Ilustracija: Arhiva

DOBRE vijesti bi u utorak mogle dočekati vozače na benzinskim postajama u Hrvatskoj. Prema neslužbenim procjenama naftnih stručnjaka benzini bi sljedećeg tjedna mogli pojeftiniti za 30-ak lipa, a dizeli za oko 10 lipa.

Sukladno kretanjima na svjetskom pa onda i na mediteranskom tržištu, koje se uzima u hrvatskoj "računici" maloprodajnih cijena, cijene naftnih derivata su već prije dva tjedna osjetno počele padati. Bio je to prvi pad cijena od sredine prosinca, dok se dizelu cijena spušta još od početka travnja. U Hrvatskoj se cijene benzina formiraju na temelju cijena na mediteranskom tržištu i tečaja dolara.

Eurosuper 10,66 kuna, a eurodize 9,95 kuna

Kod benzina možemo očekivati maksimalan dozvoljeni pad cijene od 3 posto, jer je njegova cijena na mediteranskom tržištu pala još i više. Očekuje se da će cijena eurosupera 95 pasti na 10,66 kuna, a da će eurodizel stajati 9,95 kuna. 

"Sukladno spuštanju cijena na svjetskom pa i mediteranskom tržištu posljednjih tjedana i kod nas možemo sljedećeg tjedna očekivati pad cijena", kazao je za Index profesor sa Rudarsko naftno geološkog fakulteta Igor Dekanić. To je vijest koja će sigurno razveseliti hrvatske vozače i gospodarstvenike, ali problematična je činjenica što je nafti na svjetskom tržištu, pa tako i kod nas, prije šest mjeseci naglo počela rasti cijena zbog najava "geopolitičkih" problema koji se potom nisu ostvarili.

Cijena je rasla na temelju najava koje se nisu ostvarile

Podsjetimo, cijene nafte su počele rasti kada su SAD i Europa počeli "stiskati" Iran zbog njegovog kontroverznog nuklearnog programa, a počelo se šuškati i o nemirima na Bliskom istoku. "Najave o geopolitičkim nestabilnostima su prije oko šest mjeseci podigle cijene na svjetskom tržištu zbog problema do kojih na kraju nije došlo", kazao nam je Dekanić. Zbog toga se umjetno "napumpala" potražnja na svjetskom tržištu nafte pa su i cijene išle gore.

Svaki puta kada bi netko od svjetskih državnika zaprijetio Iranu zbog nuklearnog programa, cijena barela nafte bi išla gore, a najveći skok se dogodio kada je Teheran rekao da će zatvoriti Hormuški tjesnac kroz koji prolazi velika količina nafte sa Bliskog istoka. U biti je cijena rasla na temelju najava koje se na kraju nisu ostvarile, a sigurno je da je netko na tome dobro zaradio, a izgubili su vozači u cijelom svijetu koji su plaćali nerealno skupo gorivo.

"Prejeftina nafta vodi do nove krize" 

"Nakon što su se smirili ti geopolitički problemi, cijene nafte su došle na razinu koju su stručnjaci predviđali za ovu godinu", kazao nam je Dekanić te dodao da su procijenjene cijene za barel za 2012. godinu bile oko 100 dolara. Profesor misli da bi se te cijene u narednim mjesecima mogle još malo spustiti.

"No, ako cijene naftnih derivata previše padnu, tada u pitanje dolazi isplativost pokrenutih programa sa obnovljivim izvorima energije", kaže nam Dekanić i dodaje da bi se tada svjetska ekonomija mogla previše osloniti na fosilna goriva što će "u budućnosti" voditi do nove krize i porasta cijena nafte.

"Zimu samo špekulanti koriste za dizanje cijena"

"Stabilizaciju" tržišta prije dva dana za Index je komentirao i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern, koji je također potvrdio da bi i u narednim mjesecima trebale padati cijene nafte. "Amerika se stabilizirala, očito je da su Obamino obraćanje burzama i najava većeg oporezivanja imali odjeka. Ukoliko ne bude u idućim mjesecima nekih nepredviđenih događaja u svijetu, cijena nafte bi trebala biti u padu", pojasnio nam je Štern. Na pitanje što s dolaskom zime, Štern kaže kako to nema veze s poskupljenjima: "Zimu samo špekulanti upotrebljavaju za dizanje cijena".

Predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimir Sever kazao je za Index da tijekom ovog "naftnog šoka" drugi prodavači i proizvođači nisu dizali cijene ostalih proizvoda, jer su procijenili da bi time ugrozili ionako nisku potražnju u vremenu krize. "Ali u onim dobrim godinama su koristili svaku priliku za povećanje cijena pa su onda objašnjavali da zbog velikog udjela nafte u cijeni proizvoda dižu cijene. Kada su cijene nafte padale, onda su tvrdili da ne spuštaju cijene proizvoda, jer je udio samo 3 do 5 posto, što je i istina", kazao nam je Sever.

Vlada zaradila na visokoj cijeni nafte

Podsjeća kako su sindikati tijekom razdoblja visoke cijene goriva posljednjih mjeseci od Vlade tražili da se odrekne ekstra-profita koji zarađuje od PDV-a. "Nisu dobivali isti PDV kada je cijena litre benzina bila 8 kuna i onda kada je došla na 11 kuna", objasnio je Sever i dodao kako je Vlada uz višu cijenu goriva zarađivala i na višem PDV-u koji je u njezinom mandatu porastao sa 23 na 25 posto. No, Vlada je objavila da će cijenu "braniti" kada ona dođe na 12 kuna za litru najprodavanijeg benzina, a to se, na sreću vozača, nije dogodilo.