Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je za BBC da je "još uvijek prerano" govoriti o slanju vojnika na teren u sklopu mirovnih snaga u Ukrajini. 

Istaknuo je da je Finska voljna sudjelovati u naporima za obranu mirovnog sporazuma. "Ali, prerano je govoriti o čizmama na terenu jer nemamo prekid vatre, nemamo mirovni proces", upozorio je. 

"Kad imamo jasan plan, počinjemo ispunjavati obveze", dodao je. 

Britanski premijer Keir Starmer je opetovano pozivao druge europske zemlje da se obvežu na konkretne mjere koje bi mogle pomoći u pružanju sigurnosti Ukrajine u slučaju da se postigne dogovor o prekidu vatre.

Danas su se proukrajinski prosvjednici okupili ispred američkog veleposlanstva u Kijevu.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni poručila je da ne vjeruje da bi talijanski vojnici u budućnosti mogli biti raspoređeni u Ukrajini - bilo kao mirovne snage ili u bilo kojem drugom svojstvu. 

Meloni je sudjelovala na sastanku britanske "koalicije voljnih" o Ukrajini, nakon čega je talijanska vlada priopćila kako je Meloni "potvrdila da Italija namjerava nastaviti raditi s europskim i zapadnim partnerima i sa Sjedinjenim Državama na definiranju vjerodostojnih i učinkovitih sigurnosnih jamstava", ali da je ponovila da "nacionalno sudjelovanje u mogućim vojnim snagama na terenu nije predviđeno".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je konferenciju za novinare nakon što je sudjelovao na virtualnom summitu s ukrajinskim saveznicima. 

Ovo su ključne poruke: 

• Putin mora pokazati potporu okončanju rata pristankom na primirje, rekao je ukrajinski predsjednik, dok je američko-ukrajinske pregovore u Jeddahu nazvao "diplomatskom pobjedom".
• Istaknuo je da sigurnosna jamstva u Ukrajini moraju biti "odražena na papiru", izrazivši nadu da će Amerika izvršiti "pritisak" na Rusiju.
• Zelenski je zahvalio Europskoj uniji na planu da uloži 150 milijardi eura u jačanje obrambenog kapaciteta Europe.
• Rekao je da postoji potreba za nekim oblikom "čizme na terenu" nakon prekida vatre, iako je priznao da su neki "skeptični".
• Dodao je da ukrajinsku vojsku treba "ojačati" kako bi jamčila buduću sigurnost.

Australski premijer Anthony Albanese, koji je sudjelovao u pozivu sa Sir Keirom Starmerom, objavio je izjavu nakon virtualnog summita.

Rekao je da je njegova zemlja "uvijek otvorena za razmatranje bilo kakvog novog prijedloga za podršku Ukrajini".

Volodimir Zelenski izjavio je da su saveznici Kijeva zainteresirani za snažnu ukrajinsku vojsku.

Govoreći na konferenciji za novinare u ukrajinskoj prijestolnici poslijepodne, rekao je da ne zna što je bilo predmet razgovora između američkih i ruskih dužnosnika u Moskvi.

Dodao je da je pitanje teritorija "komplicirano" i da bi se o njemu trebalo raspravljati kasnije.

Volodimir Zelenski, koji je jutros razgovarao s europskim čelnicima putem poziva, kaže da se na Rusiju mora vršiti "snažan pritisak" sve dok ne poželi mir.

Na platformi X napisao je: "Putin laže svima o situaciji na terenu, posebno o onome što se događa u Kurskoj regiji, gdje naše ukrajinske snage nastavljaju svoje operacije.

Naše trupe također su stabilizirale situaciju na fronti u Donjeckoj regiji - konkretno u Pokrovsku.

Putin također laže o tome kako je primirje navodno previše komplicirano. U stvarnosti, sve se može kontrolirati, a o tome smo razgovarali s Amerikancima. Istina je da je Putin već odugovlačio rat gotovo tjedan dana nakon razgovora u Džedi. I nastavit će ga odugovlačiti."

Zaključio je dugu objavu riječima: "Mir je moguć. Moguć je kada svi radimo zajedno - za mir, za sigurnosna jamstva, za osiguravanje da agresor ne dobije ništa iz ovog rata."

Najnaprednija ruska rafinerija nafte u Tuapseu gori već dva dana - vjerojatno ju je pogodio Long Neptune.

Početna izvješća tvrdila su da je rafinerija napadnuta dronovima, ali sumnje u tu verziju sve više rastu. Sada postoji mogućnost da je naftno postrojenje pogođeno projektilom Neptun.

Riječ je o novom ukrajinskom projektilu dometa 1000 km. Danas je Volodimir Zelenski izjavio da su Oružane snage Ukrajine uspješno upotrijebile taj projektil protiv kopnene mete.

Ako ste se tek pridružili našem praćenju uživo, britanski premijer Keir Starmer obratio se javnosti nakon virtualnog summita na kojemu je sudjelovalo sveukupno 26 čelnika svjetskih zemalja, kao i čelnici EU i NATO saveza. Na summitu se raspravljalo o budućim sigurnosnim aranžmanima i dodatnim sankcijama Rusiji.

Ovo su ključne informacije iz njegovog obraćanja:

• britanski premijer je rekao da je sada vrijeme za primjenu "maksimalnog pritiska" na Rusiju i da "svijetu trebaju djela, a ne prazne riječi i uvjeti"
• opisao je Ukrajinu kao "stranu mira", dok Putin nastavlja "odugovlačiti" korake za prekid vatre
• "Ovo bi trebao biti trenutak kada će oružje utihnuti", rekao je Starmer u obraćanju javnosti
• Starmer je rekao da će se vojni čelnici sastati u četvrtak kako bi prešli u "operativnu fazu" logističkog planiranja i "ubrzali praktični rad"
• rekao je da je takozvana "koalicija voljnih" narasla u posljednja dva tjedna i da su jutros preuzete nove obveze - iako nije dao konkretne primjere.

Sva novinarska pitanja s konferencije za medije, kao i odgovore britanskog premijera, možete pronaći u objavama ispod ove.

Objavljen puni popis zemalja koje su sudjelovale na današnjem summitu.

>> Opširnije

Završena je konferencija za medije britanskog premijera Keira Starmera.

Sva pitanja novinara, kao i njegove odgovore, možete pronaći ispod ove objave.

Upitan što se može učiniti da se Rusija dovede za pregovarački stol, britanski premijer Keir Starmer je rekao da postoje "dvije točke pritiska".

"Prva je više vojnih sposobnosti za Ukrajinu i nove obveze stavljene na stol ovog jutra u tom pogledu."

Druga, navodi, je set sankcija Rusiji.

"Želimo dodatno pooštriti sankcije. I razgovarali smo jutros o tome koliko dalje možemo ići, uključujući pitanje zamrznute imovine. To je komplicirano pitanje, kao što mislim da svi shvaćaju. Stoga smo razgovarali o daljnjim sankcijama koje nemaju veze s imovinom, koje ćemo provesti kao rezultat današnjeg sastanka, ali i daljnjih sastanaka o tome što se još može učiniti sa samom imovinom."

Nakon odgovora na pitanje o širenju nuklearnih oružja, britanski premijer Keir Starmer ponovo se dotaknuo teme američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Novinari su mu predstavili scenarij u kojem Putin nastavlja odugovlačiti i ne pristaje na prekid vatre ili mirovni sporazum, a nema načina da se osigura da Donald Trump stane na stranu Zapada, a ne Rusije.

Upitan je koji je rezervni plan u toj situaciji, rekao je da je prvi zadatak staviti Ukrajinu u najjaču moguću poziciju za ono što slijedi. Nada se da će to značiti pregovore, a ne nastavak borbi, navodi Sky News.

"Očito svakodnevno razgovaramo sa SAD-om o tome što slijedi. U mojoj glavi je jasno da je predsjednik Trump apsolutno predan trajnom miru koji je potreban u Ukrajini, i sve što radi usmjereno je prema tom cilju."

Ponovio je svoj stav da je odnos UK-SAD "najbliži" od svih saveznika i da će tako i ostati.

Britanskog premijera novinari su upitali može li pogoršana globalna sigurnosna situacija dovesti do toga da više zemalja želi posjedovati nuklearno oružje.

"Po pitanju nuklearnog oružja, naš stav je da ćemo učiniti sve što možemo kako bismo spriječili bilo kakvo povećanje dostupnosti nuklearnog oružja."

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska su jedine dvije zemlje u Europi koje posjeduju nuklearno oružje, a bilo je nekih rasprava o tome da prošire svoj "nuklearni kišobran" kako bi zaštitile saveznike na kontinentu nakon američkih prijetnji o povlačenju sigurnosne pomoći.

Sljedeći pitanje za britanskog premijera Keira Starmera postavio je zamjenik političkog urednika Sky Newsa Sam Coates. Starmera je upitao o pravilima angažmana koja bi se primjenjivala ako bi britanske i europske trupe bile raspoređene u Ukrajini kao dio mirovnih snaga te kako će to biti učinkovito ako te snage neće moći uzvratiti vatru protiv Rusije ako dođe do takve situacije.

"Operativni sastanak je mjesto gdje se odvijaju rasprave o tome kakve će biti sposobnosti", naveo je Starmer.

Naznačio je da želi da UK "igra vodeću ulogu" kroz pružanje trupa i zračne moći, dok će druge zemlje pružiti različite sposobnosti.

Ali prvo se mora postići mirovni sporazum, što zahtijeva pritisak na Rusiju. "Ako će biti trajnog mira, morat će postojati sigurnosni aranžmani", dodaje britanski premijer, napominjući da je Putin prethodno kršio mirovne sporazume.

Upitan o američkom sigurnosnom jamstvu i je li predsjednik SAD-a Donald Trump voljan pružiti takvo jamstvo, britanski premijer Keir Starmer je rekao da se stav o SAD-u "nije promijenio".

"Bio sam jasan da to treba učiniti u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kao što mislim da znate, razgovaramo sa SAD-om na dnevnoj bazi. Dakle, stav o tome da se ovo radi u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama nije se promijenio. I zato vodimo detaljne razgovore koje vodimo."

Komentirajući šire pitanje hoće li Rusija pregovarati, Starmer je rekao da se kolektivni pritisak mora primijeniti na Vladimira Putina kako bi ga se dovelo za pregovarački stol.

Britanski premijer Keir Starmer sada odgovara na pitanja medija, a prvo dolazi od BBC-ja.

U jučerašnjoj izjavi, premijer je pozvao saveznike na "konkretne obveze", pa je upitan za primjer takve obveze.

Naveo je da se danas sastala "veća skupina" nego ona koja je prije dva tjedna došla u UK na summit u Lancaster Houseu, da postoji "jača kolektivna odlučnost" i da su "nove obveze stavljene na stol ovog jutra".

"Te obveze se odnose i na mirovne snage 'koalicije voljnih' u Ukrajini i na širu točku koja je kolektivna obrana i sigurnost Europe", rekao je Starmer.

"Također je postignut dogovor te sada prelazimo u operativnu fazu vojnog planiranja, koja će se odviti u četvrtak."

Širi argument također dobiva na snazi, nastavlja britanski premijer, a to je da "Europa treba pojačati vlastitu obranu i sigurnost".

Upitan što će se dogoditi ako Putin odbije prihvatiti ideju o mirovnim snagama, odgovara da je ključno izvršiti maksimalan pritisak na Rusiju. "Ovo 'da, ali' nije dovoljno dobro", naveo je.

U tijeku je konferencija za medije britanskog premijera Keira Starmera. "Mnogo toga se dogodilo od kada se sastao s čelnicima u Londonu početkom ovog mjeseca", započeo je.

"Predsjednik Zelenski je još jednom i bez ikakve sumnje pokazao da je Ukrajina strana koja želi mir... ali Putin pokušava odugovlačiti, govoreći da mora biti temeljitog proučavanja prije nego što može doći do prekida vatre."

"Ali svijetu treba akcija. Moja poruka je vrlo jasna, Putin će morati doći za pregovarački stol, tako da je ovo trenutak, neka oružja utihnu, neka barbarski napadi na Ukrajinu prestanu jednom zauvijek", nastavio je.

Starmer je rekao da "ruski apetit za sukobom i kaosom potkopava sigurnost u Ujedinjenom Kraljevstvu". Još jednom je pozvao na trajan mir, "podržan snažnim sigurnosnim aranžmanima kroz koaliciju voljnih".

"Nećemo sjediti prekriženih ruku i čekati da Putin djeluje."

Završio je svoje uvodne napomene rekavši da će se europske vojske sastati u četvrtak dok rasprave prelaze u operativnu fazu.

Downing Street je objavio izjavu Keira Starmera nakon završetka virtualnog sastanka "koalicije voljnih".

>> Opširnije

Ne očekujte najavu konkretnih planova za "koaliciju voljnih" danas, navodi novinar BBC-ja Paul Adams.

"Ovo je još uvijek projekt u nastajanju. Koncept je u opticaju tek dva tjedna. Njegova temeljna svrha je jasna - pomoći održavanju mira u slučaju prekida vatre u Ukrajini, ali još nema operativnog plana", navodi Adams te nadodaje kako bi se vojni čelnici trebali sastati sljedeći tjedan.

"Ono što Sir Keir Starmer pokušava učiniti je utvrditi koliko će koalicija biti široka i koja će sredstva - trupe, opremu i novac - zemlje biti spremne uložiti. Zatim će biti na vojnim čelnicima, koji bi se trebali sastati sljedeći tjedan, da pretvore obveze u konkretne planove."

Kako piše, europski čelnici će pokušati uvjeriti SAD za vojnu podršku. "Usred ove oluje diplomacije, europski dužnosnici pokušavaju uvjeriti Trumpovu administraciju da ponudi onu vrstu ključne američke vojne podrške - takozvanu "pozadinu" - bez koje bi svaki europski mirovni napor gotovo sigurno propao", zaključno piše Adams.

Dok traje virtualni summit čelnika 26 zemalja uz čelnike EU i NATO saveza, čiji je domaćin britanski premijer Keir Starmer, podsjetimo što se događa na tlu u Ukrajini i Rusiji.

• Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je ponovno zauzelo dva sela – Rubanščinu i Zaolešenku – u zapadnoj Kurskoj oblasti, koja su ukrajinske snage preuzele prošlog kolovoza.

• Ministarstvo dodaje da je tijekom noći presrelo 126 ukrajinskih dronova, od kojih su 102 oborena iznad južnih oblasti Volgograda i Voronježa.

• Ruske vlasti također tvrde da su dronovi oboreni u Belgorodu, Brjansku, Rostovu i Kursku.

• Ukrajina navodi da je uništila 130 od 178 dronova koje je Rusija lansirala tijekom noći, a koji su ciljali 14 regija diljem zemlje, uključujući Černihiv, Dnjipro, Kijev, Harkiv, Odesu i Sumi.

• Rusija je ispalila i dvije balističke rakete, objavile su ukrajinske zračne snage na Telegramu.

• U međuvremenu, 14 osoba, uključujući dvoje djece, ozlijeđeno je u raketnom napadu na stambenu četvrt Krivij Riha - rodnog grada ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prema riječima regionalnog guvernera, zabilježena je velika šteta na stambenim zgradama, kućama i trgovinama.

Vrijeme istječe za ukrajinske snage koje se bore u ruskoj Kurskoj oblasti, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

>> Opširnije

Jedan američki dužnosnik izjavio je jučer da su ruski dužnosnici priopćili svojim američkim kolegama kako ne žele da Trumpov posebni predstavnik za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg bude uključen u rasprave na najvišoj razini o okončanju rata u Ukrajini.

>> Opširnije

Nakon što se talijanska premijerka Giorgia Meloni naizgled distancirala od planova za mirovne snage, nije jasno hoće li se pridružiti virtualnom summitu Keira Starmera danas.

Upitan hoće li Meloni možda prisustvovati, zastupnik vladajuće stranke Braća Italije, Giangiacomo Calovini, rekao je za BBC Radio 4 Today program da "misli" da se o tome raspravlja.

Sugerirao je da je "bilo nekih kontakata" između Keira Starmera i Meloni prije nekoliko sati kako bi razgovarali o tome što bi današnji sastanak trebao obuhvatiti.

"Naš stav sada je da ako je sastanak samo o razgovoru o trupama u Ukrajini, to sada nije važno", naveo je.

Calovini dodaje da to ne znači da Italija u nekom trenutku neće poslati trupe u Ukrajinu, ali sugerira da je "prerano" razgovarati o tome sada. "Apsolutno nismo protiv slanja talijanskih trupa da pomognu stanovništvu, ali mislim da u ovom trenutku vjerojatno nema trupa koje mogu riješiti problem u Ukrajini."

Bivši britanski savjetnik za nacionalnu sigurnost kaže da je "prilično oprezan" prema ideji slanja britanskih mirovnih snaga u Ukrajinu u slučaju prekida vatre.

U razgovoru za BBC 5 Live Breakfast, Lord Ricketts naveo je kako strahuje od rata Europe i Rusije. "U najgorem slučaju, to bi moglo dovesti do toga da se europske snage bore protiv Rusa. Sigurno nitko to ne želi."

Rekao je da je ključno, ako se to dogodi, da SAD ponudi podršku svim mirovnim snagama "kako bi odvratile Ruse od napada na njih".

Što se današnjeg virtualnog sastanka tiče, Ricketts je naveo da je uloga Europljana pokazati "stvarnu čvrstu podršku Ukrajini, i opremanjem i financiranjem, ali i s čizmama na terenu za uvjeravanje".

Bivši savjetnik dodaje da je Starmer igrao "učinkovitu igru" od sukoba u Ovalnom uredu između Zelenskog i Trumpa, stavljajući UK "u središte" europskih napora. "To je bilo dobro za njegov ugled, dobro za ugled Britanije, ali još je daleko od postizanja uspjeha", navodi.

Rusija tvrdi da je ponovno preuzela kontrolu nad dva sela u Kurskoj regiji.

>> Opširnije

John Foreman, bivši britanski vojni ataše u Moskvi, rekao je da se rat u Ukrajini približava "završnici".

>> Opširnije

Neki ukrajinski političari potajno razgovaraju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izjavio je bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko u intervjuu za emisiju 60 minuta.

>> Opširnije

Ruski zračni napadi pogodili su energetska postrojenja u ukrajinskim regijama Dnjipropetrovsk i Odesa, doznaje se iz ukrajinskih medija.

U priopćenju, energetska grupa DTEK navodi da je "šteta značajna" te da su neki potrošači u obje regije ostali bez struje. Rusija redovito cilja ukrajinsku energetsku infrastrukturu tijekom rata, posebno tijekom zimskih mjeseci.

Rat u Ukrajini je "pitanje života i smrti" za predsjednika Vladimira Putina, rekao je bivši ruski ministar vanjskih poslova.

Andrej Fedorov je izjavio da su stvari poput demilitarizacije Ukrajine i "denacifikacije" Ukrajine ključne za Putina. "On će ustrajati na tim pozicijama do kraja. To, naravno, stvara probleme za bilo kakvo rješenje u ovom trenutku."

Američki predsjednik Donald Trump naveo je kako je bio "malo sarkastičan" oko svojih tvrdnji vezanih za postizanje mira u Ukrajini.

>> Opširnije

Europska unija će nastaviti opskrbljivati Ukrajinu oružjem čak i ako se uspostavi 30-dnevni prekid vatre, doznaje DW.

>> Opširnije

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko ovog je vikenda u posjetu Sjevernoj Koreji, izvijestili su danas lokalni državni mediji. Rudenko je posjetio znameniti spomenik u glavnom gradu Pjongjangu, izvijestila je KCNA bez navođenja dodatnih detalja.

Posjet Andreja Rudenka dolazi u vrijeme kada se sjevernokorejske trupe nastavljaju boriti u ratu u Ukrajini uz Rusiju.

Izvješteno je da je više od 12.000 njih poslano u borbu protiv ukrajinskih snaga u pograničnoj regiji Kursk. Pjongjang je također pomogao Rusiji pružajući ogromne količine topničkih granata i streljiva.

Britanski premijer Keir Starmer upozorio je da ruski predsjednik Vladimir Putin "nije ozbiljan u vezi s mirom", uoči današnjeg virtualnog sastanka svjetskih čelnika posvećenog Ukrajini. Očekuje se da će se na sastanak uključiti čak 25 čelnika, dok Starmer poručuje da se Putinu ne smije dopustiti da "igra igre" s Trumpovim prijedlogom o prekidu vatre. Također poziva svoje kolege da ponude sigurnosna jamstva Ukrajini.

Današnji virtualni sastanak najnoviji je u nizu okupljanja unutar tzv. "koalicije voljnih", koju je Starmer najavio kada su europski lideri početkom mjeseca posjetili London.

Od tada se dogodilo nekoliko važnih prekretnica, uključujući američki prijedlog 30-dnevnog prekida vatre - koji podržava ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali Putin još nije prihvatio.

Unatoč trenutačnom zastoju, američki predsjednik Donald Trump ostaje optimističan u vezi s dogovorom, rekavši da je u četvrtak imao "dobre i produktivne" razgovore s Putinom. Očekuje se da će se čelnici uključiti u današnji virtualni summit nešto kasnije ujutro.

Požar je izbio na polju u blizini željezničke stanice Sarepta u ruskom gradu Volgogradu u ranim jutarnjim satima, izvijestio je ruski informativni kanal Astra, pozivajući se na lokalne izvore i geolocirane snimke. Prema riječima stanovnika, požar je izbio tijekom napada dronovima na obližnju rafineriju nafte.

Prema snimkama koje je geolocirao Astra, požar se navodno nalazi u blizini benzinske postaje Gazprom i željezničke stanice Sarepta, nekoliko kilometara od rafinerije. Stanovnici Volgograda prijavili su nekoliko eksplozija i rekli da su dronovi ciljali grad.

Rusko Ministarstvo obrane objavilo je jučer ujutro da je tijekom noći iznad Volgogradske oblasti oboreno 64 dronova. Rafinerija u Volgogradu, u vlasništvu ruskog naftnog giganta Lukoila, bila je meta prethodnih napada, a posljednji napad dronovima dogodio se 15. veljače.

Bijela kuća primila je "prilično dobre vijesti" u vezi s naporima da osigura 30-dnevni sporazum o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine, izjavio je američki predsjednik Donald Trump tijekom govora u Ministarstvu pravosuđa (DOJ) 14. ožujka. "Imali smo danas nekoliko vrlo dobrih razgovora s Rusijom i Ukrajinom", rekao je Trump.

"Oni su pristali na prekid vatre ako ga uspijemo dogovoriti s Rusijom, a to nije lako. To je težak zadatak. Ali mislim da to radimo... Mislim da smo postigli vrlo dobre rezultate. Nisam to mogao reći nikome prije, nisam htio to reći dok nisam došao ovamo, ali upravo prije dolaska primio sam prilično dobre vijesti." Trump nije precizirao o kakvim se dobrim vijestima radi niti je dao dodatne detalje o sadržaju pregovora. Unatoč svom optimizmu, priznao je da je pred njima još "dug put".

Ranije tijekom dana, Trump je tvrdio da je zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da "poštedi" ukrajinske vojnike za koje je rekao da su su ih ruske snage opkolile u Kurskoj oblasti. Kijev je opovrgnuo izvješća da su njegovi vojnici okruženi u Kursku.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Rusiju da prihvati predloženi 30-dnevni sporazum o prekidu vatre, koji su iznijele Sjedinjene Američke Države i Ukrajina. Macron je rekao da je razgovarao o situaciji s britanskim premijerom Keirom Starmerom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

U svom večernjem obraćanju Zelenski je izjavio da su on i Macron razgovarali o diplomatskim naporima, izvedivosti prekida vatre i tehničkim aspektima njegovog nadzora. Naglasio je da Ukrajina u tim pitanjima ima punu podršku Francuske. Ukrajina je počela sastavljati tim za razvoj mehanizama nadzora potencijalnog 30-dnevnog prekida vatre, objavio je ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha.

Govoreći na konferenciji za novinare u Kijevu zajedno s austrijskom ministricom vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger, Sybiha je istaknuo složenost uspostave učinkovitog nadzornog procesa. "Već smo počeli formirati nacionalni tim za razvoj odgovarajućih procesa kako bismo pravilno kontrolirali mogući prekid vatre. Ovo je izuzetno složen proces", rekao je.

Kijev je pristao na primirje koje su predložile SAD tijekom pregovora 11. ožujka u Džedi, uz uvjet da se Rusija pridržava njegovih odredbi. Pregovori su također rezultirali time da je Washington nastavio vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini.

Ruski projektil pogodio je danas stambenu četvrt u središnjem ukrajinskom gradu Krivi Rih, ranivši 12 osoba, uključujući dvoje djece, rekao je regionalni guverner Serhiy Lysak.

>> Opširnije