NADALEKO je poznata priča o Melaniji Trump: djevojci iz maloga mjesta u komunističkoj državi koja je postala prva američka prva dama rođena izvan SAD-a nakon više od stoljeća.

No njezini sumještani nisu baš zadovoljni načinom na koji se Slovenija prikazuje u medijima, osobito u SAD-u, te kažu da su rane godine života Melanije Knavs prikazane prilično egzotično zbog prilagodbe i podilaženja ukusu američke publike, piše Politico.

"Pogrešna karakterizacija i pogrešna tumačenja bez sumnje ljute nas Slovence", rekao je za Politico gradonačelnik Melanijina rodnoga grada Sevnice Srečko Ocvirk koji dodaje da "kvaliteta života i stupanj razvijenosti Slovenije nisu predstavljeni na temelju činjenica".

Ocvirk se prisjeća kako su prije desetak godina u ovo pitoreskno mjesto, smješteno među bujnim šumama i planinama uz rijeku Savu, svraćale filmske ekipe i novinari iz cijelog svijeta nastojeći otkriti sočne pojedinosti o djetinjstvu i mladim danima žene nekoć poznate pod prezimenom Knavs.

S obzirom na to da njihova istraživanja nisu dala previše rezultata, okrenuli su se predvidljivoj priči o njezinu putu od siromaštva do uspjeha koja često prati pojedince porijeklom iz istočne Europe, osobito žene. I sama Melanija u nedavno objavljenoj autobiografiji dovodi u pitanje takvu priču. 

Iako je Slovenija bila dio Socijalističke Federativne Jugoslavije, daleko je od toga da je nalikovala na Sovjetski Savez u smislu kvalitete života, individualnih prava pojedinaca i otvorenosti prema Zapadu, koji su u to vrijeme bili na znatno višoj razini nego što mnogi stranci pretpostavljaju.

Stvaran život u Sloveniji

Slovenija je i prije i za vrijeme 20. stoljeća bila iznimna kada su posrijedi njezin industrijski i kulturni razvoj. Melanijin neveliki rodni grad bio je poznat po renomiranom proizvođaču tekstila Lisci i po proizvođaču cipela Kopitarni.

Priča o američkoj prvoj dami koja govori engleski s naglaskom sad je već, nakon što je Trump drugi put izabran za predsjednika, pomalo izlizana, smatra Ocvirk. "Izvještavanje o njoj postalo je nešto uravnoteženije i čini se da su i novinari i medijske kuće konačno uspjeli pohvatati konce i uhvatiti korak sa stvarnim životom u Sloveniji", kazao je.

Sevničani su u konačnici ipak sretni zbog prve dame Sjedinjenih Država porijeklom iz Slovenije. "Sa zadovoljstvom i ponosom doživljavamo Melanijin povratak u Bijelu kuću, prije svega oni građani koji poznaju obitelj Knavs i njihovi su prijatelji", zaključio je Ocvirk.

"Melanijin efekt" osjetio je i slovenski filmski redatelj Jurij Gruden kada je odlučio snimiti prvi dugometražni dokumentarni film o prvoj dami. Priznao je da ga njezin život nije osobito zanimao sve dok mu njegovi strani kolege nisu kazali kako je to trenutak koji se događa jednom za njegovu domovinu i da ga vrijedi dokumentirati.

"Dok sam snimao ovaj dokumentarac, iskusio sam što to znači biti dijelom Trumpova ekosustava kada je riječ o pozornosti, a ponekad izaziva trenutačne i automatske osude, čak i kada samo snimate dokumentarac", rekao je.

Kada je kolegama otkrio na čemu radi, njihove su reakcije bile oštre ili podijeljene. "Polarizacija u pogledu Melanije i njezine obitelji iznimno je snažna i teško je voditi racionalan razgovor, bez obzira na kojoj ste strani političkog spektra."

Netipična Slovenka

I Gruden i Ocvirk su istaknuli da njihov interes i potpora Melaniji Trump ne predstavljaju političko odobravanje njezina supruga.

Zamjeraju li Slovenci nešto Melaniji? Možda rezerviran odnos prema domovini? "Reakcije na Melaniju još uvijek su pomiješane. Neki je u Sloveniji ne vole jer, čini se, ne iskazuje nimalo interesa za samu državu i jer je nije godinama posjetila, što je čini netipičnom Slovenkom", smatra Gruden.

I to unatoč činjenici da i Melania i njezin sin Barron govore slovenski i imaju državljanstvo Europske unije. Naime, ona je također prva američka prva dama koja je istodobno državljanka EU. Aktualna predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar bila je Melanijina odvjetnica prije nego što je ušla u politiku.

U konačnici, pojednostavljeno skrivanje njezina ranijeg života moglo bi se svesti na klasičnu američku nezainteresiranost za složenost i za proturječnosti Starog kontinenta.

"Ja mogu reći da sam oduševljen što se vratila. Možda to neće biti lako prihvatiti ljudima u Sjedinjenim Državama, no za nas koji pratimo sa strane - bit će to zabavno", zaključio je Gruden kroz smijeh.