JOŠ TIJEKOM prvog trgovinskog rata između Donalda Trumpa i Kine kineski predsjednik Xi Jinping 2019. godine posjetio je jednu naizgled nebitnu tvornicu u gradu Ganzhou, smještenom među brežuljcima jugoistočne Kine. Dok je razgledavao izložbeni prostor, Xi je promatrao redove neuglednih sivih metalnih blokova i okupljenim dužnosnicima poručio: "Rijetki minerali su strateški važan resurs."

Šest godina kasnije kineska dominacija u proizvodnji i preradi rijetkih minerala postala je jedno od njezinih najjačih oružja u novom trgovinskom sukobu s Washingtonom. Ti minerali, ključni za proizvodnju pametnih telefona, električnih automobila i moderne vojne opreme, neizostavni su za tehnologije koje će oblikovati budućnost. Za razliku od carina, riječ je o području na kojem Trump gotovo da i nema prostora za protumjere, piše CNN.

Rijetki minerali obuhvaćaju skupinu od 17 kemijskih elemenata koji su u prirodi rasprostranjeniji od zlata i prisutni u brojnim državama, uključujući i SAD. No njihovo vađenje i prerada su skupi, tehnološki zahtjevni i štetni za okoliš. Zato su SAD i brojne druge države godinama ovisili o Kini. Iako Kina pokriva oko 61% svjetske proizvodnje tih sirovina, još je važnije da prerađuje čak 92% svjetskih količina, prema podacima Međunarodne agencije za energiju.

Kina udara gdje najviše boli

Nakon godina upozorenja Peking je 4. travnja službeno ograničio izvoz sedam vrsta rijetkih minerala kao odgovor na Trumpove prve carine od 34% na kineske proizvode. Nova pravila nalažu da svaka tvrtka mora tražiti dopuštenje kineske vlade za izvoz tih elemenata i proizvoda u kojima se oni nalaze, poput magneta.

Riječ je o komponentama bez kojih nema modernih pametnih telefona, električnih motora, zrakoplovnih turbina ni medicinskih uređaja poput MR aparata. Još su važniji za vojnu industriju - koriste se u lovcima F-35, raketnim sustavima i nuklearnim podmornicama.

"Kina ovime pokazuje koliku ekonomsku moć ima kada djeluje strateški i precizno udara tamo gdje Amerikance najviše boli", rekao je Justin Wolfers, profesor ekonomije sa Sveučilišta Michigan.

Od vremena prve Trumpove administracije SAD pokušava uhvatiti korak i razviti vlastiti opskrbni lanac za rijetke minerale. Tri američke tvrtke potvrdile su za CNN kako šire kapacitete i osiguravaju sirovine iz saveznika poput Kanade i Australije. No za izgradnju stabilnog i samodostatnog lanca potrebne su godine, i to u trenutku kada potražnja američke industrije nezaustavljivo raste.

Zabrana izvoza već stvara kaos

Učinci kineske odluke brzo su se osjetili na terenu. John Ormerod, osnivač konzultantske kuće JOC, specijalizirane za magnete rijetkih minerala, tvrdi kako je najmanje pet američkih i europskih kompanija pogođeno - njihove pošiljke magneta blokirane su u Kini. "Iznenadila ih je ta odluka. Nisu znali što sve trebaju za izvoznu dozvolu, pa vlada dosta konfuzije", kaže Ormerod.

Joshua Ballard, direktor tvrtke USA Rare Earth, ističe da se ograničenja prvenstveno odnose na teške rijetke minerale, koji su znatno rjeđi, zahtjevniji za preradu i višestruko skuplji, a gotovo cijelu globalnu ponudu kontrolira Kina. "Doslovno, izvoz je sada obustavljen. U SAD-u nemamo gotovo nikakve zalihe... Ovo je najjači kineski potez. Ne mogu uzvratiti carinama, ali zato ovdje imaju ogromnu prednost", rekao je Ballard.

Kineske kontrole ne odnose se samo na sirove metale već i na legure i gotove proizvode koji sadrže i najmanje količine tih elemenata, upozorava Thomas Kruemmer iz singapurske tvrtke Ginger International. Zbog toga se očekuju dodatna kašnjenja i poremećaji u opskrbi.

Kineska nadmoć građena desetljećima

Kina je s vađenjem rijetkih minerala započela još 1950-ih, no pravi uzlet dogodio se krajem 1970-ih, kada je kombinirala jeftinu radnu snagu, slabe ekološke standarde i strane tehnologije, objašnjava Stan Trout iz konzultantske firme Spontaneous Materials. "Mnoge tehnologije koje su koristili razvijene su u SAD-u, Japanu ili Europi. Kinezi su ih usvojili i s vremenom poboljšali", kaže.

Kako je rasla proizvodnja, Peking je shvatio koliko su ti metali strateški važni. Već 1992. bivši vođa Deng Xiaoping proročanski je izjavio: "Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke minerale." Danas je Kina ostvarila tu viziju - kontrolira gotovo cijeli lanac, od rudnika do gotovih proizvoda.

Iako su danas radni troškovi viši, Kina zadržava dominaciju zahvaljujući ulaganjima u tehnologiju, istraživanje i automatizaciju. Istodobno, američke su se kompanije povukle jer nisu mogle konkurirati kineskim cijenama. "Izgubili smo znanje, stručnjake i kapacitete. A riječ je o izuzetno skupoj industriji", kaže Ormerod. "Kineske cijene nitko ne može pratiti, osobito uz njihove državne poticaje."

Prema američkoj Geološkoj službi, SAD je između 2020. i 2023. čak 70% svojih potreba za rijetkim metalima podmirivao uvozom iz Kine.

Izazov u kojem neki u SAD-u vide i priliku

Ovo nije prvi put da Kina koristi svoju poziciju. Već 2010. obustavila je isporuku rijetkih metala Japanu zbog teritorijalnog spora, a krajem 2023. zabranila je izvoz tehnologije za njihovu preradu. Peking je ograničio i izvoz drugih strateških sirovina, ključnih za moderne industrije i globalne opskrbne lance.

Stručnjaci kažu kako ostatak svijeta trenutačno ima vrlo malo alternativnih izvora, no SAD pokušava iskoristiti trenutak. Od 2020. američko Ministarstvo obrane uložilo je više od 439 milijuna dolara u stvaranje domaćeg lanca opskrbe. Cilj je do 2027. uspostaviti sustav "od rudnika do magneta" koji bi zadovoljio sve potrebe američke vojske.

Za neke kompanije kineske kontrole su prekretnica. Nicholas Myers, direktor start-upa Phoenix Tailings, kaže da njihova tehnologija omogućuje preradu bez otpada i emisija, koristeći rude iz SAD-a, Kanade i Australije. Tvrtka trenutno proizvodi 40 tona rijetkih metala godišnje, a planira povećati kapacitet na 400 tona uz novi pogon u New Hampshireu.

"Sve radimo ovdje, ne ovisimo o Kini", kaže Myers. "Imamo sve što nam treba – samo je važno da kupci i političari podrže širenje industrije."

USA Rare Earth gradi tvornicu magneta u Teksasu s planiranim kapacitetom od 5000 tona godišnje. Također posjeduje nalazište teških rijetkih minerala u zapadnom Teksasu, uključujući i sve metale s kineske liste ograničenja, kao i galij, čiji je izvoz Kina već zabranila. No prerada tih ruda i dalje je izazov.

"Pitanje je kako sve to ubrzati. Kako iskoristiti ono malo što imamo? Moramo iskoristiti sve dostupne resurse i graditi brzo", zaključuje Ballard.