OZBILJNOST, razočaranost i frustracija – to se moglo vidjeti na licu Emmanuela Macrona kada je početkom godine održao govor pred stranim diplomatima u Parizu. "Netko je zaboravio reći hvala", požalio se francuski predsjednik i dodao: "Niti jedna afrička vlada nije imala hrabrosti, obzirom na javno mišljenje, priznati da njihove zemlje danas ne bi imale suverenost da nije bilo francuske vojne aktivnosti u regiji."

"Prepotentno držanje prema Africi i Afrikancima", komentirao je predsjednik Čada Idriss Déby. "Francuska nema ni sredstava niti pravo jamčiti afričku sigurnost i suverenost", naglasio je senegalski premijer Ousmane Sonko.

Nina Wilén s belgijskog Egemont instituta za međunarodne odnose je u intervjuu za Deutsche Welle Macronove izjave nazvala "strateškom pogreškom". Ona smatra da takve izjave "potkopavaju nastojanja francuskih diplomata i vojnih dužnosnika koji se pokušavaju riješiti viđenja Francuske kao arogantne bivše kolonijalne sile".

Treba li Macron reći hvala?

Juste Codjo, docent na Fakultetu za sigurnosne studije u New Jerseyu i bivši profesionalni vojnik koji je u Beninu bio 20 godina, smatra da su Macronove izjave neopravdane. Na primjer, kaže on, francuska antiteroristička akcija u Maliju od 2013. nadalje provedena je zbog interesa Francuske.

"Ni iz povijesne perspektive to nema smisla: čini se da je Macron zaboravio kako su tijekom oba Svjetska rata Afrikanci bili prisiljeni boriti se na strani Francuske, kao i primjerice tijekom kolonijalnih ratova na području Indo – Pacifika."

"Francuska ne bi bila tu gdje je bez gospodarskog, vojnog, diplomatskog i kulturnog doprinosa Afrike", za DW je rekao Codjo. "Ti doprinosi nikada nisu bili pravedno nagrađeni. Možda bi zato predsjednik Macron trebao zašutjeti i umjesto toga reći: Afriko, hvala ti što si nas nosila na svojim leđima."

Francuski pritisak na Macrona

Francuska je unatrag deset godina izgubila 58 vojnika na području Sahela. Prema mišljenju diplomata, Macron je također razočaran zašto što nije dosegnut planirani nivo sigurnosti, kaže Lisa Louis, dopisnica DW-a iz Pariza.

"Vanjska politika je jedino područje u kojem Macron još ima određeni utjecaj, obzirom da, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, njegova stranka više nema najveću ulogu u Nacionalnoj skupštini", objašnjava Louis. Premijer pripada suprotnoj opciji te je politički neovisan, što znači da Macron nema veliki utjecaj na vladu. "Teško da će ova izjava već ionako oslabljenog Macrona učiniti imalo popularnijim."

Zašto se i dalje Francusku doživljava kao kolonijalnu silu

Francuska kolonijalna povijest obuhvaćala je 20 afričkih država, od kojih se 14 oslobodilo okova kolonijalizma 1960.  u tzv. "afričkoj godini". No, utjecaj Pariza u bivšim kolonijama veći je nego primjerice utjecaj Velike Britanije ili Portugala: u mnogim zemljama "Françafrique" koriste se dvije varijante CFA franka – valute koja je bila vezana uz francuski franak, a danas uz euro.

Kada je Gvineja 1960. predstavila vlastitu valutu, francuska tajna služba pokušala je krivotvorenim novcem destabilizirati gvinejski franak.

Sličnu prisutnost Francuska je zadržala kroz sigurnosnu politiku mnogih službeno nezavisnih država: u Africi se nalaze francuska vojska i brojne vojne baze.

No, i to se tijekom prošle godine poprilično smanjilo: nakon vojnih udara u sahelskim državama Maliju, Burkini Faso i Nigeru, novi vlastodršci smijenili su stare zaštitnike, a novog su partnera pronašli u Rusiji. Stručnjaci vjeruju kako ruske sigurnosne snage ne nude dugoročnu zaštitu od islamista i pobunjenika iz plemena Tuareg, već se smatraju jamstvom za očuvanje moći režima.

Brojna povlačenja francuske vojske

Uskoro će baze postojati samo u Gabonu i Džibutiju: tijekom božićnog razdoblja su Senegal i Čad, a ubrzo nakon toga i Obala Bjelokosti, objavili kraj partnerstva s Francuskom – prvi su se vojnici već vraćeni u Francusku.

"Francuska se ne povlači, samo se reorganiziramo", u svom je govoru Macron poručio veleposlanicima."Afričkim čelnicima predložili smo reorganizaciju naših snaga. Mi smo pristojni, pa smo objavu toga prepustili njima", dodao je.

Čelnik Čada Idriss Déby Itno to demantira: "Odluka o prekidu vojne suradnje s Francuskom suverena je odluka Čada", naglasio je. Macronov stav izraz je "osornosti prema Africi i Afrikancima".