SABORSKI zastupnik Dragutin Lesar, pišući na svom blogu o inicijativi predsjednika Sabora Luke Bebića o raspravi o pravim zastupnika Hrvatskog sabora, negoduje zbog toga što kao inicijator vrlo sličnog prijedloga zakona iz 2004. godine, nije pozvan na današnju "Bebićevu" raspravu.

Naime, na inicijativu Luke Bebića, trebao bi se održati okrugli stol na kojem će biti govora o smanjenju dužnosničkih privilegija, a među kojima "oči bodu" za hrvatske uvjete ekstremno visoke mirovine bivših saborskih zastupnika. Prema najavama, te bi se mirovine nakon okruglog stola i usvajanja dopuna zakona u parlamentu, trebale smanjiti. Ali, o tom potom.

"Neovisni" parlamentarac Lesar u svom izuzetno detaljnom postu na blogu podsjeća kako je još 2004. godine predložio ukidanje povlaštene zastupničke mirovine. Vlada Ive Sanadera nakon toga je uspješno odgađala očitovanje o Lesarovom prijedlogu zakona koji je propao krajem 2007. kada je tadašnji saziv parlamenta raspušten.

Selektirani podaci

Četiri godine kasnije, u studenom 2008., ponovno je pokrenuo pitanje smanjenja mirovina saborskih zastupnika, nakon čega je Lesar do 19. veljače čekao Sanaderov odgovor. U njemu je navedeno da je "Vlada odlučila predložiti promjene zakona i pooštriti uvjete za stjecanje prava na povlaštenu mirovinu".

Lesar je ipak odlučio prikupiti podatke o tome što je Sabor pripremio za okrugli stol u čiji rad nije pozvan, iako je prije više od četiri godine pokrenuo inicijativu o smanjenju mirovina. Tako se među podacima navode statistike za 13 europskih zemalja, a u što su uključeni podaci o visini plaća zastupnika, bruto nacionalni dohodak, prosječnoj plaći naknade te ostalim pravima parlamentaraca.

Pri tom je utvrdio da se radi o netočnim i nepotpunim podacima te je simptomatičnim ocijenio to što organizatori okruglog stola nisu dali podatke o visini prosječne mirovine zastupnika. Osim što je taj podatak izostao, slučajno ili ne (?), Lesar primjećuje kako je za Hrvatsku naveden pogrešan podatak o prosječnoj plaći hrvatskih parlamentaraca u visini od 1.800 eura. Naime, taj se podatak odnosi na prosječnu plaću zastupnika koji nema niti jednu godinu radnog staža i nikakvih dužnosti u Saboru.

Čarobni koeficijenti

Osnovica za obračun plaće svih državnih dužnosnika iznosi 5.415 kuna brutto, a koeficijent za izračun plaće zastupnika je 5,27. Time se dolazi do iznosa brutto plaće od 28.527 kuna odnosno 15.100 kuna neto, pojašnjava Lesar.

Prema tečaju kune od 7,45 kuna za euro to bi bilo plaća od 2.027 eura i to bez radnog staža. U slučaju parlamentarca koji iza sebe ima npr. 33 godine radnog staža neto plaća bi bila 19.178 kuna ili 2.574 eura, a onoga sa 17 godina 17.500 kuna neto ili 2.349 eura, napominje Lesar.

Uza sve to koeficijent 5,27 se odnosi na "obične" zastupnike dok predsjednik sabora ima koeficijent 7,86, svih pet potpredsjednika imaju koeficijent 7,14, predsjednici radnih (njih 32 ukupno) tijela 6,43, a potpredsjednici radnih tijela (njih je ukupno 32) imaju koeficijente 5,70.
Plaće predsjednika klubova zastupnika (njih je devet) obračunavaju se uz koeficijent 6,43, čime se dolazi do ukupno 88 zastupnika (od ukupno 153) kojima je koeficijent plaće veći gore spomenutih 5,27. To ujedno znači i veće plaće.

U Saboru ga nije bilo, ali mirovinu će ipak dobiti

Uza sve to Lesar negoduje što su sudionicima okruglog stola prezentirani selektivno odabrani podaci te dodaje kako je stara uzrečica davno rekla da je "statistika zbir netočnih podataka".

Upitan o tome što će biti zaključci okruglog stola odnosno hoće li doći do dopuna zakona kojim će se osigurati smanjenje parlamentarnih mirovina, Lesar nam je rekao kako mu se čini da će Sabor usvojiti dvije odluke.

Prva će se odnositi na to da će zastupnik najvjerojatnije morati odraditi puni četverogodišnji mandat, umjesto dosadašnje polovice te će se ukinuti odredba prema kojoj pravo na mirovinu ima zastupnik čiji je mandat neostvariv zbog drugih obaveza. Primjer takvog "parlamentarnog umirovljenika" bio bi zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je na parlamentarnim izborima izabran u Sabor, ali je zbog gradonačelničke dužnosti morao svoj mandat dati u mirovanje.

Umjesto njega u Sabor je ušla Marija Lugarić, međutim Bandić bi unatoč tome što nije sjedio u Saboru, mogao ostvariti pravo na mirovinu saborskog zastupnika. Ukoliko Sabor usvoji prijedlog, ta će se odredba ukinuti, zaključuje Lesar.

I.K.
Foto: Index (Arhiva)