PREDSJEDNIK Donald Trump potpisao je uredbu prvog dana svog drugog mandata o povlačenju SAD-a iz Pariškog sporazuma, međunarodnog klimatskog ugovora u kojem se gotovo 200 zemalja obvezalo na suradnju u ograničavanju globalnog zatopljenja. Ulozi su iznimno visoki za planet i sposobnost čovječanstva da se prilagodi promjenama klime te sve većim troškovima klimatskih katastrofa, piše CNN. Planet je 2024. godine prešao ključni prag, 1,5 stupnjeva Celzija globalnog zatopljenja.

Što je Pariški sporazum?

Više od 190 zemalja okupilo se 2015. godine na klimatskom summitu Ujedinjenih naroda u Parizu i usvojilo ono što je postalo poznato kao Pariški sporazum ili Pariški klimatski sporazum, s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na znatno ispod 2 stupnja Celzija, po mogućnosti na 1.5, iako su zemlje bile podijeljene oko toga treba li cilj biti 1.5 ili 2 stupnja. Donji prag zagovarali su klimatski znanstvenici, a na kraju je uključen u tekst kao ideal, a ne formalni cilj sporazuma.

Međutim, od tada se klimatske promjene ubrzavaju, a planet se zagrijava brže nego što su znanstvenici predviđali. Posljednjih godina sve je više dokaza da će sposobnost prirode i čovječanstva za prilagodbu značajno opasti ako planet doživi trajno zagrijavanje iznad 1.5 stupnjeva Celzija.

Iako je usvajanje Pariškog sporazuma bilo povijesni trenutak koji je pokrenuo svijet u smjeru koji su znanstvenici podržavali, sporazum nije precizirao kako bi zemlje trebale ostvariti svoje ciljeve. Nije ni obvezujući, zemlje nisu zakonski obvezne smanjiti svoje emisije prema međunarodnom pravu, već svaka država postavlja vlastite ciljeve smanjenja emisija, kao i metode za njihovo postizanje.

Koji je (bio) klimatski cilj SAD-a?

Bidenova administracija postavila je novi, ambiciozan cilj u prosincu 2024., prema kojem bi SAD smanjio emisije stakleničkih plinova do 66% ispod razina u periodu između 2005. i 2035. godine. Bivši predsjednik Joe Biden znao je da Trump namjerava ponovno povući SAD iz Pariškog sporazuma, pa je taj cilj bio simbolična izjava o smjeru kojim je zemlja mogla krenuti da su Amerikanci izabrali predsjednika naklonjenog klimatskim politikama.

Klimatski aktivisti cilj su ocijenili ambicioznim. "Za ovaj novi, vrlo ambiciozan cilj za 2035. godinu, nismo na dobrom putu, a pod Trumpovom administracijom vjerojatno ćemo se još više udaljiti od tog puta", rekla je Kate Larsen, voditeljica međunarodnih istraživanja o energiji i klimi u Rhodiumu.

SAD je imao vodeću ulogu u pregovorima o Pariškom sporazumu, koji je 2015. godine usvojilo gotovo 200 zemalja tijekom Obamine administracije. Trump je 2017. godine najavio namjeru povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma, što je formalizirano 4. studenog 2020., dan nakon predsjedničkih izbora koje je na kraju dobio Biden. Već na prvi dan svog mandata Biden je najavio namjeru ponovnog pristupanja Pariškom sporazumu, a na prvi dan svog drugog mandata Trump je ponovno naredio povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma. Nastoji i povećati proizvodnju fosilnih goriva u zemlji.

Može li SAD ponovno pristupiti Pariškom sporazumu?

Može, no to bi moglo ovisiti o sljedećim potezima Trumpove administracije. Dokument Heritage Foundationa pod nazivom Projekt 2025 preporučuje da Trump u potpunosti istupi iz sveobuhvatnog sporazuma UN-a koji upravlja i Pariškim sporazumom. Takva bi odluka uzdrmala međunarodne klimatske pregovore i otežala budućim administracijama ponovno pristupanje.

U međuvremenu, vodeći dužnosnik Ujedinjenih naroda za klimatske promjene ponovio je kako vrata Pariškog sporazuma ostaju otvorena. "Pozdravljamo konstruktivno sudjelovanje bilo koje i svih zemalja", izjavio je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene.

Ipak, Stiell je naglasio globalni rast čiste energije, čija je vrijednost prošle godine dosegnula 2 bilijuna dolara te upozorio da će zemlje koje to ignoriraju zaostajati. "Ignoriranje ovog trenda samo preusmjerava to golemo bogatstvo konkurentskim ekonomijama, dok klimatske katastrofe poput suša, požara i superoluja postaju sve gore, uništavajući imovinu i poslovanje, ugrožavajući nacionalnu proizvodnju hrane i potičući inflaciju u cijelom gospodarstvu", upozorio je.