkih lanaca.

" Ja sam vam računala danas da svako dijete u Hrvatskoj koje se rodi do osamnaeste godine života može imati mjesečno 161 euro univerzalnog dječjeg doplatka. Vidite, to vam je iznos koji smo ostavili, mjerama koje Plenković provodi, u džepovima vlasnika trgovačkih lanaca", kazala je Benčić. 

Benčić je također kritizirala premijera zbog nedjelovanja na europskoj razini. "Zašto se Hrvatska, nakon ulaska u eurozonu i Schengen, i dalje tretira kao zemlja višeg rizika zajedno sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom? Zašto premijer nije iskoristio svoje vanjskopolitičke veze da to promijeni?" upitala je.

Obuljen Koržinek branila vladu

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek odgovorila je kako vlada nije svemoćna i da su poduzete robusne mjere za regulaciju cijena energenata, što je, prema njenim riječima, spriječilo još veći rast inflacije. "Plaće su rasle brže od inflacije, što pokazuje da građani nisu izgubili kupovnu moć", izjavila je ministrica, dodajući da se razmatraju nove korekcije cijena prehrambenih proizvoda.

Obuljen Koržinek je istaknula i važnost angažmana Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te udruga potrošača u borbi protiv rasta cijena.

SDP-ova zastupnica Sanja Radolović kritizirala je HNB zbog nedjelovanja, iako je, prema zakonu, nadležan za stabilnost cijena. Ukazala je na izuzetno visoku likvidnost banaka, koja bi se političkom odlukom mogla usmjeriti prema povećanju mirovina. Također je podsjetila na riječi guvernera HNB-a da je rast trgovačkih marži u Hrvatskoj uzrokovan "inflacijom pohlepe".

"Andrej Plenković šalje prigodno građanima na uplatnicama za električnu energiju da je ova niža cijena električne energije produkt rada njegove vlade i njegove pomoći građanima. Ali svi propuštaju reći da se rebalansom državnog proračuna HEP sanirao za 1.3 milijarde eura. Uzelo se primjerice 500 milijuna eura sa stavke za povećanje mirovina. Uzelo se, to nisam ja izmislila, čak 42 milijuna eura sa stavke Ministarstva znanosti i obrazovanja za prevenciju nasilja u školama. Vi znate da je to iz rebalansa državnog proračuna", komentirala je Radolović.

Sandra Benčić istaknula je kako je potrebno ojačati domaću poljoprivrednu proizvodnju i uspostaviti kratke lance nabave lokalnih proizvoda. "Cijene hrane divljaju već tri godine, a tek sada se sastaje s predstavnicima trgovačkih lanaca. To je premalo i prekasno", kazala je, dodajući kako se u Zagrebu već primjenjuju zelene javne nabave za škole i vrtiće, gdje prednost imaju lokalni proizvođači.

Oporbene zastupnice složile su se da su potrebne sustavnije mjere za zaštitu građana i suzbijanje inflacije, uz jačanje odgovornosti ključnih institucija.