Apsurd: Magistri kroatologije smiju raditi u srednjim školama, ali "nisu kompetentni" za osnovne škole
Ilustracija: Arhiva
DRUŠTVO studenata kroatologije Cassius, ogorčeno činjenicom da se se novijim fakultetima pri Sveučilištu u Zagrebu (Hrvatski studiji) ne odobrava rad i niječe kompetencija za rad u osnovnim školama - smjer Kroatologija, poslalo je pismo javnosti u kojem upozorava na probleme s kojima se susreću diplomirani studenti kroatologije u Hrvatskoj.
"Obraćamo se hrvatskoj javnosti kako bismo upozorili na sve izraženiju diskriminaciju magistara/magistrica kroatologije (hrvatske kulture). Dok Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjim školama (NN 80/1999) podrazumijeva zapošljavanje kroatologa na radnom mjestu profesora hrvatskoga jezika u srednjim školama, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 47/96) to ne predviđa budući da 1996. nije bilo diplomiranih kroatologa (studij je utemeljen 1993).
Pravilnik o dopuni toga pravilnika (2001) odnosi se samo na učitelje razredne nastave. Njegova dopuna najavljivana je više puta, no nikada nije obavljena. Cilj je ovoga istupa potaknuti MZOS na dopunu spornoga pravilnika iz 1996. i senzibilizirati javnost za sudbine konkretnih osoba koje se nakon pet godina studiranja sada bore s vjetrenjačama.
Ignoriraranje kroatologa MZOS je pokazao i najnovijim natječajem za radna mjesta na inozemim lektoratima u svojoj nadležnosti koji kao kvalificirane osobe navodi isključivo kroatiste, a ne i kroatologe, iako su prema programu studija osposobljeni za ta radna mjesta.
Više je čimbenika koji pokazuju da je nova dopuna Pravilnika nužna. Prvo, sporni Pravilnik nije usklađen s bolonjskom reformom tako da svi nastavnici s novim (bolonjskim) titulama u hrvatskim osnovnim školama rade polulegalno. Nadalje, nastavnički smjer na Odjelu za kroatologiju Hrvatskih studija ustrojen je 2005. i za njegovo je izvođenje MZOS odobrio trajnu dopusnicu. Kroatologija (studij koji proučava hrvatsku kulturu u cjelini utemeljio je vodeći hrvatski filolog i kroatist akademik Radoslav Katičić) u je novom Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 78/08) uvedena kao znanstveno polje u interdisciplinarnom području pa izlazi da ju isto Ministarstvo i priznaje i ne priznaje. Također s edukacijskim blokom od 60 ECTS-a nastavnički smjer osposobljava kroatologe za rad u školama, što potvrđuje i sam MZOS zapošljavanjem kroatologa u srednjim školama.
Hrvatski studiji od 2001. kontinuirano šalju dopise Ministarstvu i predlažu pokretanje postupka izmjena i dopuna Pravilnika s odgovarajućim obrazloženjem i argumentacijom, ali bez rezultata. Posljednjem dopisu Društva studenata kroatologije Cassius od 14. siječnja 2013. priložen je Obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama na koji u zakonskom roku Ministarstvo nije odgovorilo.
Ističemo da nam se javljaju brojne kolege kojima Agencija za odgoj i obrazovanje onemogućuje polaganje stručnih ispita za profesore hrvatskoga jezika jer su pripravnički staž (koji je MZOS odobrio!) odradili u osnovnim školama. Kako bi se zaustavila diskriminacija s kojom se kroatolozi već godinama suočavaju, pozivamo mjerodavna tijela da prekinu višegodišnju šutnju i da se sporni Pravilnik iz 1996. napokon aktualizira. U privitku dostavljamo svjedočanstva bivših studenata", stoji u otvorenom pismu kroatologa.
Slučaj Daruvar – U iščekivanju sudskoga epiloga
"Studij kroatologije i povijesti završila sam u prosincu 2010. Nakon nepunih godinu objavljen je natječaj za mjesto nastavnice hrvatskog jezika na neodređeno radno vrijeme u osnovnoj školi u Daruvaru. Nakon odluke Školskog odbora, 23. studenog 2011, dobila sam posao jer sam od svih prijavljenih kandidata jedina bila nezaposlena. Prvoga prosinca 2011. škola me prijavila Agenciji za odgoj i obrazovanje na odrađivanje pripravničkog staža, nakon čega su uslijedile upute kako odraditi staž da bih mogla pristupiti stručnom ispitu. Dodijelili su mi mentora u Agenciji (s kojim sam se nekoliko puta čula putem putem maila) i mentora u školi.
Netko od kandidata (prijavljenih na natječaj) poslao je prigovor prosvjetnoj inspekciji. Inspektorica je obavila nadzor u veljači 2012. i, kao spornu, navela moju stručnu spremu. Predložila je mjeru zabrane rada. U isto vrijeme Agencija i dalje nije osporavala moje odrađivanje pripravničkog staža. Nakon toga i škola i ja podnijeli smo prigovor na odluku inspektorice Ministarstvu. Slijedom događaja, slučaj je završio na Upravnom sudu na kojem je i danas. Ministarstvo na moj osobni prigovor nije nikada reagiralo, a inspektorica je u svibnju 2012. napisala prijedlog o otkazu. Uslijedio je period od 6 mjeseci u kojem se o slučaju nije očitovalo niti Ministarstvo, ni inspektorica, a ni Agencija. U međuvremenu naišla sam na dopis Ministarstva kojim se diplomiranim kroatolozima dalo pravo rada i u osnovnim školama. Isti je dopis Ministarstvo nakon nepunih mjesec dana poništilo.
U studenom 2012. uslijedio je novi nadzor inspektorice u kojem je bila zatečena mojim radnim statusom (u međuvremenu se promijenio ravnatelj škole zbog odlaska u mirovinu). Inspektorica je napravila zapisnik u kojem je i dalje ostala pri prvotnom mišljenju, otkazu. U čestim pozivima Upravnom sudu škola je došla do saznanja da se Ministarstvo nije očitovalo o slučaju, pa je Sud sazvao raspravu za 11. veljače 2013.
Za polaganje stručnog ispita (za prvi ispitni rok od 15. siječnja do 1. ožujka) na koji me škola prijavila 14. prosinca 2012, Agencija je, nakon tri tjedna, poslala dopis u kojem stoji da ne mogu pristupiti polaganju stručnog ispita zbog završenog studija kroatologije. Tu bih spomenula kao apsurd da je moja mentorica trebala biti plaćena za svoj rad, a meni je pripravnički staž poništen. Pozvali su se na Pravilnik koji se nije promijenio od 1996. i ne priznaju mi pripravnički staž i stručnu spremu, iako to nisu reagirali godinu dana prije. Također, Hrvatski studiji imaju trajnu dopusnicu MZOS-a, financiraju se iz državnog proračuna i nije jasno zbog čega osporavaju odgovarajuću stručnu spremu rada u osnovnom školstvu.
Istaknula bih da sam u svom dosadašnjem radu s učenicima prošle godine pozvana na državnu razinu LiDraNa".
Slučaj Kutina – Najbolja studentica nije dovoljno dobra
"Nakon pune godine radnoga staža u jednoj kutinskoj osnovnoj školi trebala sam pristupiti polaganju državnoga stručnoga ispita. Škola je stažiranje prijavila nedugo nakon početka radnoga staža, 21. studenoga 2011. Agencija za odgoj i obrazovanje tada nije reagirala i godinu danas uredno sam predavala. Nakon prijave na polaganje stručnoga ispita za 1. rok (od 15. siječnja do 1. ožujka), Agencija je odgovorila odbijenicom u kojoj stoji da ne mogu pristupiti polaganju ispita zbog završenoga studija kroatologije.
Pozvali su se na Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 47/96) koji ne predviđa zapošljavanje kroatologa u osnovnim školama. Škola u kojoj sam radila poslala je upit Agenciji, no zasad odgovora nema. Jedina dodatna informacija koju sam uspjela dobiti od Agencije za odgoj i obrazovanje jest upućivanje na ministra nadležna za obrazovanje. Uz to, istaknuli su da kao magistra edukacije kroatologije nemam „odgovarajuću stručnu spremu za učitelja hrvatskoga jezika.“
Prisjetim li se svoga zapošljavanja, osjećam potrebu istaknuti da sam na razgovor za posao u školu otišla nakon poziva HZZ-a, Područni ured Kutina. Stručnost kroatologa za rad u osnovnim školama sporna je, čini se, jedino Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Bez obzira što sam sve obveze za vrijeme pripravničkoga staža odradila uz mnoge pohvale mentorice i školske pedagoginje, ništa mi se od odrađenoga sada ne priznaje.
Osporava mi se stručnost kao i sav uložen trud i rad u školi, ali i tijekom studija na kojemu sam dobila priznanje za najbolju studenticu završne godine diplomskoga sveučilišnoga studija kroatologije u akademskoj godini 2010 / 2011.".
Slučaj Zagreb – Dva ugovora pa odbijenica
"Početkom rujna počelo je, a 16. studenoga 2012. završilo moje stručno osposobljavanje u Osnovnoj školi Frana Galovića. Nakon više od dva mjeseca rada zvali su iz Agencije za odgoj i obrazovanje i tražili da se moje osposobljavanje prekine. Naime, sa završenom kroatologijom na Hrvatskim studijima navodno mogu raditi samo u srednjoj školi jer se Agencija drži Pravilnika iz 1996, kada još nije bilo ni prve generacije diplomiranih kroatologa (iako je nastavnički smjer kroatologije 2005. dobio trajnu dopusnicu MZOS-a i financira se iz državnog proračuna).
Hrvatski zavod za zapošljavanje i škola uveli su me u sustav, no, na moju žalost, to je kratko trajalo. Tajnici škole u Zavodu rečeno je da će mi se pronaći novo radno mjesto na kojem bih mogla nastaviti stručno osposobljavanje. Kada sam došla u Zavod o tome nije bilo ni riječi.
Zanima me kako sam uz stručno osposobljavanje mogla biti i asistentica učeniku s posebnim potrebama ako nemam potrebne kvalifikacije (napominjem da je nastavnički smjer kroatologije dobio trajnu dopusnicu MZOS-a i financira se iz državnog proračuna!.) Potpisala sam dva ugovora. Dobro znam da asistenti dobivaju naknadu veću od 1600 kuna i da im je satnica 25 kn/h. Moja naknada bila je 1600 kuna, dakle posao asistentice obavljala sam kao uslugu školi, posve besplatno. Inače, škola od mene ne bi imala koristi. Problem je dakle ostao na meni, da ga sama riješim, što smatram nemogućim jer se ja, kao pojedinac, ne mogu boriti protiv administracije".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati