ODLUKA vlasti u RS-u da nastave kršiti Daytonski sporazum i donositi zakone protivne ustavu BiH opasan je pokušaj ugrožavanja mira, a odgovorni za te postupke mogu očekivati kazneni progon, upozorili su danas iz Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) reagirajući na odluke što ih je donio parlament RS.

Dan nakon što je Narodna skupština RS-a unatoč oštrom protivljenju oporbe glasovima zastupnika iz vladajuće većine koju kontrolira Milorad Dodik podržala nacrt novog entitetskog ustava te prijedlog zakona o zaštiti ustavnog poretka RS-a iz OHR-a su reagirali izjavom u kojoj su upozorili kako sada slijede neizbježne posljedice koje proistječu iz kršenja Daytonskog sporazuma.

Istaknuli su kako se jednostranom uspostavom paralelnih pravosudnih institucija pod izravnom kontrolom Narodne skupštine RS-a flagrantno zanemaruje supremacija državnog zakonodavstva i nastoje se provesti zakoni koji su privremeno stavljeni izvan snage privremenim mjerama Ustavnog suda BiH.

"Ovo ne samo da pokazuje eklatantno RS-ovo nepoštivanje odluka Ustavnog suda već predstavlja i ozbiljno kršenje Daytonskog sporazuma i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine što otvara nove slučajeve kaznene odgovornosti za one koji provode ove radnje", stoji u reagiranju OHR-a.

Dodik, Višković i Stevandić već osumnjičeni

Dodik i predsjednik vlade RS Radovan Višković kao i predsjednik entitetskog parlamenta Nenad Stevandić već su osumnjičeni za pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH zbog poticanja donošenja zakona kojima su u tom entitetu kanili spriječiti djelovanje državnog pravosuđa i policijskih agencija.

To ih nije spriječilo da po hitnom postupku iniciraju donošenje novog ustava entiteta kao i drakonskog zakona kojim bi se "štitio ustavni poredak RS".

Nacrt novog ustava

Nacrt novog ustava našao se pred zastupnicima u parlamentu RS u rekordnom roku od pokretanja takve inicijative a nakon što je u četvrtak usvojen nacrt ostavljeno je tek trideset dana za javnu raspravu s planom da novi ustav što prije stupi na snagu.

Predloženim odredbama na RS se praktično prenose brojne ovlasti koje sada ima samo BiH kao država uključujući tu vojsku i obavještajnu službu, uvodi se pojam suverenosti tog entiteta i utvrđuje njegovo "pravo na samoopredjeljenje" kao i pravo na ulazak u zajednice s drugim državama što stvara pravni temelj za secesiju.

Istodobno je predviđeno ukidanje institucija koje su jamčile barem formalnu zastupljenost pripadnika hrvatskog i bošnjačkog naroda u tijelima vlasti RS-a, poput dužnosti dopredsjednika, kao i Vijeća naroda. 

Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS-a koji je također usvojen po hitnom postupku uvodi široko postavljene formulacije o tome što znači kršenje njegovih odredbi te predviđa uspostavu posebnog entitetskog suda i tužiteljstva koji bi bili zaduženi za progon osoba koje se mogu definirati kao politički protivnici vlasti.

Predviđena je čak i uspostava posebnog zatvora za osobe koje bi po toj osnovi bile pod istragom ili osuđene.

"Pomaganje neprijatelju"

S kaznenim bi se progonom tako mogle suočiti sve osobe koje vlast označi sudionicima u "pomaganju neprijatelju" ili onima koje ne poštuju odluke tijela entitetske vlasti. 

Sam Dodik je nakon usvajanja ovog zakona najavio kako će prva meta njegove provedbe biti visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt kojega kani "progoniti poput zvijeri".

“Ovo je uvod u diktaturu", ocijenio je Dodikov zakon i novi ustav donedavni sudac Suda BiH i pravni stručnjak Branko Perić koji je sada u mirovni. Sve je okarakterizirao Dodikovim pokušajem političkog obračuna s pravosuđem BiH i to zbog činjenice da je osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.