Foto: Brodosplit

BRODOSPLIT je izgubio posao gradnje dvaju shuttle tankera za grčku kompaniju Elka Shipping. Premda u splitskom škveru navode kako to nije istina te da pregovarački postupak još traje i da se očekuje službene očitovanje grčke strane, stručni časopisi objavili su kako je posao dobilo korejsko brodogradilište STX. Tradewinds tako navodi kako će Elka platiti nešto više od 93 milijuna dolara po brodu, a zadržana je i opcija gradnje još dva shuttle tankera. 

Odgovorno poslovanje direktora Kovača?!

Iz Brodosplita su nas izvijestili kako su pregovori trajali šest mjeseci i da su vođeni u skladu s principima odgovornog poslovanja, odnosno, najbolje brodograđevne prakse, sve u cilju postizanja kvalitetnog dogovora. 

Od dogovora, međutim, neće biti ništa tako da Brodosplit i tri mjeseca nakon skidanja zabrane ugovaranja novih poslova, osim broda za Jadroplov, nema novih narudžbi. 

Pregovori s Grcima propali u posljednji trenutak

Pregovori s Elkom propali su, kako doznajemo, u posljednji trenutak. Grci su bili izuzetno uporni, dolazili su u Split, pozivali naše timove na razgovore u Atenu. Usuglasili su sve tehničke pojedinosti broda i pristali platiti cijenu koju im je škver ponudio. No, onda je netom prije samog ugovaranja poslovodstvo Brodosplita odlučilo povećati cijenu za 4 milijuna dolara po brodu i ponuditi nove, kasnije rokove isporuke za koje se znalo da su Grcima neprihvatljivi. Nakon toga su uvrijeđeni Grci ugovorili brodove u Koreji, po bitno nižoj cijeni i s bitno kraćim rokovima isporuke.

Kad se sjetimo mjeseci zebnje koji su prethodili skidanju zabrane ugovaranja novih poslova i biltena koji su stizali iz Brodosplita o tome kako Uprava jedva čeka zeleno svjetlo i sklapanje (brojnih) novih poslova, i kad pogledamo situaciju kakvu imamo danas, očito je da Brodosplitu zabrana Europske komisije nije bila jedini problem.

Očito je da su zakazali i Uprava i komercijala, premda svakako treba reći i da su problemi Brodosplita na svjetskom tržištu itekako poznati te da potencijalni naručitelji brodova to vrlo dobro koriste kako bi dobili što nižu cijenu gradnje brodova.

Nakaradno restrukturiranje

Činjenica je da novih ugovora nema. Što radi škverska Uprava, komercijala? Kakve je mjere poduzeo Nadzorni odbor? Zašto ovu situaciju tolerira Vlada RH? Škver se bez novih ugovora i dalje gura u stečaj, a vjerojatno nikoga posebno nije iznenadilo da DIV, koji misli privatizirati Brodosplit s 50 milijuna kuna vlastitog kapitala, ima brojne primjedbe na kupoprodajni ugovor. Cijela operacija je toliko neozbiljna da je pravo pitanje kako je Europa uopće odobrila taj nakaradni postupak restrukturiranja. 

Prava je istina da se Brodosplit suočava s najtežom krizom od osnutka 1922. godine. Navozi već mjesecima zjape prazni, radnici su na čekanju, premda se ne zna što čekaju, vjerojatno stečaj i otkaz. Novih poslova nema na vidiku. Trenutačno se dovršavaju dva broda, tanker za Šveđane koji je trebao biti isporučen u studenom prošle godine, no isporuka će kasniti barem pola godine te putnički brod za Francuze, kojeg je škver trebao predati vlasnicima do kraja ožujka, a bit će dovršen tek najesen. Premda je Uprava Brodosplita to demantirala, realno je očekivati da će škver morati platiti ogromne penale zbog zakašnjelih isporuka, u najgorem slučaju kupci mogu procijeniti kako im je bolje raskinuti ugovore nego beskonačno čekati ugovorene novogradnje.

Brodosplit odavno u stečaju

Uz veliku pompu i nazočnost premijerke Kosor, ugovorila se gradnja bulk carriera s Jadroplovom, ali tu novogradnju još nije odobrila Vlada RH. Čak i površnim poznavateljima brodogradnje sve je jasno. Brodosplit je odavno u stečaju, održava se samo zahvaljujući stalnoj financijskoj pomoći Vlade u izbornoj godini. Hoće li itko odgovarati za pričinjenu štetu?

Splitski škver u posljednjih pet godina ugovorio je samo pet novogradnji, od toga čak tri bulk carriera za Jadroplov s obilatom državnom pomoći. Za normalno poslovanje trebalo bi, međutim, godišnje ugovarati pet do šest brodova.

Gdje se izgubio Mladen Bajić?

Krivci za katastrofu u Brodosplitu su oni koji posljednjih godina upravljaju škverom, oni koji nadziru rad Uprave i oni koji su jedne i druge postavili na njihova mjesta.

"Izvrsna" je zamisao direktora Srđana Kovača kako ne treba ugovarati brodove ispod cijene, no praksa pokazuje da se takvom politikom teško može do novih poslova. Vrijednost brodova ne određuje, naime, škver, već međunarodno tržište. Što onda Kovač misli napraviti? Ne ugovoriti ništa i tako dovesti škver do stečaja? Što radi Nadzorni odbor, što radi Vlada, gdje je Mladen Bajić? Toliko je napora upregnuo u procesuiranje i onoga što je bilo za proces (Wessels) i onoga što nije bilo (prethodna SDP-ova garnitura Uprave), da je naprosto nevjerojatna posvemašnja pasivnost Državnog odvjetništva u ovim odsutnim trenucima za splitski škver. Ili je zapravo već sve dogovoreno za zelenim stolom, a radnici i javnost uvjeravaju se u suprotno dok izbori ne dođu i prođu. Ne treba, naime, zaboraviti da su upravo škverani tradicionalno HDZ-ovo biračko tijelo. Dok je država sipala milijune subvencija, dok se kralo gdje god se stiglo, glasovi za Ivu i kompaniju su bili sigurni. Sad kad je blagajna presušila, ključ i katanac na škverskim vratima sve su izgledniji.

Bitniji župnik, nego struka i znanje

Što su poslovodstva škvera napravila posljednjih godina na unaprjeđenju radnog procesa i smanjivanju troškova proizvodnje? Uglavnom ništa. Danas brodogradilište ima veće troškove proizvodnje, lošiju proizvodnost i višu satnicu nego prije sedam, osam godina. Trendovi su obrnuti od onoga za što su Uprave primale plaću, što i ne čudi, jer su se ljudi postavljali po "rodijačko"-stranačko-interesnim kriterijima. Više je vrijedilo poznanstvo s vodećim HDZ-ovcem, lokalnim župnikom ili dežurnim kooperantom, nego struka, znanje i iskustvo. A što je najgore, to nije nikakva specifičnost Brodosplita i hrvatske brodogradnje.