Foto: Vlado Kos, Marko Todorov, Bruno Konjević, Ronald Goršić, Boris Kovačev, Željko Hajdinjak/Cropix

HRVATI su izašli na na svoje prve EU izbore. Od sedam ujutro građani su mogli izaći na birališta koja su bila otvorena do 19 sati. Prvi put birači su se susreli s otvorenim listama - svoj glas mogli su dati i stranci, ali i kandidatu.

"U odnosu na jutro, izašlo je bitno više birača u odnosu na to vrijeme. Do 11 sati izašlo je ukupno 178.757 birača, dok je do 16 sati izašlo 445.539 birača. Međutim, postotak još uvijek nije jako veliki, on je narastao s 5,98 posto izlaznosti, na 14,63 posto, pri čemu su dojavljeni podaci s 84,72 posto biračkih mjesta ili po broju s 5539 biračkih mjesta", istaknuo je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin.

Hrvatin je izlaznost usporedio s Referendumom 2012. godine za ulazak u Europsku uniju.

"Vidimo da smo u isto vrijeme tada imali 33,79 posto odaziva birača", rekao je Hrvatin te otkrio kako su građani do sada glasovali po županijama i gradovima.

"Karlovačka županija ponovno ima najveću izlaznost s 17,46 posto, slijedi je Virovitičko-podravska s 16,99, dok je Međimurska, uz Zadarsku ona koja ima najmanju izlaznost. Međimurska s 11,87 posto izlazaka, odnosno 12,30 na strani Zadarske županije.

Što se tiče gradova, Karlovac i dalje ima najveći izlazak od 19,11 posto, dok je Zadar i dalje posljednji s 11,63 posto", kazao je Hrvatin. Do sada, kaže, nije bilo nikakvih prijava bilo kakvih nepravilnosti i događaja koji bi mogli utjecati na izborne rezultate ili izborni dan.

"Od Ravnateljstva policije isto tako redovito dobivamo podatke i nemamo dojava o bilo kakvim problemima na biralištima. Imamo jedan optužni prijedlog koji će biti podnesen protiv jednog glasača koji je vrijeđao članove biračkog odbora u Petrinji", rekao nam je Hrvatin.

Upola manja izlaznost od referenduma za ulazak u EU

Državno izborno povjerenstvo je ranije objavilo rezultate odaziva na izbore do 11 sati. Najviše je birača glasalo u Karlovačkoj županiji, a najmanje u Zadarskoj županiji.

Od ukupnog broja biračkih mjesta u Hrvatskoj, podaci su dojavljeni s 82, šest posto biračkih mjesta. Na tim biračkim mjestima upisano je ukupno dva milijuna 988 tisuća 358 birača, a glasalo je svega 178 tisuća 757 birača, odnosno svega 5,98 posto, rekao je Hrvatin.

"Ako to usporedimo s glasanjem za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji iz 2012., tada je izlaznost do 11 sati bila 11,44 posto. Dakle, očito je da je sada upola manja izlaznost", rekao je Hrvatin. Najveću izlaznost zabilježila je Karlovačka županija, gdje je do 11 sati glasalo 7,63 posto birača te Grad Zagreb sa 7,60 posto. Najmanji interes zabilježen je u Zadarskoj županiji, 4,59 posto. "Što se tiče gradova, najveću izlaznost zabilježio je, kao i na posljednjim izborima, Grad Varaždin, gdje je glavalo 8,31 posto, zatim Karlovac s 8,50 posto i Sisak s 8,09 posto. Najmanja izlaznost je u Zadru s 4,27 posto", istaknuo je Hrvatin. U DIP-u nisu dobili nikakve dojave o eventulanim nepravilnostima.

"Zaprimamo podatke od policijskih uprava, zasad nije bilo potrebe za nekakvim interevncijama niti su zabilježeni nekakvi događaji koji bi se trebali spominjati. Također, nismo dobili ni dojavu od promatračkih udruga da je bilo problema u tijeku glasanja", dodao je Hrvatin. Jutros u sedam ponovno su otvorena birališta i u BIH. Do 12 sati u Sarajevu je glasalo 145 birača, u Banjoj Luci 57, u Mostaru 378, u Tuzli njih 106. Na temelju postupka prethodne registracije, za glasanje u BIH prijavilo se oko dvije tisuće hrvatskih državljana. Jučer ih je glasalo svega 600-njak.

GONG: Nema većih nepravilnosti

Izborni dan do 17:30 sati u Hrvatskoj i inozemstvu prolazi bez dojava GONG-u o većim nepravilnostima, sudeći prema pozivima građana u GONG koji dojavljuju manja kršenja izborne šutnje ili probleme birača bez važećih osobnih iskaznica koji nisu upisani u popis birača.

Na temelju dojava birača, GONG je identificirao problem osoba kojima je osobna iskaznica istekla nakon zaključivanja popisa birača, no nisu se našle na popisu birača iako su zatražile vađenje nove osobne iskaznice, te je o tome upoznato Ministarstvo uprave.

S obzirom da su lokacije nekih biračkih mjesta promijenjene u odnosu na prethodne izbore, što je dovelo do zbunjivanja birača, GONG poziva nadležna tijela da pravovremeno obavijeste zainteresiranu javnost o ovakvim promjenama.

Potaknuti dojavama građana iz Zagreba, Imotskog i Župe Dubrovačke da pojedini članovi biračkih odbora predloženi od strane HDZ-a vode evidenciju tko je od njihovih članova glasao, GONG podsjeća da članovi biračkih odbora moraju obavljati isključivo aktivnosti propisane zakonima te uputama Državnog izbornog povjerenstva. Vođenje evidencije o izlasku birača na izbore može otvoriti mogućnost za nezakonit utjecaj na birača da glasa ili ne glasa, što je regulirano Kaznenim zakonom.

U odnosu na kršenje izborne šutnje, GONG je zaprimio dojave građana o neprimjerenim SMS porukama poslanim u ime HDZ-a, HSS-a i SDP-a, kao i u crkvama tijekom misa. Istovremeno, prijave su stizale i u odnosu na društvene mreže, konkretno zbog postova na Facebooku kojima se promoviralo određene kandidate.

Što se tiče današnjeg referenduma o gradnji vjetroparka Zvirjak u sva tri naselja Općine Fužine (Lič, Fužine, Vrata), GONG je zaprimio prijavu udruge Eko Kvarner, Podružnice Fužine, o tome kako su njihovi promatrači odbijeni s obrazloženjem da promatranje nije predviđeno Zakonom o referendumu. S obzirom da takvo tumačenje Zakona o referendumu predstavlja korak unatrag u demokratskom procesu jer je promatranje bilo dopušteno prije godinu dana na državnom referendumu o pristupanju RH EU, slučaj je prijavljen Državnom izbornom povjerenstvu.

Josipović: Svi su mogli saznati sve što ih zanima

Jutros su glasali premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Ivo Josipović, kao i većina stranačkih čelnika i političara.

Unatoč jako slaboj izlaznosti predsjednik Ivo Josipović smatra da su svi mogli saznati sve što ih zanima. On je svoju građansku dužnost obavio jutros.

Predsjednik Ivo Josipović očekuje da će građani danas izabrati najbolje. Ponovio je kako je riječ o prvim europskim izborima i smatra kako je potrebno da prođe određeni broj izbornih ciklusa kako bi građani prihvatili sva nova pravila i usvojili sva znanja. "Međutim mislim da je zaista bilo prilike da svatko tko je to želio sazna sve što ga zanima", zaključio je Josipović.

"Bit politike je da se puno govori i radi i onda sve dođe na svoje"

"Prvi su europski izbori u hrvatskoj povijesti i drago mi je da se održavaju na poseban dan. Nikad dovoljno informacija za izaći na izbore, ali ipak jednom ih treba održati, baš kao i referendum. Vjerujem da će odaziv biti ipak malo veći nego što je obično praksa za europske izbore, jer ljudima cijelo vrijeme treba objašnjavati što je Europski parlament, dakle ne im docirati ili im biti tutor, nego im objašnjavati. To je i bit politike, da se puno govori i radi i s vremenom sve dođe na svoje", rekako je premijer Milanović.

Na novinarsko pitanje jesu li poruke kandidata za EP doprle do birača, Milanović je odgovorio da su teško dopirale i zbog medijskog praćenja. "Možda za to nisu krivi mediji, nego imamo jedan dosta čudan sistem o kojem ćemo morati razgovarati i možda mijenjati jer u ovoj kampanji je praktički bilo nemoguće doprijeti do medija, osim teškim incidentom jer su se u tome isticali", poručio je premijer. Na pitanje jesu li ovi izbori svojevrstan test uoči lokalnih, Milanović je rekao da to nije isto.

"Izlaznost birača danas vjerojatno neće biti velika, ali svaki izbori su test, svaki referendum je test i za Vladu i za poziciju i za svakoga", istaknuo je premijer Milanović.

3,740.951 ljudi u Hrvatskoj nalazi se na ažuriranom popisu birača, što je za gotovo 17 posto manje u odnosu na onaj za referendum o pristupanju Europskoj uniji. Glasački listić, odnosno list, veličine 63x43 centimetara danas će svatko tko izađe na birališta dobiti u ruke i moći izabrati između 336 kandidata na 28 lista.

Ukupno 336 kandidata

"Političkih stranaka koje sudjeluju na izborima ukupno je 40, kandidatkinja je 129 (38,39 posto), muških kandidata je 207 (61,61 posto). Ukupan broj kandidata je 336, a prosjek starosti kandidata je 46,22 godine", najavio je sastav kandidata predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin koji je objasnio i sustav glasanja - zaokružujemo broj uz željenu kandidacijsku listu uz jednu novinu.

"U slučaju da birač želi jednoj kandidatkinji ili kandidatu s te liste dati prednost tada će zaokružiti i redni broj ispred imena te kandidatkinje odnosno kandidata kojem daje prednost - to je takozvani preferirani glas", objasnio je.

Kampanja za euro izbore trajala je tri tjedna, svi kandidati predstavljali su se biračima diljem Hrvatske. Cilj je, naravno, prestižno mjesto u Europskom parlamentu gdje Hrvatska, nakon današnjih izbora, šalje 12 zastupnika.

Oni će, uz predstavnike svih zemalja članica Europske unije, odlučivati o važnim pitanjima poput proračuna ili primanju novih članica. Budući da 1. srpnja Hrvatska postaje dio europske obitelji, naši zastupnici ulaze u aktualni saziv Europskog parlamenta koji je konstituiran 2009. godine. Tako ćemo već iduće godine ponovno na EU izbore koji će se održati istodobno u svim zemljama članicama.