Foto: Hina

U PREDSTOJEĆEM razdoblju ne možemo očekivati značajniji gospodarski oporavak, niti smanjenje stope nezaposlenosti, priznala je vlada Zorana Milanovića u tekstu prijedloga novog Zakona o radu koji je sa sjednice Vlade upućen u saborsku proceduru.

> Prijedlog novog Zakona o radu

> Mrsić predstavio izmjene Zakona o radu

Protiv gospodarske krize i poraznih brojki o broju nezaposlenih, posebno među mladima koji čine trećinu od 377 tisuća osoba trenutno prijavljenih na burzi rada, navodno socijaldemokratska vlada odlučila se boriti udarom na radnička prava i ljudsko dostojanstvo. Nikako drugačije ne može se opisati prijedlog Zakona o radu koji poslodavcima olakšava otpuštanje, radnike prisiljava da na poslu provode više sati za manju plaću.

"Socijaldemokrati" misle da su radnici previše zaštićeni?!

Ovakvu svoju politiku, uostalom, Milanovićeva vlada ni ne pokušava sakriti. Novim ZOR-om SDP-ovci i njihovi partneri u Banskim dvorima prizivaju smanjenje troškova rada (ali ne kroz jednostavniju birokraciju i manje poreze, već na teret radnika), te smanjenje koeficijenta zakonske zaštite zaposlenja.

Taj koeficijent do 2003. godine iznosio je 3,5 bodova, da bi se izmjenama zakona kojima se tada pristupilo smanjio na 2,7 bodova. Razina zaštite radničkih prava umanjena je za 23 posto, a to je rezultiralo povećanjem broja radnih mjesta pa je registrirana nezaposlenost od 2002. do 2007. pala s 22,3 na 14,8 posto, tumači Vlada, ne uzimajući uopće u obzir generalnu gospodarsku situaciju u kojoj se RH, devastirana režimom Franje Tuđmana, nalazila krajem 90-ih godina i početkom novog milenija.

Morat ćete raditi i do 60 sati tjedno!

Put prema prosperitetu, smatraju u Vladi, vodi preko leđa radnika koji će prema novom zakonu morati raditi i do 60 sati tjedno. Dosadašnji puni radni tjedan iznosio je 40 radnih sati, plus osam sati prekovremenog rada. Broj dozvoljenih prekovremenih sati novim zakonom se povećava na 56, a moguće i do 60, ako je tako propisano kolektivnim ugovorom.

Godišnja kvota prekovremenih sati koje radnik može odraditi povećava se sa 160 na 250, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom. Ovo bezočno iskorištavanje radnika Vlada pokušava kompenzirati zakonskom odredbom prema kojem u četveromjesečnom razdoblju prosječno radno vrijeme ne može iznositi više od 48 sati, kao i odredbom da radnici, prema odredbama poslodavca, u nekom razdoblju moraju raditi više, a u nekom manje, da bi se broj odrađenih sati na godišnjoj razini doveo na razinu prosjeka.

"Ako ovaj zakon prođe, to će biti pomor na hrvatskom tržištu rada", upozorava sindikalist Krešimir Sever i dodaje: "Radnici će biti prepušteni na milost i nemilost poslodavcu, a tek na kraju četveromjesečnog radnog ciklusa znat će jesu li radili prekovremeno ili će im se to prebiti budućim kraćim radnim vremenom. Dugotrajni rad štetan je za zdravlje radnika, a oduzima im i pravo na život. Kako bi oni trebali organizirati obiteljske obveze i svoj privatni život, ako u svakom trenutku moraju biti dostupni poslodavcu. Cijela svrha življenja pretvara se u to da vam poslodavac kaže kada i kako trebate raditi", ističe Sever.

Logika Vlade: Olakšati otkaze i iskorištavanje radnika da bi se povećao broj zaposlenih

Nema nikakve garancije da će ove mjere rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta. Štoviše, kako ističe Sever, kada se broj prekovremenih sati povećava za duplo, jasno je da će poslodavcima lakše biti dodatno iskorištavati radnike kojima već raspolažu nego zapošljavati nove radnike.

U Vladi su zamislili i da će se nova radna mjesta otvarati zahvaljujući tzv. fleksibilizaciji tržišta rada. Ono što ovaj termin zapravo znači je da će poslodavcima do sada biti lakše radnicima dijeliti otkaze. Osim što se smanjuju otkazni rokovi, isti će teći i za vrijeme bolovanja.

"Dosadašnja iskustva u restrukturiranju poslodavaca pokazuju da se propisani postupak kolektivnog otpuštanja viška radnika pokazao dugotrajnim, što je za posljedicu nerijetko imalo nemogućnost poslodavca da sačuva 'zdravi' dio poslovanja. U tome smislu se predlaže dodatno skratiti i pojednostaviti postupak kolektivnog otpuštanja viška radnika na način da se ukine obveza poslodavaca da izrađuju program zbrinjavanja viška radnika, te da se skrate rokovi u kojima je poslodavcu dozvoljeno otkazivati ugovore o radu radnicima", navodi se između ostalog u obrazloženju prijedloga novog ZOR-a.

Smanjuju se kazne i za poslodavce koji radnicima otkaze uručuju bez valjane pravne osnove. Do sada je radnik od takvih poslodavaca u sudskom sporu mogao naplatiti odštetu u iznosu od tri do 18 mjesečnih plaća. Prema novom zakonu, maksimalni iznos odštete bit će osam mjesečnih plaća. Dosadašnja sudska praksa pokazuje da su radnici u ovakvim slučajevima najčešće dobivali maksimalnu odštetu od 12 mjesečnih plaća.

Guraju Agencije za privremeno zapošljavanje

Novim zakonom Vlada je odlučila olakšati i zapošljavanje radnika preko Agencija za privremeno zapošljavanje. Takvi radnici do sada su mogli biti zaposleni na maksimalni rok od godinu dana, a sada se taj rok povećava na tri godine. Takvi radnici do sada su, u razdoblju dok ih agencija preko koje se zapošljavaju nije posudila na rad određenoj firmi, imali pravo na naknadu u visini prosječne plaće koju su primali u zadnja tri mjeseca dok su radili. Prema novim je zakonskim odredbama moguće da im se uplaćuju samo doprinosi, te da imaju niža prava od radnika koji su ugovorno zaposleni na istim radnim mjestima.

"Predsjednik Vlade Milanović govori o gospodarskom čudu u Njemačkoj, koja je prije 20 godina mijenjala ZOR pa tako omogućila zapošljavanje. Ali to čudo ima i drugu stranu za koju bi on trebao znati. Točno je da Njemačka statistički ima nisku stopu nezaposlenosti. Ali kada su oni uvodili te promjene u ZOR imali su veći standard i bilo je zamišljeno da se radi o tzv. malim poslovima, koje bi radnik mogao koristiti da dodatno zaradi do 450 eura mjesečno. No, kolege iz njemačkih sindikata upozoravaju nas da je to rezultiralo ogromnim brojem ljudi koji rade na tim povremenim poslovima za plaću koja im nije dovoljna da prehrane obitelj, iako su službeno zaposleni. Statistički se stopa nezaposlenosti u Njemačkoj smanjila, ali nisu se otvorila nova radna mjesta. Umjesto toga su poslodavci na pojedina radna mjesta počeli zapošljavati dva ili više radnika, koji to radno mjesto onda dijele, a nitko od njih ne zarađuje dovoljno za pristojan život. To je ono što se nama pokušava podvaliti. Takav zakon nije bio dobar za Slovence, koji su ga odbacili, ali je dobar za našu Vladu i poslodavce", ističe Sever.

Spinovi, manipulacije i laži

Izmjene ZOR-a koje predlaže Vlada u javnosti reklamira spinovima, manipulacijama i lažima. Jedna takva laž, govori nam Sever, tvrdnja je da se ZOR mora uskladiti s europskim zakonodavstvom. Nitko iz Vlade pritom ne želi priznati da je važeći hrvatski ZOR već usklađen s europskom pravnom stečevinom jer da to nije tako ne bismo ni mogli postati članica Europske unije.

"Treba oboriti i tezu da se ovakvim izmjenama zakona privlače strani ulagači. Postoje dvije vrste ulagača. Prvi su oni koji dolaze na jeftina radna tržišta s obespravljenim radnicima, donose jeftine tehnologije i poslove niže kvalitete na kojima dobro zarađuju na leđima radnika. Čim vide da negdje drugdje mogu poslovati jeftinije, oni sele posao pa se tako i sada sele iz Kine u Afriku. Druga vrsta ulagača su oni koji ulažu u stabilne zemlje, zemlje sa stabilnim i jednostavnim zakonodavstvom, za koje znaju da će još dugo vrijediti zakoni po kojima su počeli poslovati. Takvi poslodavci traže stručnu radnu snagu, donose sa sobom sofisticiranu tehnologiju, spremni su uložiti u obrazovanje radnika jer im treba zadovoljan i dobro plaćen radnik kojeg će dugoročno zadržati. Takvi ulagači sa sobom donose poslove više vrijednosti. Ali naša Vlada takve poslodavce ne zna privući jer oni dolaze u zemlje u kojima ne vlada korupcija i u kojoj nema političkih utjecaja na poslovne odluke", poručuje Sever.