NA SUDSKIM stranicama počele su se pojavljivati presude i sudske odluke u kojima umjesto imena i prezimena aktera pojedinog slučaja stoje nasumično odabrana slova. Tako su u nedavnoj odluci koja se ticala bivšeg saborskog zastupnika optuženog za ratni zločin, Branimira Glavaša, stajala slova A. K., a ista su slova bila upisana i umjesto imena Zvonimira Šostara, nekadašnjeg najbližeg suradnika Milana Bandića, koji je morao u istražni zatvor zbog afere Suhi led.

Nisu, dakle, stajali inicijali okrivljenika B. G. ili Z. Š., već neka očito nasumično odabrana slova. S Visokog kaznenog suda RH objasnili su nam da način anonimizacije nije u njihovoj nadležnosti.

Što kaže ministar?

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije potvrdilo nam je da je ministar Damir Habijan potpisao Pravilnik kojim se od 1. siječnja ove godine anonimiziraju sudske odluke. Pravilnik je donesen na temelju izmjena Zakona o sudovima, koji je propisao anonimizaciju i poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka.

Međutim, GDPR uredba - kako je već utvrđeno kada se pokušalo anonimizirati podatke u sudskim ročišnicima - ne odnosi se na kaznene postupke. Prije nekoliko godina pokušalo se ukloniti imena iz službenih ročišnika hrvatskih sudova, no nakon pritiska medija od toga se odustalo. U ročišnicima se najavljuju sudske rasprave i oni su javno dostupni. Većina sudova ih objavljuje, a u njima su upisana puna imena i prezimena okrivljenika, dakle osoba protiv kojih se vode postupci, ali još nisu osuđene.

Je li to transparentno?

Sada se, pak, imena uklanjaju iz presuda, pa čak i onih pravomoćnih, pod krinkom zaštite osobnih podataka. Ministar Habijan to ovako tumači: "Javnom objavom sudskih odluka osigurava se dostupnost njihovog sadržaja radi ostvarivanja javnosti i transparentnosti rada sudova, omogućavanja kontinuiranog pristupa informacijama o radu sudova te jačanja povjerenja javnosti u sudbenu vlast.

Način anonimizacije, objave i pretraživanja anonimiziranih sudskih odluka propisan je posebnim Pravilnikom koji je donesen uz prethodno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske", navodi.

Pitali smo Vrhovni sud jesu li se složili s ovakvom anonimizacijom te ćemo njihov odgovor objaviti čim ga dobijemo.

IT rješenje plaćeno EU novcem

Habijan nam je potvrdio da se imena osoba u sudskim odlukama mijenjaju nasumičnim velikim slovima, kako to piše i u Pravilniku.

"Riječ je o novom načinu anonimizacije sudskih odluka, čiji je jedan od važnijih ciljeva uvid u presjek odlučivanja u određenim vrstama postupaka. Automatizacija anonimizacije nužna je nakon 1. siječnja 2025., s obzirom na to da se objavljuju sve sudske odluke kojima se postupak dovršava", objašnjava dalje Habijan.

Ministarstvo nam je odgovorilo i da se sudske odluke anonimiziraju kroz IT rješenje "ANON", koje je izrađeno za potrebe anonimizacije sudskih odluka.

"Anonimizacija i javna objava sudskih odluka jedan je od projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti C2.5. R1-I3 'Razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka'. Ugovor za nabavu sklopljen je na iznos od 160.875 eura s PDV-om", kažu iz Ministarstva.

Na pitanje smatraju li da se takvim anonimiziranjem, koje onemogućuje da se razazna protiv koga je presuda donesena, doista povećava transparentnost sudskih postupaka - nisu nam odgovorili.