DOK RAT u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu, napetosti između Rusije i zapadnih saveznika dodatno rastu. Direktor ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin poručio je kako su sigurnosne službe Rusije i Bjelorusije spremne na preventivne akcije u slučaju daljnje eskalacije.

Upozorio je da će u slučaju napada na Rusiju ili Bjelorusiju odgovor biti usmjeren na cijeli NATO savez, s posebnim upozorenjem Poljskoj i baltičkim državama.

"Osjetimo i vidimo da europske zemlje, posebno Francuska, Velika Britanija i Njemačka, pojačavaju razinu eskalacije oko ukrajinskog sukoba. Zato moramo djelovati preventivno. Spremni smo na to", rekao je Nariškin, prema navodima ruskih državnih agencija TASS i RIA Novosti.

Ponovio je da su ciljevi Rusije u Ukrajini nepromijenjeni – demilitarizacija, tzv. "denacifikacija" i priznanje sadašnjih ruskih granica, koje uključuju i anektirane ukrajinske teritorije.

Prve na udaru četiri zemlje

Nariškin je optužio Ukrajinu da namjerno odugovlači sukob kako bi vlada Volodimira Zelenskog ostala na vlasti i izbjegla odgovornost za, kako je rekao, "kriminalne odluke".

Posebno je oštro kritizirao Poljsku zbog militarizacije granice s Rusijom i Bjelorusijom, ocijenivši da time dodatno destabilizira sigurnosnu situaciju u Europi. Jednako oštar stav Moskva ima prema Estoniji, Litvi i Latviji, bivšim državama sovjetskog bloka koje također strahuju od ruskog udara.

"Poljska ne razumije posljedice svojih poteza. Ako dođe do agresije s NATO strane, šteta će se sigurno nanijeti cijelom bloku, ali u prvom redu onima koji te ideje guraju, a to su politički krugovi u Varšavi i baltičkim prijestolnicama. Oni će prvi patiti i više stradati", rekao je.

Bjelorusija, bliski saveznik Moskve, i dalje podržava rusku vojnu kampanju, a predsjednik Aleksandar Lukašenko dopustio je stacioniranje ruskog nuklearnog oružja na bjeloruskom tlu, što je izazvalo žestoke reakcije Zapada. Minsk je već izbačen iz više međunarodnih organizacija, a posebno su kritizirani zbog deportacije ukrajinske djece.

Lavrov: Europljani su pomahnitali

U istom tonu oglasio se i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je podsjetio da je predsjednik Vladimir Putin u lipnju 2024. jasno poručio da Rusija traži da Ukrajina formalno odustane od ulaska u NATO i povuče svoje trupe s cijelog teritorija četiriju ukrajinskih regija koje Moskva smatra svojima.

"Govorimo o pravima ljudi koji žive na tim područjima. Ta su nam područja važna i ne možemo ih se odreći", rekao je Lavrov. Rusija trenutačno kontrolira oko petinu Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektiran 2014., te dijelove Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti, čiju aneksiju većina zemalja ne priznaje.

Lavrov je pritom pohvalio administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa jer, za razliku od europskih saveznika, "pokušava dublje razumjeti situaciju".

Trumpov čovjek razgovarao s Putinom

"Za razliku od Europljana, koji su – ne nalazim drugu riječ osim 'pomahnitali' – osobito mislim na vodstva Francuske, Britanije, baltičkih država i još nekih članica NATO-a i EU-a, Trumpova administracija pokušava ući dublje u problem", rekao je Lavrov.

Istovremeno, američki specijalni izaslanik Steve Witkoff sastao se 11. travnja s Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu. Kazao je da je razgovor bio "produktivan i zanimljiv", da "Putin želi mir" te da je fokus na mogućem mirovnom sporazumu koji bi uključivao status "pet teritorija".

Iako nije precizirao koji su to teritoriji, jasno je da se radi o Krimu, kao i dijelovima Donjecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti, koje je Rusija anektirala 2022.

"Vidi se želja za trajnim mirom, iako nam je trebalo neko vrijeme da do toga dođemo", rekao je Witkoff za Fox News. Također je dodao da postoje "vrlo zanimljive poslovne prilike" koje bi mogle stabilizirati odnose između SAD-a i Rusije.

Zelenski: Putin neće stati, postoji opasnost Trećeg svjetskog rata

S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je za CBS upozorio da Putin neće stati na Ukrajini, već ima ambiciju vratiti "rusko carstvo" koje uključuje dijelove sadašnjih NATO članica.

"Ako ga ne zaustavimo u Ukrajini, on će ići dalje", rekao je Zelenski, dodajući: "Sve ovo bi moglo prerasti u Treći svjetski rat."

Njegovu zabrinutost dijeli i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji je još u veljači poručio: "Ako Putin napadne NATO, odgovor će biti razoran. Izgubit će."