EUROPSKI mediji gotovo su jednoglasno odali počast papi Franji, dan nakon njegove smrti, nazivajući ga "narodnim papom, reformatorom i dobrim čovjekom".

Čini se da se i najvažnije talijanske novine slažu s time te ga na svojim stranicama nazivaju "Papom odbačenih", a Corriere della Sera u uvodniku odaje počast "apostolu mira".

"Crkva je utočište čovječanstva. Čak i za nevjernike. Tijekom ovih 12 dugih i mučnih godina vrata ovoga utočišta otvorio im je jedan rimski biskup koji je stigao s kraja svijeta. I nikada ih nije prestao otvarati, čak ni kada više nije imao snage za to. Nikada nas nije prestao primati, čak ni kada više nije imao glasa da nas pozdravi", napisao je Ferrucio de Bortoli.

"Wojtyla duša, Ratzinger glava, Bergoglio srce. Duh Sveti kao da je dovršio konačnu identifikaciju lika vrhovnog pontifeksa, kompletiravši papinski trio koji je obilježio suvremeno doba", piše Ezio Mauro u uvodniku dnevnika La Repubblica, misleći pritom na Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i papu Franju.

Najvažnije španjolske dnevne novine na naslovnici pišu: "Kraj socijalnog i reformističkog pontifikata".

Katalonski list La Vanguardia piše "Zbogom Franjo, hrabri Papa", dok El Mundo na svojoj naslovnici piše o "Papi koji je uskovitlao Crkvu, želeći dati glas i onima isključenima".

Francuske desno orijentirane dnevne novine Le Figaro na naslovnici jednostavno pišu "Zbogom", poput većine medija smatrajući Franju "narodnim Papom" i "Papom siromašnih". Takvi su naslovi osvanuli u listu Le Parisien.

Različiti pogledi na papino djelovanje

Ostali, poput primjerice Libérationa, ističu njegovu predanost "migrantima" i "ekološkim pitanjima", dodajući da je ipak "razočarao u društvenim pitanjima" kao što su pobačaj i zaređenje žena.

"Bude li, u godinama koje su pred nama, njegova poruka izgovorena slabašnim glasom kojim je u nedjelju osudio porast antisemitizma u svijetu i humanitarnu katastrofu u Gazi, promašena, to će biti zbog toga jer je Franjo predstavljao sve ono što ekstremna desnica širom svijeta mrzi", smatra ljevičarski list.

U Portugalu dnevne novine Publico spominju "omiljenog narodnog papu i papu ateista" čiji je "izbor izazvao cunami" te podsjećaju da je "ovaj papa" pokušao "učiniti doživljaj pape manje svetim".

Na naslovnici lista Jornal de Noticias odaje se počast "papi Franji, začetniku revolucije", "mentoru duhovne preobrazbe".

Za portugalski Correio da Manha Franjo će ostati papa za "sve, sve, sve".

U Poljskoj, zemlji sa snažnom katoličkom tradicijom, Papinu smrt smatraju "još jednim čimbenikom koji povećava nestabilnost suvremenog svijeta". Tako stoji u uvodniku liberalnog dnevnika desnog centra Rzeczpospolita.

Složeno naslijeđe i neizvjesna budućnost Crkve

Grčke novine Efsyn (lijeve) pozdravljaju Papu koji je bio "skroman i ponizan do kraja", a Ta Nea (centristi) Papu "koji je uzdrmao Vatikan (...) zbog siromašnih, migranata i onih najslabijih".

U Ujedinjenom Kraljevstvu list Guardian poštuje sjećanje na "revolucionarnog vođu Katoličke Crkve". "Tijekom 12 godina pontifikata Franjo, prvi papa isusovac, bio je zagovornik siromašnih (...) i obespravljenih i žestoki kritičar globalne pohlepe, kao i socijalne i ekonomske nejednakosti."

No Daily Mail se pita hoće li "njegove reforme nastaviti i njegov nasljednik". "Katolici se moraju zamisliti nad Franjinim složenim naslijeđem, nad njegovim liberalnim pristupom LGBTQ+ pravima, izbjeglicama i klimatskim promjenama", piše britanski dnevni list.

Daily Telegraph zvuči pomalo proturječno kad piše sljedeće: "Mnogi katolici su ga iznimno voljeli" zbog njegove bliskosti s narodom, no "krajnja će bilanca biti raznovrsna. Obećavao je uključenost, a ostavio podjele (...), vladao je kao autokrat" i "nije imao sućuti za kritičare".

Times hvali "rođenog borca", no strahuje za Franjino naslijeđe s obzirom na "podijeljenost crkve suočene s nizom izazova, od rješavanja skandala sa zlostavljanjem djece do odluke o ulozi žena u crkvi, kao i prava homoseksualaca i poziva na reformu vatikanskih financija i upravljanja".

"Franjo je postao svećenik siromašnih, svećenik izbjeglica. Čak i kad je postao kardinal, k njemu su na ispovijed dolazile prostitutke iz tadašnjeg susjedstva", piše tabloid Bild u većinski protestantskoj Njemačkoj.

Ostali njemački mediji iskazuju izvjesno razočaranje, poput Frankfurter Allgemeine Zeitunga: "U usporedbi sa svojim prethodnicima Franjo se u početku činio gotovo revolucionarom. No iz perspektive mnogih katolika u ovoj zemlji na kraju je uspio izmijeniti premalo stvari."

Časopis Spiegel piše kako se čini da "nije mogao ili je teško uspijevao promijeniti stroge dogme".

Süddeutsche Zeitung (lijevi centar) zaključuje da je papa Franjo, "čak i ako nije uspijevao ispuniti brojna očekivanja, bio papa koji je Crkvu vratio na zemlju."