Tekst: Petar Vidov
Foto: Arhiva

"ODLUKOM Renata Kunića, vršitelja dužnosti glavnog urednika Informativnog programa HTV-a", ukinuta je Latinica. Nakon sedamnaest godina prikazivanja Latinica je postala brend HTV-a. Bila je najgledaniji i istovremeno najutjecajniji politički magazin u Hrvatskoj. Kao emisija koja 'pomiče granice' etablirala se i u regiji gdje uživa iznimnu reputaciju, hvaljena je i citirana. Autor Denis Latin dobitnik je najprestižnijih novinarskih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu: 2001. godine dobio je nagradu 'Veselko Tenžera' kao novinar godine, 2002. međunarodna novinarska asocijacija SEEMO proglašava ga najboljim novinarom jugoistočne Europe, iste godine nagrađen je Zlatnom poveljom 'Linus Pauling' koju dodjeljuje Međunarodna liga humanista, a 2008. dobiva nagradu 'Festo' za najgledaniju emisiju informativnog i političkog programa u Hrvatskoj.

Kome je, onda, Latinica problem? Zašto se HTV odriče popularne, ugledne i nagrađivane emisije, ako za to ne postoji niti jedan profesionalni ili komercijalni razlog? Odgovor je, očito, u političkoj cenzuri. Željeli bismo upozoriti da se Latinica ukida nakon niza pritisaka, ucjena, prijetnji, sankcija i zabrana kojima je bila izložena redakcije emisije punih sedamnaest godina. Duh političke cenzure očito nije napustio Prisavlje".

Ovo je tekst peticije "Vratite Latinicu" koju su potpisala najeminentnija novinarska imena u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji. "Denis Latin je najjači i najvažniji politički novinar u Hrvatskoj. Ako on ne može raditi, tko od nas može?", pita se jedan od potpisnika peticije Denis Kuljiš.

Objasnite zašto je Latinica ukinuta!

Cilj peticije je, objašnjava Gordan Malić, da se potakne javna rasprava koja će prisiliti Informativni program i Upravu HRT-a da objasne razloge zbog kojih su ukinuli Latinicu i da se stvori javni pritisak za povratak Latinice na HRT u istom terminu i stilu kakvom se dosad prikazivala.

"Latinica je bila uspješna i sa komercijalnog i sa profesionalnog stajališta. Na jedan potrošeni milijun zarađivala je 16, a Denis Latin jedan je od najnagrađivanijih hrvatskih novinara. Bez obzira što tko misli o Latinici, riječ je o emisiji kakve se ni komercijalna ni javna televizija u ovim vremenima kad je teško skupiti svaku kunu za oglas ne bi odricala bez nekih ozbiljnih razloga. Mi želimo da se ti razlozi objasne", kaže Malić.

I Josipović za povratak Latinice

Najpoznatiji istraživački novinar Jutarnjeg lista, koji je kroz godine otkrivao brojne afere u samom državnom vrhu, tvrdi kako su HRT-ovi zahtjevi da se Latinica emitira uživo samo izgovor. "Time se na jedan neugodan način manipuliralo bolešću Denisa Latina, koja je nepredvidiva. To je bilo vrlo nekorektno od uredništva", kaže Malić koji ističe da je Latinica najjači hrvatski regionalni brend pored Vegete.

"Kao što znamo, Vegeta je u krizi, ali se i dalje 'prikazuje'. Vegeta ide dalje iako je iza nje puno kriminala. A Latinica koja je o tom kriminalu govorila se ne prikazuje", kaže Malić koji ističe da je uz potpisnike peticije stao i predsjednik Hrvatske. Ivo Josipović sutra će na Pantovčaku primiti delegaciju hrvatskih novinara i djelatnika u novinarstvu koji su se odlučili boriti za Latinicu i za pravo Denisa Latina da se nastavi baviti svojim poslom.

"Je li Jadranka Kosor manje tolerantna od Sanadera i Tuđmana?"

"Za Latina i njegovu slobodu djelovanja spreman sam se boriti više nego za svoju", kaže Kuljiš koji ističe da oko Latina nema i ne može biti spora jer su i gledatelji i struka na njegovoj strani. Kuljiš također kaže kako se hrvatsko demokratsko društvo uvelike razvijalo kroz Latinicu, a ističe i jedan zanimljivi paradoks.

"Znači li to što je zabrana Latinice došla sad da je ovo najgori režim koji smo imali? Da je Jadranka Kosor manje tolerantna od Ive Sanadera ili Franje Tuđmana? Meni se čini da idemo natrag, a ne naprijed. Ovo je jedna prijelomna stvar - ili ćemo imati demokraciju ili nećemo!", kaže Kuljiš.

Latin otvorio teme od kojih su mnogi zazirali

Doprinos koji je Latinica imala u razvoju demokracije u Hrvatskoj posebno ističe i Drago Hedl. "Latinica je jedna od najboljih emisija na HRT-u koja je otvarala teme od kojih su mnogi zazirali, posebno prije desetak godina. Latin je imao sjajnu seriju emisija i tema čime je pridonio da se demokratizira medijska scena i HRT", kaže Hedl, te ističe kako su se u Latinici pojavljivali i ljudi kakvi se inače ne bi mogli ni približiti programu HRT-a.

"Činjenica da su peticiju potpisala eminentna novinarska imena iz cijele regije pokazuje da je Latinica kultna emisija koja se mora vratiti na program HRT-a", kaže predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka koji ističe da je Latinica među rijetkim HRT-ovim proizvodima koji zadovoljava sve najbolje standarde informativnog programa javne televizije.

"Denis Latin svakako je jedan od najjačih hrvatskih novinara, a njegova emisija otvorila je mnoge teme koje u onim vremenima nije bilo lako otvoriti. Zaslužio je da se Latinica vrati u program jer ona je bila izuzetno gledana i ekonomski isplativa pa nema nikakvog razloga za njeno ukidanje i nitko ne može reći da je to dosadan ili potrošen format", zaključuje Duka.

Peticiju "Vratite Latinicu" koja će biti poslana Upravi HRT-a, redakciji Informativnog programa HRT-a, organizaciji "Reporteri bez granica", Uredu visokog predstavnika Europske komisije u Hrvatskoj, Medijskoj organizaciji jugoistočne Europe SEEMO, Međunarodnoj ligi humanista i Međunarodnom novinarskom institutu IPI potpisali su: 

Senad Avdić, glavni urednik BiH tjednika "Slobodna Bosna"

Matija Babić, vlasnik Index.hr

dr. Sandra Bašić Hrvatin, predstojnica Odjeljenja za humanističke studije Koper, Slovenija

Saša Dujin, direktor vojvođanskog radija "Novi Bečej"

Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Rajko Grlić, filmski redatelj

Bakir Hadžiomerović, urednik političkog magazina FTV "60 minuta"

Drago Hedl, novinar Jutarnjeg lista

Miljenko Jergović, književnik i novinar

Željko Kopanja, vlasnik banjalučkih Nezavisnih novina

Denis Kuljiš, novinar Jutarnjeg lista

Gordan Malić, novinar Jutarnjeg lista

Veran Matić, direktor TV B92

Željko Matić, osnivač i urednik Radija 101

Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista

Senad Pećanin, glavni urednik BiH tjednika Dani

Brankica Petković, voditeljica Centra za medijsku politiku i član Upravnog odbora Mirovnog instituta u Ljubljani

Drago Pilsel, novinar i komentator

Srđa Popović, osnivač beogradskog tjednika Vreme i odvjetnik

Ivan Protić, šef deska TV B92

Nikola Radišić, reporter TV B92

Brankica Stanković, urednica političkog magazina TV B92 "Insajder"

Igor Tomljenović, direktor programa Radija 101

Nela Vlašić, izvršna urednica Novog lista