NAKON smrti Radovana Dobronića, Državno sudbeno vijeće (DSV) u ponedjeljak će ovlastiti suca Vrhovnog suda da do izbora novog predsjednika obavlja poslove sudske uprave, izvijestio je Vrhovni sud.

U priopćenju navode da je predsjednik Državnog sudbenog vijeća Darko Milković sjednicu na kojoj će vijeće ovlastiti suca Vrhovnog suda da do izbora novog predsjednika obavlja poslove sudske uprave zakazao za ponedjeljak, 10. ožujka, u 12 sati.

"Dakle, sudovi će i nadalje obnašati sudbenu vlast u skladu s Ustavom i zakonom", ističu na Vrhovnom sudu.

Najviši sud u priopćenju je naveo da je Dobronić umro u 65. godini u subotu u ranim jutarnjim satima u svom domu, nakon duge i teške bolesti.

Njegova smrt pogodila je suce i službenike Vrhovnog suda i cijelu sudbenu vlast kojoj je bio na čelu zadnje tri i pol godine. Iako teško bolestan, obnašao je svoju dužnost do pred sam kraj.

O vremenu i detaljima posljednjeg ispraćaja i komemoracije za predsjednika Dobronića javnost će biti pravovremeno obaviještena, ističu na Vrhovnom sudu.

Sudac poznat po presudi u slučaju franak i naporima za unaprjeđenje pravosuđa

Dobronić je na čelo Vrhovnog suda izabran u listopadu 2021., čime je okončano višemjesečno nesuglasje oko kandidata za tu dužnost između predsjednika RH Zorana Milanovića kao ustavnog predlagatelja i premijera Andreja Plenkovića, koji je i tada držao parlamentarnu većinu.

Široj javnosti od ranije poznat kao trgovački sudac koji je presudio u korist korisnika kredita u švicarskim francima, Dobronić je na dužnost izabran podrškom širokog političkog spektra u vrijeme kad se pravosuđe često spominjalo kao najslabija karika hrvatskog društva.

U prvom intervjuu za Hinu nakon izbora na čelo sudbene vlasti Dobronić je kazao da svoje imenovanje prvenstveno želi iskoristiti za unaprjeđenje pravosuđa "na način koji će kod građana i poduzetnika stvoriti osjećaj jačanja pravnog reda te pravednog djelovanja sustava".

"Slika pravosuđa će se postupno poboljšati u onom trenutku kada sudovi svojim presudama u javnosti stvore utemeljeni osjećaj da se sudi ujednačeno te da sudovi imaju jednak pristup prema svim strankama. I onda kada presude budu ne samo formalno zakonite nego i životno opravdane, razumne i ujedno pravedne. Radi se upravo o bitnom dijelu koji do sada nije bio u dovoljnoj mjeri zastupljen u sudskoj praksi", istaknuo je tada Dobronić.