Bombe, peroksid i meci - Sedam najgorih terorističkih napada od 11. rujna
Foto: AFP
OTMICE zrakoplova i zalijetanje u Svjetski trgovački centar i Pentagon daleko su najbrutalniji i najbolje organizirani teroristički napadi ikad. S gotovo 3000 mrtvih, čak ni sljedećih deset najkrvavijih napada ne može im konkurirati. Osim toga, ti su napadi otvorili jednu sasvim novu dimenziju, jer kako je Zapad službeno proglasio "rat protiv terorizma" nakon 11. rujna 2001. godine, tako su i teroristi odlučili povećati količinu i brutalnost svojih napada.
Index donosi listu najkrvavijih i najznačajnijih napada koji su obilježili svjetske događaje od al-Qaidinog masakra u New Yorku.
Masakr u Beslanu – teroristi protiv djece
Brojčano najgori i po metodi najbrutalniji teroristički napad nakon rušenja WTC-a svakako je masakr u školi u gradu Beslanu u Sjevernoj Osetiji, autonomnoj republici u regiji Sjeverni Kavkaz. Teroristi povezani s čečenskim pobunjenicima i kasnije ubijenim ratnim vođom Šamilom Bešajevim upali su 1. rujna 2004. godine u školu koju su pohađala djeca stara između šest i šesnaest godina i zarobili preko 1100 ljudi.
Slijedio je trodnevni pokušaj pregovora između vlade i pobunjenika i pokušaj mirnog razrješenja situacije, ali kad se vidjelo da to neće biti moguće, ruska je vojska odlučila školu zauzeti nasilnim putem. Konačan rezultat bio je stravičan. Poginule su najmanje 334 osobe iako neki kažu da se radilo o brojci 385, a čak 186 žrtava bila su djeca. Pod škole je, kako su rekli svjedoci, bio prekriven mrtvim tijelima.
Bombaški napadi u Al Kataniji i Al Adnaniji – al-Qaida u svoj svojoj okrutnosti
Brutalni al-Qaidin napad na dva kurdska sela do dana današnjeg je ostao najkrvaviji teroristički napad cijelog iračkog rata. Napad se dogodio 14. kolovoza 2007. godine, nedugo nakon početka američke strategije "surge", kad je drastično pojačan vojni kontingent u Iraku. Kasnije je taktika upalila i broj napada se značajno smanjio, ali 2007. godina bila je najkrvavije razdoblje iračkog sukoba, a al-Qaida je tada dominirala terorističkom scenom kao malokad prije.
Pet cisterni s benzinom ušlo je u dva sela. Bombaši samoubojice u njima su se raznijeli i iza sebe ostavili scenu neviđene katastrofe. Meta napada bili su Jazidi, islamska religijska sekta, koji su se prijetili mobilizacijom i uključenjem u borbu. Stradalo je najmanje 250 civila iako su neki tu brojku čak približili na 500.
Bali, 2002. – podsjetnik na novo vrijeme
Bombaški napadi na indonezijskom otoku Baliju 12. listopada 2002. godine, u turističkoj četvrti Kuta, šokirali su svijet samo godinu dana nakon zloglasnog 11. rujna. U dvije koordinirane eksplozije poginulo je 202 ljudi, među njima 88 Australaca i 38 indonezijskih državljana. Ozlijeđeno je još 240 ljudi.
Jedna bomba koju je u ruksaku nosio bombaš samoubojica i velika autobomba eksplodirale su ispred popularnih noćnih klubova u Kuti, a treća bomba koja je eksplodirala ispred američkog veleposlanstva Denpasaru uzrokovala je samo manju štetu.
Napad su izveli pripadnici organizacije Jemaah Islamija, grupe povezane s al-Qaidom, protiv koje je indonezijska vlada kasnije provela organiziranu kampanju. Brojni članovi grupe uhićeni su i osuđeni, a trojica od njih smaknuta su u rujnu 2008. godine nakon višegodišnjeg sudskog procesa.
Bombaški napadi u Madridu
Najkrvaviji teroristički napad na tlu zapadne Europe dogodio se 11. ožujka 2004. godine, samo tri dana prije španjolskih izbora. Teroristička ćelija inspirirana al-Qaidom uspješno je posijala kaos u glavnom španjolskom gradu, koristeći prokušane taktike svojih uzora. Deset eksplozija pogodilo je četiri gradska vlaka u razdoblju između 7.01 i 7.14 sati ujutro. Koordinirani kaos odnio je 191 život, a preko 1800 ljudi ranjeno je. Grad je ostao paraliziran sve do večernjih sati, kad su konačno pronađene još tri bombe.
Slijedilo je napeto razdoblje političkog natezanja u Španjolskoj, pokušaj službenog povezivanja napadača s al-Qaidom, kao i s baskijskom separatističkom grupom ETA, ali poveznice nisu pronađene. Nakon 21 mjeseca istrage marokanski državljanin Jamal Zougam osuđen je na 42,922 godine zatvora. Španjolac Emilio Suárez Trashorras, koji je teroristima prodao eksploziv u zamjenu za drogu, osuđen je na 34,715 godina.
Tri dana pakla u Mumbaiju
Trodnevni napadi u najvećem gradu Indije, od 26. do 29. studenoga 2008. godine, zapravo su na scenu uveli novi tip terorističke prijetnje. Sve od 1983. godine, kad su pripadnici Hezbollaha pod vodstvom nedavno ubijenog "oca samoubilačkih napada" Imada Mugnije napali američku vojnu bazu 80-ih godina i pri tome prvom ogromnom autobombom raznijeli 300 ljudi, osnovni princip terorističkih napada uvijek su bile bombe. U Indiji su napadači, članovi pakistanske militantne organizacije Lashkar-e-Taiba, upotrijebili napade ručnim oružjem.
Koristeći jurišne puške, pištolje i ručne bombe, napadači su udarili na desetak mjesta u gradu, prvenstveno hotele i postaje javnog prijevoza, želeći ubiti što je moguće više Indijaca i stranaca. U hotelima su doslovno išli od sobe do sobe i tražili Amerikance i Europljane, koje su onda ubijali. Policiji je trebalo tri dana da osigura sva mjesta napada, a 29. studenoga osiguran je i hotel Taj. Od svih napadača samo je jedan uhvaćen živ. Ostali su ubijeni ili su počinili samoubojstva.
Opsada moskovskog kazališta Nord-Ost
Dvije godine prije Beslana čečenski teroristi imali su probni napad, tragediju u ruskom glazbenom kazalištu Nord-Ost. Teroristi ovaj put nisu bili tako vješti kao u Beslanu, pa nisu kazalište obložili eksplozivom, ali zato je tu bila ruska vlada i nevjerojatno loše izvedena policijska akcija. Kriza je počela 21. listopada 2002. godine, kad su teroristi zauzeli kazalište sa stotinama talaca.
Slijedila su napeta dva dana pregovora, nakon kojih je vlada odlučila zauzeti kazalište. Prije upada u ventilacijski sustav su pustili otrovni plin, čije ime nikad nije objavljeno, pa ušli u zgradu. Konačni rezultat je bio oko 170 mrtvih, među njima 39 terorista, ali većina ljudi umrla je upravo od plina.
London, lošije provedena verzija Madrida
Godinu dana nakon Madrida, 7. srpnja 2005. godine, London je potresao sličan napad. Kao i madridski, napad je upozorio na opasnost onoga što se u terminologiji naziva terorizam nastao na domaćem tlu. Četiri napadača, od kojih trojica britansko-pakistanskog, a jedan britansko-jamajčanskog podrijetla, napala su tijekom prometne špice.
Na leđima su nosili ruksake s eksplozivom proizvedenim kod kuće, baziranim na peroksidu. Tri bombe eksplodirale su u razmaku od 50 sekundi jedna od druge na tri vlaka podzemne željeznice, a četvrta sat vremena kasnije u autobusu na trgu Tavistock. Sva četiri terorista su poginula, a ukupno je smrtno stradalo 52 ljudi, dok ih je preko 700 ozlijeđeno.
Neuspjeli napadi
Uz sedam najznačajnijih napada, svijet je zatresao i ogroman broj drugih. Samo u Iraku, tijekom najgoreg razdoblja ubijanja, ali i kasnije, napadi u kojima je stradalo preko 100 ljudi broje se u desecima. No, uspješno izvedene napade daleko nadmašuju spriječeni i neuspjeli napadi. Po statistikama Europola, Interpola, FBI-a i drugih organizacija za borbu protiv kriminala i terorizma, svake godine spriječe se deseci potencijalnih napada. Neki od njih ne budu nužno spriječeni zbog dobrog policijskog rada, nego zbog loše pripreme i provedbe samih terorista. Među takve se svakako može ubrojiti Faisal Shahzad, koji je 1. svibnja ove godine pokušao raznijeti automobil na njujorškom Times Squareu, ili Umar Farouk Abdulmutallab, nigerijski državljanin koji je pokušao raznijeti zrakoplov koji je slijetao u Detroit.
Facebook
Google