Foto: AFP

MOZAK najsmrtonosnijih terorističkih napada na američkom tlu je mrtav. Američki predsjednik Barack Obama objavio je da su vođu al-Qaide, Osamu bin Ladena, ubili američki vojnici u Abotabadu, nedaleko pakistanskog glavnog grada Islamabada. Ubijen je i jedan od njegovih sinova, te još dva muškarca i jedna žena, koju su Bin Ladenovi pratitelji koristili kao živi štit. Također, pozivajući se na izjave američkih dužnosnika, CNN javlja kako je Osama identificiran te da je sahranjen u Sjevernom arapskom moru.

CNN je ranije javio da je s tijela Osame bin Ladena uzet uzorak tkiva kako bi se DNA testom dokazalo da je riječ o lideru al-Qaide. Bilo je najavljeno da će rezultati DNA analize biti gotovi za nekoliko dana, ali anonimni visoki izvor iz Obamine administracije za CNN je rekao da je test potvrdio da se doista radi o Bin Ladenu. Istu informaciju, pozivajući se također na anonimni izvor, donose i Reuters i AP. Bin Ladenov DNA uspoređen je s onim njegove sestre, koja je prije nekoliko godina preminula u Bostonu.

Dr. Bruce Budowle, znanstvenik koji je nekad radio za FBI, a danas vodi Institut za investigativnu genetiku na Sveučilištu Sjevernog Teksasa, kaže da se DNA analiza, s odgovarajućom opremom, danas može izvesti vrlo brzo. Čitava procedura, kaže dr. Budowle, može se izvesti u roku od desetak sati.

Amerikanci imaju fotografije Bin Ladenovog leša, ali još ne znaju hoće li ih objaviti

Za vrijeme vojne operacije, piše AP, Bin Ladena je vizualno identificiralo nekoliko američkih specijalaca, a žena koja je s njim živjela u kući nazvala ga je po imenu. Nakon što je Bin Laden ubijen, specijalci su iz njegovog skrovišta uzeli veću količinu dokaznog materijala koji se i dalje pregledava.

Konačni dokaz Bin Ladenove smrti trebale bi biti fotografije njegovog leša koje Bijela kuća navodno posjeduje, ali još nisu odlučili hoće li ih, i kada, objaviti.

Barack Obama, koji je prvi javno objavio da je Bin Laden ubijen, javnosti se obratio i dan kasnije. Kazao je da je Amerika zadržala svoju predanost pravdi i naglasio da je današnji dan dobar ne samo za Ameriku, već i za cijeli svijet. "Svijet bez Osame bin Ladena je sigurnije mjesto", kaže Obama.

"Ubijte Bin Ladena"

Specijalne američke snage koje su sinoć upale u skrovište vođe al-Qaide imali su samo jednu zapovijed - ubijte Bin Ladena.

Američki dužnosnik za nacionalnu sigurnost potvrdio je Reutersu kako specijalci koji su hvatali Bin Ladena nisu imali naredbu da ga pokušaju uhititi, već je njihova misija bila ubojstvo vođe terorističke organizacije.

"To je bila operacija ubojstva", kazao je dužnosnik te otklonio mogućnost da su Amerikanci imali namjeru Bin Ladena uhvatiti živog. Vođa al-Qaide je sinoć ubijen u luksuznoj kući u pakistanskom gradu Abotabadu.

Operacija američkih marinaca trajala je 40 minuta, a planirana je više mjeseci. Za tajnu operaciju znalo je samo nekoliko odabranih ljudi u Obaminoj administraciji. Elitni tim američkih marinaca, Navy Seals, u četiri helikoptera krenuo je u napad na Bin Ladenov kompleks. Najprije su ubili Bin Ladenove čuvare na krovu kompleksa, a zatim i vođu al-Qaide, koji im je i sam pružio otpor i na njih otvorio vatru. Bin Laden je ubijen s dva metka u glavu, u lijevu stranu lica. Do Bin Ladenove lokacije Amerikanci su navodno došli prateći njegovog kurira. Jedan od helikoptera tijekom misije se pokvario, te su ga specijalci uništili.

Izvorni plan američke vojske bio je da bombardiraju kompleks u kojem je uz Bin Ladena živjelo još 20-ak ljudi. No, Obama to nije dopustio. Američki predsjednik nije želio nepotrebne kolateralne žrtve. I što je još važnije, želio je dokaz da je najtraženiji svjetski terorist napokon uhićen, a ne samo hrpu ruševina koje bi ostale nakon granatiranja Bin Ladenovog skrovišta.

Fotografija Bin Ladena u priloženom videu je montaža stara nekoliko godina.

> Najnovije vijesti o Osami bin Ladenu pratite ovdje

Obama je potvrdio da Amerikanci imaju i tijelo Osame bin Ladena. Fox News piše da je likvidiran hicem u glavu.

Zašto je Bin Laden odmah nakon smrti bačen u more?

Usprkos službenoj objavi američkog predsjednika da je Osama bin Laden ubijen, mnogi i dalje sumnjaju u njegovu smrt. Postavljaju se pitanja zbog čega Amerikanci nisu svijetu predočili dokaze da je Bin Laden doista ubijen, odnosno zbog čega je tijelo bačeno u more samo nekoliko sati nakon smrti.

AP javlja, pozivajući se na izjavu anonimnog dužnosnika, da je Bin Laden pokopan u skladu s muslimanskom tradicijom, koja nalaže da se tijelo pokopa u što kraćem roku nakon smrti. Islam u određenim situacijama dopušta pokope na moru, a AP piše kako su se na ovu vrstu pokopa Amerikanci odlučili jer su smatrali da neće biti lako pronaći državu koja bi prihvatila Bin Ladenove posmrtne ostatke. CNN-ovi izvori, međutim, tvrde kako SAD nisu željele da Bin Ladenov grob postane sveto mjesto među njegovim pristašama.

Amerika slavila Bin Ladenovu smrt

State Department je poslao upozorenje Amerikancima diljem svijeta da postoji mogućnost od odmazde pripadnika al-Qaide zbog Osamine smrti. Nakon objave masa ljudi se okupila ispred Bijele kuće i na Times Squareu te su oduševljeno vikali "USA, USA". Obama je u svome obraćanju zahvalio svim Amerikancima koji su pomogli u traženju Osame te hvalio one koji su izveli uspješnu misiju u Pakistanu. "Dva desetljeća je Bin Laden bio vođa i simbol al-Qaide", kazao je Obama i dodao kako je ubojstvo Bin Ladena najveći uspjeh SAD-a u borbi protiv al-Qaide.

Do ubojstva Bin Ladena je došlo na temelju informacije koju su Amerikanci dobili u kolovozu prošle godine. Tada su Obami rekli da imaju "mogući trag" i nakon mjeseci posla obavještajaca otkriveno je da se Bin Laden skriva duboko u Pakistanu, u luksuznom kompleksu vrijednom milijun dolara. Bin Ladena očito nije opterećivalo što je njegovo skrovište smješteno tek koji kilometar od pakistanske vojne baze. Nakon potvrde te informacije, Obama je prošlog tjedna dopustio operaciju u kojoj je Bin Ladena trebalo "privesti pravdi".

Obama je kazao da je "mali tim" Amerikanaca u nedjelju došao do Bin Ladena u Abbottabadu. "Nakon borbe su ubili Osamu bin Ladena i došli u posjed njegova tijela", kazao je Obama. Nitko od Amerikanaca nije ubijen u akciji hvatanja Bin Ladena. Uz Bin Ladena su ubijena još tri muškarca i jedna žena, a za jednog ubijenog muškarca se vjeruje da je Bin Ladenov sin.

FBI nadopunio svoju listu najtraženijih bjegunaca

FBI je nadopunio svoju listu najtraženijih svjetskih bjegunaca informacijom o smrću Osame bin Ladena. Vođa Al-Quaide godinama je bio najtraženiji svjetski bjegunac i kao takav prvi na listi FBI-ja.

"Organizator napada koji se dogodio 11. rujna 2001. godine, u kojem su stradali tisuće nevinih muškaraca, žena i djece je ubijen", stoji u kratkom priopćenju na stranicama FBI-ja, uz podsjetnik kako je Bin Laden godinama prije napada na WTC objavio rat SAD-u i najavio ubojstva civila.

Clinton: Poslali smo poruku talibanima

"Poslali smo poruku talibanima. Ne možete se skriti od nas. Ne možete nas pobijediti. Ali možete napustiti Al-Quaidu", izjavila je američka državna tajnica Hillary Clinton povodom Bin Ladenove smrti.

"Neki su sumnjali da će teroristički vođa ikad biti uhvaćen. Ali ovo je Amerika. Mi ne odustajemo, mi obavljamo posao", kazala je Clinton koja je Bin Ladenovu smrt nazvala velikim pomakom prema slobodi i demokraciji.

Osebujna biografija čelnika Al-Quaide

Osama bin Laden je bio vođa terorističke organizacije al-Qaide koja je stajala iza napada na SAD 11. rujna 2001. godine. Dva oteta zrakoplova su srušila dva tornja Svjetskog trgovačkog centra, Pentagon je dijelom srušio treći zrakoplov, a četvrti se srušio u ruralnom dijelu Pennsylvanije. U napadu je poginulo više od 3000 ljudi.

Saudijac je terorističku organizaciju vodio po principu multinacionalne tvrtke s podružnicama koje su "radile" u desecima zemalja te su organizirale terorističke napade, sakupljale novac i regrutirale mlade muslimane iz mnogih zemalja u kampove u Afganistanu. U financiranju al-Qaide pomagao se bogataškim zaleđem svoje obitelji, a procjene koliko udjela u tom bogatstvu je imao Osama bin Laden idu od desetaka do stotina milijuna dolara.

I prije napada 11. rujna Bin Laden je bio na FBI-jevoj listi deset najtraženijih bjegunaca. I ranije je sudjelovao u organizaciji smrtonosnih terorističkih napada koji su se intenzivirali 90-ih godina. To uključuje i napad na američke vojnike u Somaliji u listopadu 1993. godine, bombardiranje dvaju američkih veleposlanstava u istočnoj Africi u kolovozu 1998. godine u kojima je poginulo 224 ljudi te napad na američki ratni i brod USS Cole u listopadu 2000. godine u kojem je poginulo 17 mornara.

Osama bin Laden je rođen u Saudijskoj Arabiji 1957. godine kao 17. od 52 djece u obitelji koja se obogatila na građevinarstvu. Njegov otac, Mohamed bin Laden je bio rođeni Jemenac koji je kao dijete emigrirao u Saudijsku Arabiju. Postao je milijunaš pretvorivši svoju tvrtku u najveću građevinsku tvrtku u Saudijskoj Arabiji. Osamin otac je koristio i svoje veze s kraljevskom obitelji, a bavili su i s naftom. Osama je dobio dio obiteljskog nasljeđa kada mu je otac poginuo u zrakoplovnoj nesreći.

Bin Ladenovi su bili vrlo religiozna obitelj, a Osama je išao u religijske škole. Dva najvažnija projekta obiteljske tvrtke bile su obnavljanje džamija u Meki i Medini, muslimanskim najsvetijim mjestima. Već kad je studirao u Jeddahu, Osamino zanimanje za religiju je preraslo u zanimanje i za politiku. Jedan od njegovih profesora je bio Abdullah Azzam, Palestinac koji je bio ključna figura u razvoju ideje o stvaranja islamskog religijskog pokreta u više država. Azzan je utemeljio organizaciju koja je pomagala borbu mudžahedina protiv SSSR-a u Afganistanu 1979. godine.

Bin Laden je kasnije postao prvi financijer te organizacije, a koristio je obiteljske veze za skupljanje novca. Sa 22 godine je otišao u borbu u Afganistanu, odazvavši se na poziv za borbu protiv SSSR-a koju je podupirao SAD. Tamo je ostao cijelo desetljeće, koristeći građevinsku opremu obiteljske tvrtke za gradnju skloništa gerilaca, tunela i cesta u afganistanskim planinama.

Kasnih 80-ih je osnovao al-Qaidu, koja na arapskom jeziku znači "baza", s vrlo prozaičnim razlogom osnivanja. Na početku je al-Qaida služila za nabavljanje dokumenata za arapske borce u Afganistanu, uključujući i smrtovnice. Al-Qaida je imala mnoga skloništa za te borce i njihove obitelji, a organizirali su i trening kampove u kojima su ih pripremali za borbu.

Ranih 90-ih je SSSR propao, a Osama bin Laden se prebacio na jednu preostalu supersilu u svijetu - SAD. Nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana, Osama se vratio u Saudijsku Arabiju. 1997. godine je Osama u intervju CNN-u objavio "sveti rat" SAD-u.

Sljedeća ključna točka u Osaminoj karijeri bila je iračka invazija na Kuvajt. Kada su Amerikanci poslali vojsku u Saudijsku Arabiju za borbu u Iraku, Bin Laden se naljutio te je ponudio svoje ljude za borbu za obranu Saudijske Arabije, no vlada je ignorirala taj njegov plan.

Počeo je napadati Amerikance zbog njihove prisutnosti u Saudijskoj Arabiji. Te kritike su ga dovele u sukob sa saudijskom vladom te je 1991. godine sa svojim pristašama otišao u Sudan. Tamo je počeo stvarati terorističku mrežu, a uz pomoć obiteljskog bogatstva je Osama pokrenuo razne poslove od građevinarstva i poljoprivrede pa sve do izvoza.

Jednog od svojih suradnika je poslao u Somaliju kako bi huškao narod na napade na američke mirovnjake koji su bili tamo stacionirani. Bin Laden je dao nagovijestiti da je sudjelovao u organizaciji napada na američke vojnike u Mogadishuu 1993. godine u kojemu je poginulo 18 vojnika. Iste godine je u napadu na WTC poginulo šestero ljudi, a ozlijeđene su stotine. Bin Laden je označen kao konspirator u tome napadu, a glavni organizator Ramzi Yousef je bio blizak al-Qaidi.

1996. godine je njegov rat protiv SAD ušao u novu fazu. Do tada više nije bio državljanin Saudijske Arabije, a pod pritiskom SAD-a je morao napustiti i Sudan. Vratio se u Afganistan gdje su ga prigrlili talibani koji su vodili zemlju. Te godine je Osama proglasio fatvu protiv Amerikanaca koji su "okupirali državu dviju svetih džamija". "Nema bitnije stvari od izbacivanja Amerikanaca", napisao je Bin Laden u fatvi. U prvom intervju zapadnim medijima, Bin Laden je 1997. godine CNN-u kazao da je SAD "nepravedna, kriminalna i tiranska" država. U veljači 1998. godine svoju fatvu je proširio na sve Amerikance, uključujući i civile.

Tražio je da ih se ubija svugdje u svijetu. Šest mjeseci kasnije, u eksplozijama su uništena američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji, a poginulo je 224 ljudi i ozlijeđeno 4 tisuće. Bin Laden je bio organizator tih napada. Do trenutka kada je ponovno napao WTC, imao je već razrađenu terorističku mrežu u mnogim zemljama svijeta. Organizacije je ubrzo postala glavni cilj u ratu protiv terorizma američkog predsjednika George Busha, a Osama je postao najtraženiji čovjek na svijetu.

Tada je počeo američki lov na Osamu koji se javljao putem video poruka. Lov je trajao sve do prošlog tjedna.