Miljenić: U Hrvatskoj ima puno važnijih pitanja od zastara za politička ubojstva, počinitelji moraju odgovarati
Foto: Ranko Šuvar/Cropix
U HRVATSKOJ gospodarskoj komori u Zagrebu održava se Konferencija o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima za suce, tužitelje, policajce i službenike Ministarstva pravosuđa.
Pravosuđe nije medicina, ali jedna stvar ih povezuje - stalne promjene u primjeni određenih pravila, istaknuo je prilikom otvaranja Konferencije ministar pravosuđa Orsat Miljenić. "Stvari se mijenjaju. Donedavno smo imali pitanje državljanstva koje je branilo bilo kakvo izručenje. Sad to više nije tako. Ni u EU ni u odnosima sa susjednim zemljama, jer smo to riješili kroz bilateralne sporazume. Apsolutno se stvari mijenjaju i to je dobro. O nekim institutima nismo ni razmišljali prije nekog vremena, no sad su tu i moramo ih početi primjenjivati".
"Prečesto nam se događalo da zbog dvostrukog državljanstva pojedinci bježe u susjedne zemlje i tako izbjegnu uhićenje. Sva sreća da smo sklopili bilateralne sporazume sa susjednim zemljama pa smo taj dio riješili", rekao je Miljenić koji se dotaknuo svježe teme europskih uhidbenih naloga i slučaja Perković.
"Ni jedan zakon nikad nije pisan niti će biti pisan u mom mandatu da bi se ikoga zaštitilo ili ičija odgovornost izbjegla. Zbog tog jednog predmeta došlo je do velike priče. A radi se o vrlo jednostavnom, rekao bih pravno-tehničkom pitanju. Je li Hrvatska mogla iskoristiti svoje pravo i staviti rezervaciju kao što je to napravilo 5 zemalja EU-a, koje su bile članice u vrijeme donošenja okvirne odluke, ili nije? Da li je trebalo napraviti tijekom pregovora, odnosno da li smo to mogli sada napraviti. I to je pitanje o čijoj sudbini će ovisiti da li ćemo ostati kod ovog roka ili nećemo", pojasnio je Miljenić, koji misli da je to nešto na što Hrvatska mora imati pravo.
"Smatramo da je svaka zemlja u jednoj fazi trebala imati tu mogućnost. Da li je to konzumirano tijekom pregovora i sklapanja ugovora je teorija o kojoj treba razmisliti i koja sigurno ima uporište. Da li su naši pregovarači to trebali napraviti? Nisu! Mi smo to sada pokušali napraviti, jesmo, razgovarat ćemo s Komisijom i vidjeti što će se dogoditi".
Potvrdio je da je dobio pismo iz Europske komisije vezano uz europski uhidbeni nalog na koje je odgovorio, no o sadržaju nije htio govoriti.
"Pitanje zastara političkih zločina trebalo je odavno biti riješeno, žalosno je da se time bavi moja generacija"
"Ljudi koji su počinili politička ubojstva, za bilo koji režim, ne mogu i ne smiju uživati blagodati zastare. To je potpuno krivo, necivilizirano i pogrešno i to ćemo sada promijeniti. Za bilo koji režim će se to odnositi i to treba napraviti što prije", izjavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić nakon otvaranja konferencije o Međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.
"Pitanje zastara političkih zločina trebalo je odavno biti riješeno, žalosno je da se time bavi moja generacija. U Hrvatskoj ima puno važnijih pitanja od zastara za politička ubojstva i to ćemo promijeniti", obećao je Miljenić.
Pojasnio je da osobe koje su počinile ubojstva u korist nekog režima tada nisu ni mogle biti gonjene, no to će se promijeniti, rekao je ministar, koji se nada da će do promjene Ustava doći što prije. "To je civilizacijsko pitanje koje nas još uvijek opterećuje. A postoje puno važnija pitanja u ovoj zemlji. Treba ga riješiti jednom definitivno, zauvijek", poručio je Miljenić.
Nije htio komentirati činjenicu da se HNS protivi izmjenama Ustava. "Neću ulaziti u te kontekste i svako će odlučiti za što će biti. Ali ako imate situaciju da je netko napravio tako gnjusan zločin kao što je ubojstvo u korist nekog režima, onda se taj nije mogao progoniti dok je taj režim bio na vlasti. Apsurd je takvoj osobi dajete zastaru. Da ste u doba nekog režima to prijavili, završili biste u zatvoru. I sad da se te osobe pozivaju na zastaru?! Ne dolazi u obzir", jasan je Miljenić.
Program konferencije:
Savjetnica ministra pravosuđa Melanija Grgić iznijet će kratak prikaz Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, čije su posljednje izmjene stupile na snagu 1. srpnja ove godine.
Viši javni tužitelj u Donjoj Saskoj Christian Schierholt izvijestit će o novim okvirima za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima među članicama Europske unije, osobito o Europskoj sudačkoj mreži (EJN) i Eurojustu.
Novu ulogu državnih odvjetnika u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU objasnit će Danka Hržina, viša savjetnica u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić obavijestit će prisutne o novoj ulozi sudaca istrage, a načelnik službe za međunarodnu policijsku suradnju u MUP-u Mario Rošić izlagat će o Europolu, te o ulozi policije u nadzoru Schengenskog područja.
Sutkinja Višeg suda u Ljubljani Marjeta Švab Širok prezentirat će iskustvo Slovenije u pravosudnoj suradnji s članicama EU.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati