Tekst: I.Ka.
Foto: AFP

NAKON ulaska Hrvatske u EU 27 zemalja članica odlučit će hoće li dopustiti da se hrvatski radnici na njihovom tržištu zapošljavaju sasvim slobodno, bez radnih dozvola i drugih birokratskih prepreka, ili će pak još nekoliko godina nakon što se Hrvatska priključi EU njezini radnici biti tretirani kao stranci. Konačnu odluku članice EU donijet će pred sam ulazak Hrvatske, no već sad iz nekih zemalja najavljuju da vjerojatno neće uvesti nikakva ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika. Među njima je i susjedna Slovenija.

U slovenskom Ministarstvu za rad, obitelj i socijalne poslove kazali su da je moguće da će Slovenija, kao što je to učinila u slučaju Bugarske i Rumunjske, odlučiti odmah otvoriti svoje tržište rada i tako omogućiti da se državljani Slovenije i Hrvatske slobodno, odnosno bez radnih dozvola, zapošljavaju u jednoj i drugoj zemlji. S obzirom na trenutnu situaciju, ocjenjuju da uvođenje prijelaznog razdoblja za Hrvatsku "neće biti potrebno", no napominju da će "konačnu odluku o tome donijeti Vlada Republike Slovenije".

Članice EU-a mogu ograničiti slobodno zapošljavanje hrvatskih radnika na najmanje dvije, a najviše sedam godina. U onim državama koje budu uvele ograničenja, Hrvati će i dalje biti tretirani kao strani radnici kojima, treba radna i boravišna dozvola, odnosno bit će u istoj situaciji kao danas kada Hrvatska još uvijek nije članica. Onim zemljama koje budu ograničile slobodno zapošljavanje, Hrvatska može učiniti jednako.

Prema riječima veleposlanstava u Zagrebu, Njemačka i Rumunjska mogle bi se naći na popisu članica u kojima će hrvatski radnici bez posebnih dokumenata moći tražiti posao. Još je prerano reći hoće li Njemačka donijeti ograničenja, ali najvjerojatnije ih neće biti, poručili su iz njemačkog veleposlanstva. Isti odgovor dala je i rumunjska ambasada.

Grčka već sada odlučila zabranu pristupa hrvatskih radnika

Grčka je već sad izričito odlučila da se hrvatski radnici neko vrijeme neće zapošljavati pod istim uvjetima kao njezini državljani.

"Grčka je odlučila uvesti dvogodišnje ograničenje pristupa radnika iz Hrvatske, kad ona postane članica EU-a, na grčko tržište rada", poručili su preko veleposlanstva. No, razlog za takvu odluku nije strah od vala radne snage iz Hrvatske, nego su odlučili da će svaku buduću članicu EU-a tretirati jednako kako su tretirali druge zemlje, primjerice, Bugarsku i Rumunjsku.

Međutim, upravo bi kriza mogla utjecati na zemlje koje još nisu donijele konačnu odluku da ta odluka bude nepovoljna za hrvatske radnike.

"Svakako će zemlje članice biti opreznije. Međutim, ono što smo dosad vidjeli u gospodarstvu, nije samo pitanje opreza, nego i određenog protekcionizma koji će se osjetiti i kad je riječ o radnoj snazi", kazao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Kako raste nezaposlenost, tako će se zemlje odricati strane radne snage, a u tom kontekstu mogle bi iskoristiti i pravo koje im daje EU da se, barem na neko vrijeme, zaštite i od hrvatskih radnika. Mada je malo vjerojatno da im iz Hrvatske prijeti velika migracija radnika, piše Novi list. 

"Kad je riječ o maloj zemlji kao što je Hrvatska, koja ima nisku brojku radno sposobne populacije, ne vidim razloga da se Europa štiti, no ona se štiti načelno", istaknuo je Sever.