VIJEĆNICI Županijske skupštine danas nisu prihvatili Prijedlog izmjene Statuta Primorsko-goranske županije, kojima bi se zastupljenost srpske nacionalne manjine osigurala biranjem jednog člana Županijske skupštine iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine.

Klub nacionalnih manjina u Županijskoj skupštini predložio je županu Zlatku Komadini, a on Skupštini, da se Statut izmjeni tako da se zastupljenost srpske nacionalne manjine osigura biranjem jednog člana Skupštine iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine, kako je to već propisano za pripadnike talijanske nacionalne manjine.

Prema prijedlogu, srpska nacionalna manjina je dosad ostvarivala određena manjinska prava u izvršnom i predstavničkom tijelu Županije putem posebnog zakona, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina temeljem broja pripadnika srpske nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu Županije. Slijedom toga je dosad ostvarivala pravo na zamjenika župana i dva člana Županijske skupštine.

No, temeljem rezultata popisa stanovništva iz 2021. srpska nacionalna manjina više ne sudjeluje u ukupnom stanovništvu Županije s najmanje 5 posto pa više ne ostvaruje prava temeljem posebnog zakona.

U obrazloženju je navedeno da predložena izmjena Statuta proizlazi iz Zakona o lokalnim izborima, kojim je propisano da pripadnici nacionalnih manjina, osim temeljem posebnog zakona, mogu ostvariti pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu i u jedinicama, u kojima je, neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na njihovu zastupljenost u predstavničkom tijelu propisano statutom jedinice.

Komadina: Ne radi se o štimanju većine

Komadina je na prijedloge vijećnika da povuče prijedlog, rekao je da to ne može učiniti, jer bi to značilo da je odustao. Na primjedbe da je prijedlog dan kasno, rekao da se u  javnoj raspravi nitko nije javio i upitao je što bi bilo drugačije da je prijedlog došao prije.

Rekao je da nije riječ o „štimanju“ većine u Skupštini nego se nastoji zadržati stečeno, civilizacijsko pravo, da bi se to pravo, prema zakonskim rješenjima, ionako ostvarilo, a da je ovo bila prilika da se djelom pokaže da se želi zadržati bogatstvo nacionalnih manjina. 

U raspravi se moglo čuti da predstavnici srpske nacionalne manjine sudjeluju u svim vitalnim odlukama Županije, ali imaju i obavezu prema pripadnicima svoje nacionalne manjine da im pokušaju poboljšati život na područjima gdje je to potrebno.

Jedni su isticali je da je Županija tolerantna sredina te da pravo sudjelovanja u Skupštini treba biti ravnopravno, a ne privilegirano, da je riječ o „držanju“ većine, da je upitna poruka koja se šalje brzopoteznom izmjenom statuta uoči izbora, da se svim nacionalnim manjinama  jamči ravnopravnost te da nije poštovana procedura.

Drugi su naglašavali da se civilizacijski doseg društva mjeri po odnosu prema manjinama, da je riječ o civilizacijskom testu, da se neće ništa promijeniti, ali da „padaju maske“, da neki ne razumiju izborni zakon te kako će biti ispod civilizacijske razine ako Skupština ne donese odluku da srpska nacionalna manjina ima barem jednog zastupnika.