"UTVRĐUJE se se da je ukupan iznos utvrđenih tražbina 1.778.859.747,62 kuna, ukupan iznos osporenih tražbina 215.796.014,50 kuna, te ukupan iznos prijavljenih tražbina 1.984.975.472,83 kuna", stoji u rješenju Financijske agencije Nagodbenog vijeća za medijsko carstvo Ninoslava Pavića koje je u postupku Predstečajne nagodbe. Naime, ovog tjedna održano je ročište na kojem su se utvrđivale tražbine prema EPH, a novost je da su prijavljena i dugovanja unutar EPH koncerna, a sve kako bi se izbjegao stečaj. No krenimo redom. 

 

 

Na ročištu je bio nazočan i Peter Walter Imberg, jedan od direktora u EPH, koji je zajedno s Ines Lozić zadužen za financije, pravo i logistiku. Nazočnima se obratio na njemačkom jeziku te izrazio nadu "da će svi vidjeti da su rezultati poslovanja pozitivni". No, zanimljivo je kako je objasnio da se njegov EPH našao u problemima odnosno u predstečajnoj nagodbi, a za to su krive zapravo - banke. 

 

"Zadnjih mjeseci dogodila se situacija gdje su glavni vjerovnici izgubili povjerenje. Bili su u dogovoru putem tzv. stand still aranžmana koji je bio dogovoren do 30.04.2013. godine, a koji je trebao biti produžen do kraja godine kako bi se dobilo na vremenu. Uslijedila je blokada računa te društvu nije preostalo drugo nego pokrenuti postupak predstečajne nagodbe. Tiskovine EPH-a i dalje izlaze i želja je EPH-a da i dalje budu prisutni sa svim svojim proizvodima na tržištu", rekao je Imberg nazočnima kojih je bilo tridesetak. Sam Ninoslav Pavić nije bio nazočan ročištu a predstavljala ga je putem punomoći Tamara Sardelić. 

 

 

Kako smo rekli u uvodu u svojim financijskim izvještajima EPH je iskazao ukupan iznos dugovanja prema svim vjerovnicima 1,7  milijardi kuna.  Naime, u ukupna dugovanja EPH sada su ubrojene i tvrtke kćeri EPH odnosno njihova jamstva po kreditima koje je uzimao EPH. Jamstva povezanih tvrtki procjenjuju se na više od 1,2 milijardi kuna. Prema zakonu o predstečajnim nagodbama solidarni dužnici, jamci dužnika, banke garanti/izdavatelji akreditiva prijavljuju u postupak predstečajne nagodbe svoja nedospjele tražbine za koje će imati regresno pravo od dužnika u slučaju ispunjenja obveze. 

 

Tako je Media Nexus prijavila dugovanje od 203 milijuna kuna, Slobodna Dalmacija 121 milijun kuna, Eph media 383 milijuna kuna, EPH MAGAZINI 361 milijuna kuna te Gloria Grupa 238 milijuna kuna. Zašto je bio potreban ovakav "manevar" EPH objašnjava nam jedan od vjerovnika EPH Hrvoje Šimić koji je nedavno upravo zbog ovog slučaja podnio Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona o predstečajnom postupku. 

 

 

"Kada ne bi bilo tvrtki-kćeri EPH sa svojim nepostojećim tražbinama, onda bi iznos osporenih tražbina bio veći od 25 posto. To znači da bi se postupak predstečajne nagodbe morao obustaviti, a FINA bi morala tada po službenoj dužnosti pokrenuti stečajni postupak nad EPH", kaže nam Šimić. Naime, ukupan iznos osporenih tražbina iznosi 215 milijuna kuna te tako ne prelazi 25 posto od iznosa ukupno prijavljenih tražbina.  

 

 

"U konkretnom slučaju sve tvrtke-kćeri koje su se prijavile  u predstečajnu nagodbi izuzev Slobodne Dalmacije koja jamči Zagrebačkoj banci hipotekom na imovnu u Dugopolju, nemaju imovine, a time više jer se predloženim planom predstečajne nagodbe predviđa pripajanja istih prema matici EPH", tvrdi Šimić dodajući da je sporan i ugovor o zalogu na imovinom Slobodne Dalmacije u Dugopolju kojom se jamči Zagrebačkoj banci, jer je istim prije jamčeno Bank Austria Creditanstalt, a koje je potom Zagrebačka banka preuzela na sebe jer je taj kredit navodno koristio za dokapitalizaciju Slobodne Dalmacije. 

 

"Zapravo tvrtkama kćerima EPH nije gotovo ništa dužan.  Stvarni dug EPH tako na kraju iznosi oko 515 milijuna kuna od čega na banke otpada 416 milijuna kuna", zaključuje Šimić na kraju.

 

Pavić želi zadržati vlasništvo 

 

Dodajmo na kraju kako bi u slučaju da predstečajna nagodba propadne banke preuzele vlasništvo nad ovim medijskim carstvom. Pavić nizom manevara pod okriljem države u predstečajnoj nagodbi želi zadržati vlasništvo nad svojim tvrtkama. Od države, odnosno državnih tvrtki traži se  i otpis 40 posto dugovanja.