Foto: Arhiva

ŽUPANIJSKO državno odvjetništvo u Zagrebu Indexu je potvrdilo da je privatizacija Slobodne Dalmacije iz 2005. godine i dalje u fazi izvida. "Po donošenju meritorne državnoodvjetničke odluke, javnost će biti pravodobno obaviještena", odgovoreno je Indexu iz zagrebačkog tužilaštva.

Izvidi, dakle, i dalje traju i još se ne zna je li sve bilo po zakonu, kako to tvrde izdanja EPH, koja su se nedavno pozvala i na peto (?) stručno vještačenje, po kojem proizlazi da je koncern postupao u skladu sa zakonom i obavezama preuzetima ugovorom o kupovini najvećeg dalmatinskog dnevnika. 

Trafike Todoriću, a Slobodnoj Adriatica?

Očito je pitanje Slobodne Dalmacije vrlo delikatno te Mladen Bajić želi provjeriti svaki detalj. Kad se Slobodna kupila, Nino Pavić preuzeo je na sebe nekoliko obaveza. Između, ostalog i ulaganje teško pola milijarde kuna. Todoriću je, međutim, prodao trafike, odnosno, trgovinu, a Slobodnoj navukao na vrat precijenjenu Adriaticu.net. Nedavno se u Slobodnoj dala suglasnost za zaduživanje od 100 milijuna kuna za dokapitalizaciju Adriatice. Ne zna se što je sa zgradom Slobodne Dalmacije u Splitu, koja je navodno već bila spremna za prodaju nekom Švicarcu za 8 milijuna eura.

Slobodna preselila iza brda, u Splitu ima dopisništvo

Slobodna je doživjela nešto neviđeno pod Upravom Nine Pavića. Među prvim potezima nove Uprave, u koju se smjestio i aktualni ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, bilo je seljenje tradicionalno splitskog dnevnika u 15 kilometara udaljeno Dugopolje. Iza brda! Od 2008. godine u Splitu tako egzistira dopisništvo Slobodne Dalmacije...

Ništa bez HDZ-a: Kutlina privatizacija s Pašalićem i Krpinom, Pavićeva sa Sanaderom 

Prva privatizacija Slobodne Dalmacije u režiji Miroslava Kutle nikada se nije istražila, već je postupak naprasno prekinut, nakon što se nije dozvolilo Frani Mitroviću, bivšem direktoru Splitske banke, da govori o političkom utjecaju u istrazi osumnjičenih HDZ-ovih dužnosnika Ivića Pašalića i Drage Krpine.

Ide prilično kilavo i sa ovim aktualnim izvidima posljednje privatizacije koji se provode ima već dobre dvije, tri godine. Ni tu bez HDZ-a nije moglo. Dopuštenje za prodaju dao je Ivo Sanader, a privatizaciju je kao šef Nadzornog odbora dočekao Igor Lučić, bivši tajnik za e-Hrvatsku, isti onaj koji je u ljeto 2008. godine mahao s Ivom s krme brodice, dok su sa suprugama plovili na krstarenje...

Nervozni gazda, ratoborni urednik 

Koliko je ovo pitanje delikatno, najbolje možda svjedoči vrlo nervozna reakcija gazde Pavića, koji je prije nešto više od godinu dana nakon napisa na Indexu, najprije uvjerio šefa HUS-a Ozrena Matijaševića da zaboravi da je rekao kako su mu iz zagrebačkog tužilaštva kazali da rade na tom predmetu, a onda je u roku od sata i pol sazvan Nadzorni odbor te donijeta odluka da se ugovor po prvi put javno objavi kako bi se vidjelo da ništa nije sporno. Mali je to bio korak za Index, a veliki za Pavićevu korporaciju.

Bilo je to u prosincu 2010. godine. Bajićevu odluku o privatizaciji nismo, međutim, još uvijek dočekali, ali smo zato bili obasuti serijom ratobornih tekstova Mladena Plešea glavnog urednika Jutarnjeg i bivšeg glavnog urednika Slobodne Dalmacije, u kojem se brani gazda Pavić, privatizacija Slobodne kao ogledni primjerak zakonitog gospodarenja te, vrlo očekivano, pljuje po onima koji se drznu udariti na lik i djelo hrvatskog novinskog magnata. Išlo se toliko daleko pa se imputiralo da se Pavić napada jer njegovi mediji kritički pišu o Sanaderu?! Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Upravo je, naime, Pleše godinama pisao gadljive ode o Ivi.

Stotine novinara ostalo bez posla, a Pavić osniva medijsku akademiju?

Najbizarniji dio u cijelom tom poslu sa Slobodnom Dalmacijom bila je možda obaveza osnivanja medijske akademije. Malo nam je bilo čudno da Pavić nakon jedno par stotina otkaza u najvećim medijskim kućama u Hrvatskoj želi napraviti ustanovu za izobrazbu mladih naraštaja novinara. Njemu, međutim, nije bilo čudno, već samo po sebi razumljivo. Indexu je tom prilikom kazao da otkazi nisu toliko rezultat viška radne snage, već nezadovoljstva kapacitetima novinara s kojima su trenutno raspolagali.