Screenshot: HRT

GUVERNER HNB-a Boris Vujčić uputio je svoju prvu kritiku Vladi, u rujanskom biltenu Hrvatske narodne banke.  Nastavak negativnih gospodarskih trendova dijagnosticirala je i Hrvatska narodna banka u svom rujanskom biltenu, prvom što ga potpisuje novi guverner Boris Vujčić, te zaključila da oporavak nije na vidiku.

Nasljednik Željka Rohatinskog u biltenu upozorava da investicije kasne, da javni i vanjski dug rastu, te da se povećava broj zaposlenih u državnim i javnim službama.

“Ako se u obzir uzme nastavak pada poslovnog pouzdanja u srpnju i kolovozu te visoka razina neizvjesnosti u međunarodnom okružju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka”, stoji u Biltenu HNB-a.

Obećali ste, a niste ništa napravili

"Iako je Vlada najavila u 2012. godini znatno smanjiti rashode za zaposlene, oni su u prvih šest mjeseci blago porasli, što je rezultat povećanja broja zaposlenih u državnim i javnim službama te povećanja prosječnih plaća u tim djelatnostima. Povećali su se i rashodi za kamate te socijalne naknade, pri čemu je rast socijalnih naknada pretežno posljedica porasta rashoda za zdravstvo. Kada je riječ o kapitalnim investicijama, one su smanjene na obje razine", stoji u analizi HNB-a.

Govoreći o državnim financijama HNB zaključuje kako je u prvih šest mjeseci manjak uglavnom financiran na osnovi novih zaduživanja, pa je javni dug središnje države nastavio snažno rasti.

Kukuriku koalicija povećala javni dug za 16,2 milijardi kuna

Osim toga, zbog procesa restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta država je prema monetarnoj statistici i statistici javnoga duga HNB-a od siječnja do lipnja preuzela oko 8,2 mlrd. kuna duga brodogradilišta u javni dug. Stoga je javni dug središnje države na kraju lipnja dosegnuo 170,2 milijardi kuna ili za 16,2 milijardi kuna više nego na kraju prošle godine.

"S obzirom na to da su kreditne obveze brodogradilišta bile pokrivene državnim jamstvima, njihovo uključivanje u javni dug rezultiralo je zamjetnim padom izdanih državnih jamstava", stoji u analizi.

Sve manje kreditiranja

Što se tiče poslovanja banaka zaključuje se kako su plasmani banaka privatnom sektoru gotovo  stagnirali, a na godišnjoj razini bilježi se pad od 1,8% na kraju srpnja, odnosno blagi rast od 0,6 posto ako se isključi utjecaj preuzimanja kredita brodogradilištima od strane MF-a i utjecaj tečajnih promjena.

"Izuzme li se utjecaj spomenutih promjena, godišnji se rast plasmana poduzećima usporio te je iznosio 4,3 posot, dok se stanovništvo nastavilo razduživati. Neto plasmani državi povećali su se za 1,7 mijardi kuna u lipnju, a u srpnju su se smanjili gotovo za istovjetan iznos.", stoji u analizi HNB-a.