Foto i video: Index

GEOFFREY VAN ORDEN, britanski europarlamentarac, u svom se govoru u Europskom parlamentu oštro obrušio na Jadranku Kosor i njenu Vladu. Kao što je Index izvijestio, Van Orden je u svom govoru ukazao na probleme korupcije, organiziranog kriminala i cenzure u Hrvatskoj koji, prema njegovom sudu, predstavljaju valjani razlog za daljnje odgađanje hrvatskog pristupa Europskoj uniji.

Donosimo vam snimku Van Ordenovog govora, koji je, kako doznajemo iz upućenih krugova u Bruxellesu, ozbiljno pobudio sumnju u spremnost Hrvatske da postane članica EU. Posebno se to odnosi na zastupnike Europskog parlamenta iz Ujedinjenog Kraljevstva i Nizozemske, koji su i do sada iskazivali najviše skepse prema hrvatskoj kandidaturi.

Adriatic Institut: Europski porezni obveznici ne žele Hrvatskoj slati novac koji se ne koristi za reforme

Na Van Ordenovo obraćanje reagirao je danas i Adriatic Institut koji ističe da je britanski europarlamentarac s pravom kritizirao "nereformističku vladu Jadranke Kosor koja spremno prihvaća sredstva poreznih obveznika iz EU, ali blokira strukturne reforme u Hrvatskoj".

"Adriatic Institut vjeruje da će ovaj govor Geoffreyja Van Ordena privući veliku pozornost građana u zemljama-članica Europske unije iz čijeg poreza Hrvatska dobiva stotine milijuna eura za reforme koje se ne provode. A Hrvatska bi kad uđe u EU trebala dobiti još četiri milijarde eura", priopćio je Adriatic Institut.

Izvješće o napretku prihvaćeno većinom glasova

Van Ordenov govor, iako krajnje oštar, ipak nije drastično utjecao na ishod glasovanja o rezoluciji o napretku Hrvatske u parlamentu. Izvješće Hannesa Swobode prihvaćeno je većinom glasova: od 643 zastupnika, samo 52 ih je bilo protiv, a 43 su bila suzdržana. Nije, međutim, nije bilo ni sumnje da će izvješće o napretku biti prihvaćeno, iako su hrvatskim vladajućim političarima poslana upozorenja da prije završetka pregovora moraju nastaviti s provedbom pravosudne reforme, ali i nastaviti privatizaciju i provesti restrukturiranje brodogradilišta.

Hrvatska i dalje ima i više nego realnu šansu završiti pregovore u prvoj polovici godine, čemu se nada premijerka Kosor. No, tek onda bi mogli početi pravi problemi. Prije nego Hrvatska postane punopravna članice Unije, mora se još provesti referendum o pristupanju među građanima Hrvatske, a pristupni ugovor zatim mora proći proces ratifikacije. Ako pretpostavimo da će referendum proći bez većih problema (pristupanje EU trenutno podržava oko 49 posto Hrvata), teško je već sada isto kazati za ratifikacijski proces.

Ratifikacija se može "zavlačiti"

Da bi pristupni ugovor bio ratificiran, moraju ga potvrditi parlamenti svih zemalja članica, kao i Europski parlament. Najveći problem mogli bi predstavljati, kao što smo naglasili, Engleska i Nizozemska, zemlje s čvrstom tradicijom vladavine prava čiji političari nisu sasvim sigurni da je Hrvatska ostvarila razinu demokratičnosti koja je u skladu sa standardima EU. U korist hrvatskim ambicijama ne ide ni činjenica ni da su u obje te zemlje na vlasti konzervativci skloni euroskepticizmu i usporavanju procesa proširivanja EU.

Čak i ako ratifikacija bude išla glatko, trebat će barem godinu dana da bude provedena pa će Hrvatska u EU teško prije siječnja 2013. godine. No, svaka zemlja EU ima pravo "zavlačiti" ratifikaciju do mile volje, što bi proces pristupanja Hrvatske moglo produžiti za više mjeseci, možda čak i godina. Najjači hrvatski adut u tom bi slučaju mogli biti Amerikanci, koji snažno podržavaju hrvatsko pristupanje Uniji i koji vjerojatno neće prezati od uključivanja u lobiranje preko svojih snažnih diplomatskih kanala.