BOJKOT trgovačkih lanaca najavljen je 24. siječnja. Sve je počelo s porukama koje su se masovno dijelile po društvenim mrežama. Stvar je zaživjela, osim potrošačkih društava, na bojkot sad pozivaju i političke stranke, dok su ekonomisti oko svega skeptični.

>> DP i Možemo podržali bojkot trgovina. Glas poduzetnika: Suludo. Iza toga su uhljebi

Hrvatska na vrhu eurozone

Poskupljenja su već godinama aktualna tema u Hrvatskoj. Što se tiče EU, Hrvatska je po stopi inflacije treća, odmah nakon Rumunjske i Mađarske. Hrvatska je po inflaciji na vrhu eurozone.

Nedavno je više od 50 dobavljača najavilo rast cijena, što je samo nastavak trenda poskupljenja. Kad se govori o cijenama, ljudi su obično bijesni zbog slučajeva gdje isti proizvodi koštaju jeftinije na bogatom Zapadu.

Pixsell je nedavno usporedio cijene pojedinih artikala u trgovinama dm-a u Hrvatskoj i Njemačkoj. Gotovo svi proizvodi skuplji su u Hrvatskoj.

Već neko vrijeme argument o bojkotiranju proizvoda kao načinu borbe protiv poskupljenja prisutan je u javnom prostoru. Iznosili su se, primjerice, podaci kako su Talijani bojkotom smanjili cijene skupe kave i tjestenine.

Već se išlo u bojkot oko teletine 

Potrošačka Facebook stranica Halo, inspektore, koju je pokrenuo Europski centar izvrsnosti, izvijestila je nedavno o akciji bojkota kupovanja telećeg vrata i lopatice zbog rasta cijena ovih proizvoda u trgovačkim lancima.

Tijekom protekla tri mjeseca cijena ovog proizvoda u većini je trgovina porasla za 43% bez jasnog objašnjenja za skok u cijeni. Ova stranica je objavila kako imaju informacije da su mesari zabilježili manju prodaju.

Kelemen: Tražimo da netko problem riješi

Kontaktirali smo Josipa Kelemena, savjetnika u potrošačkoj platformi Halo, inspektore. Govori da je odaziv za akciju u petak veći nego što su očekivali.

"Očito su ljudi shvatili poantu priče, a to je problem drastičnih poskupljenja koja su nastupila zadnjih mjeseci. Sve poskupljuje - hrana, usluge, a potrošači su šutjeli. Sad tražimo da to netko riješi, a zna se tko to može riješiti", kaže.

Govori da se javljaju predstavnici sindikata i pitaju mogu li se pridružiti te dodaje da su dobrodošli i da je dobro da animiraju članove.

"Ako ne bude dovoljno, ako se ovo u petak ne shvati kao znak upozorenja, krećemo s trećom fazom u ponedjeljak, to je bojkotiranje jednog lanca, još ne znamo kojeg, na razdoblje od 10 do 15 dana. To bi bila poruka da se razmisli o načinu poslovanja", rekao je.

Pitamo ga na što misli kad kaže da se zna tko problem može riješiti. 

"Država ima mehanizme s kojima može reagirati. Ali odgovor na to pitanje ne daju potrošači, nego vlada, trgovci, uvoznici, distributeri itd. Postali smo država u kojoj uvozno-trgovački lobi vlada tržištem, izuzetno smo ovisni o uvozu, a naša proizvodnja je u padu. I to generira inflaciju. Tražimo da se i Ministarstvo gospodarstva pokrene", govori.

Školnik: Ako su trgovci pohlepni, kako propadaju?

Slobodan Školnik, nekadašnji generalni direktor Emmezete, danas CEO u tvrtki Moemax Balkans, govori da je u svim zemljama uzročnik i kreator inflacije država.

"Vrhunski ekonomski mozgovi su to davno objasnili. Posljedice inflacije poput cijena koje idu gore kreira država. Onda država glumi da se bori protiv inflacije pa traži krivca, unutarnjeg ili vanjskog neprijatelja. Sad imamo i jedne i druge - unutarnje i vanjske trgovačke lance.

Govori se o pohlepi, naročito da su strani lanci pohlepni. Imate domaće lance koji su propali poput Konzuma, Keruma, Peveca... Ako su ti trgovci tako pohlepni, kako su uspjeli propasti? Dojam se stvara da trgovci zagrabe koliko god im treba novaca", rekao je.

"Novac koji se mazne, završi u tegli krastavaca"

Navodi da trgovci imaju nisku profitabilnost te da rade s prosječnom maržom od 25 posto. Ističe da je to niže nego u Austriji

"Najprofitabilniji trgovac ima 4 posto dobiti. U 2023. je deset najvećih trgovaca ostvarilo 135 milijuna eura dobiti, a banke 2 milijarde eura dobiti. To je iznos koliko su dečki ukrali u danu u INA-i. Tu nema ekstraprofita, da postoji, Konzum ne bi propao", dodaje.

"Cijene su u Hrvatskoj skupe jer ih diktira dobavljač, jer su uvozni troškovi skupi, jer plaćamo 21 županiju, 555 općina, a od 21 župana, njih 6 sad uživa u janjetini. Ne na svoj račun. Kad maznu milijun eura na one operativne robote, to vidite u cijeni tegle krastavca. Nije to novac iz svemira", rekao je.

"Država se igra s cijenom energenata, porezima, onda tu su razne rente, zajednice... Imate 21 nepotrebnu županiju, ukupno 555 jedinica lokalne samouprave. Imate 300 turističkih zajednica! To netko plaća, sav novac stvoren je u gospodarstvu. U cijeni finalnog proizvoda su svi inputi. Sve to formira cijenu štruce kruha ili litre mlijeka, kaže.

Školnika smo pitali da prokomentira bojkot. Rekao je da nema komentara. "To je zabava za neuke", poručio je.

Novotny: Nisam sklon tome da su trgovci krivi

Ekonomist Damir Novotny nam govori da optužbe javnosti prema trgovačkim lancima nisu poštene.

"Hrvatska javnost je sklona tražiti neprijatelje, jednom su banke, drugi put trgovački lanci. Nisam sklon tim tvrdnjama da su trgovci krivi. Prema podacima o profitabilnosti, oni ostvaruju loše rezultate s manjim maržama nego u Sloveniji ili Austriji. Dijelom zbog visokih troškova održavanja maloprodajne mreže izvan sezone.

Cijelo to pitanje poskupljenja je kompleksno uz niz strukturalnih problema zašto su cijene više i teško ga je svesti na populistička objašnjenja. Inflacija je monetarni fenomen i očito u kućanstvima postoji dovoljno novca. Spremni su platiti više. Prema istraživanjima, građani Grčke i Hrvatske imaju najvišu sklonost prema marginalnoj potrošnji u EU.

Ovi bojkoti mogu biti simpatični dijelu javnosti, ali ama baš na nikakav način oni ne mogu djelovati oko smanjenja cijena", rekao je Novotny.

"Vlada radi u korist inflacije"

Pitamo ga oko odgovornosti države.

"Vlada je mogla učiniti više da utječe na rast cijene kroz snižavanje poreznih opterećenja. Za neke proizvode je manji PDV, ali za većinu stopa je i dalje 25 posto. Islandska vlada je snizila PDV za sve proizvode.

Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, to je još jedan problem. Vlada ekonomskim mjerama može utjecati na povećanje ponude i tako utjecati na cijene. Ali mi smo uz Crnu Goru jedina zemlja na Mediteranu s manjkom po pitanju proizvodnje hrane", rekao je.

"Kad se inflacija uvuče u nacionalnu ekonomiju, a pri tome imate sklonost vlade da radi u korist inflacije, pa povećava plaće državnim službenicima, onda inflacija postaje ukorijenjena. Zato ćemo se s tim problemom susretati desetak godina.

Stotine tisuća ljudi je dobilo nagle povišice, to je ogromna potrošačka moć. Vidjeli smo podatke da su u siječnju restorani bili puni. Očito da kućanstva raspolažu s više novca nego prije", rekao je.