Ilustracija: Arhiva

OPĆINSKI sud u Splitu po zahtjevu Državnog odvjetništva blokirao je tvrtku Adriatic Alpe vlasnika Bedrija Selmanija na iznos od 75 milijuna kuna. Selmani je od države naplatio 100 milijuna kuna temeljem pravomoćne presude za "neosnovanu" blokadu računa iz sredine 90-ih. Blokirala ga je Porezna uprava na ime duga od 4,5 milijuna kuna.

Blokada u pet do 12

U upravnom postupku Selmani je osporio blokadu Porezne uprave, dok je u parnici za naknadu štete prikazao milijunsku izmaklu dobit zbog blokiranog računa. Sve se potezalo godinama pa su i kamate poprilično narasle. 

Državno odvjetništvo sumnja da je odštetni zahtjev dosuđen Selmaniju temeljem lažirane bilance  pa su prije dva mjeseca podignuli optužnicu za zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, a početkom svibnja i zatražili blokade Selmanijevog računa u zagrebačkoj i splitskoj poslovnici Reiffeisen banke. 

O stečaju odlučuju šest godina

Naime, Ustavni sud je nedavno je prihvatio Selmanijevu tužbu koju je podnio nakon što je Trgovački sud u Splitu otvorio stečaj nad njegovom tvrtkom. Prijetila je realna opasnost da Selmani pokupi sav novac prije no što sudac Ivan Basić odluči o stečaju nad njegovom firmom, o kojem se, inače, po zahtjevu Porezne uprave odlučuje već šest godina.

Sporo to ide, a kamate se gomilaju. U igri su  velike brojke, a Državno odvjetništvo pokušava u zadnji čas spasiti što se spasiti da. O slučaju se već pisalo, mnogima nije jasno zbog čega je Porezna uprava dovela državu u ovakvu situaciju. Ministarstvo financija još nije našlo ni vremena, a ni prostora da se očituju o ovoj problematici.

Za tri godine izmakle dobiti 27 milijuna kuna

Optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Splitu tereti Selmanija za friziranje bilance, koja mu je poslužila u sudskom postupku za naknadu štete zbog blokranog računa. U travnju 2002. godine zagrebački Općinski sud dosudio mu je na ime izmakle dobiti za tri godine poslovanja 27 milijuna kuna. Većina novca završila je u rukama odvjetnice Nermine Stančić-Rokotov i njezinog odvjetničkog društva.

Tijekom istrage protiv Selmanija, početkom 2007. godine, sud je naložio blokadu njezinog računa zbog sumnje da se radi o sredstvima od izvršenja kaznenog djela. Nisu uspjeli, jer je odvjetnica već podignula 21 milijuna kuna sa svog računa. Blokirano je tek 3 milijuna kuna koji su nađeni na računu odvjetničkog društva.

Kamate prikazao pa otpisao, nikad tužio

Državnom odvjetništvu je sporno povećanje vrijednosti dugotrajne imovine Selmanijevog društva za poslovno-skladišni prostor na TTTS-u u Stobreču, čime je povećao prihod u samo jednoj godini za 11,6 milijuna kuna, a sporna su i potraživanja po osnovi kamata, koja nikada nije utužio, niti namjeravao utužiti.

Selmani se branio da ih nije utužio jer nije za to imao sredstava. Nije, kaže, 1996. godine ni mogao predvidjeti da će voditi parnicu za naknadu štete protiv države. Inače, sve što je napravio, dobro je napravio. Knjiženja zatezanih kamata na potraživanja i revalorizacija dugotrajne imovine, kao i amortizacija, zakoniti su i uobičajeni postupci, ustvrdio je.

Sve u redu, a nema dokumentacije za knjiženje?!

Vrijedi možda primijetiti da je optužnica protiv Selmanija dignuta, unatoč tome što je u istrazi sudski vještak Cvitan Grubišić zaključio je da je Adriatic Alpe istinito iskazalo financijsko stanje u bilancama i rezultate poslovanja.

Kako je to uspio vjerojatno je samo njemu jasno. Naime, sam vještak Grubišić priznao je da nije pronašao financijske kartice niti pripadajuću dokumentaciju kojom je obavljeno knjiženje pa onda nije mogao ni kazati je li knjiženje realno ili ne?!

Kontradiktorni vještak u raljama hiperinflacije

Ne bez razloga, tužiteljica Snježana Žarković primijetila je da je nalaz vještaka kontradiktoran. Osim toga, zamijetila je i da je njegova primjena Međunarodnog računovodstvenog standarda nepotpuna i u biti pogrešna. Čemu primjena MRS-a 29 za hiperinflacijske privrede, kad u nas nije bilo hiperinflacije, zapitala se tužiteljica.

Zaključak je Državnog odvjetništva da je Selmani prvo nabildao dobit za 1996. godinu, a onda za iduće dvije godine prikazao znatno smanjenje dobiti s ciljem da pokupi što više novca na ime navodne izmakle dobiti u sudskom postupku. Tako je kamate za potraživanja bez dokumentacije prvo prikazao kao financijski prihod, a onda ih jednostavno otpisao bez da ih je utužio.

S obzirom na stav vještaka, Državno odvjetništvo očekuje velika borba u spašavanju državnih milijuna. Realno je teško očekivati da će se vještak na raspravi predomisliti i samog sebe proglasiti nekompetentnim, što znači da bi se moglo zatražiti još koje vještvo pa onda supervještvo, i tako unedogled...