Predstečajni igrokaz: Linić spasio Pavića i Jutarnji na štetu građana i malih dobavljača
Foto: Lider press
PROŠLA je predstečajna nagodba za Europapress Holding Ninoslava Pavića, a ključnu ulogu na današnjem ročištu imale su banke koje su glasale za izmijenjeni plana financijskog restrukturiranja Europapress Holdinga. U predstečajnoj nagodbi za EPH 17 posto dobavljača izjasnilo se protiv restrukturiranja kako ga je zamislio Ninoslav Pavić, no povezana društva, odnosno tvrtke kćeri su naravno glasale za plan. Predstavnici Porezne uprave nisu se ni pojavili na današnjem ročištu pa u zapisniku s ročišta stoji da su glasali protiv. Ključne su na kraju bile banke koje su se prije ročišta odrekle razlučnih prava te tako stekle pravo glasa.
EPH predstečajnu proglasio pobjedom demokracije u Hrvatskoj?
Ninoslav Pavić bio je osobno nazočan današnjem ročištu a kratko se obratio kazavši kako se ovakvim planom ne spašava samo 800 radnih mjesta u EPH nego se štite i brendovi tvrtke. Posebno patetičan je bio direktor EPH Peter Walter Imberg koji je "prolaz" predstečajne nagodbe za EPh proglasio pobjedom demokracije u Hrvatskoj. Pobjeda bi trebala, objasnio je Imberg donijeti i spas za 800 hrvatskih obitelji. Davorka Huljev povjerenica predstečajne nagodbe za EPH rekla je da će EPH puno bolje proći nego da je išao u stečaj te da je upravo to poanta Zakona o predstečajnim nagodbama.
Kako je rečeno sadašnji vlasnici odredili su da će se odreći 17,5 milijuna kuna svojih potraživanja te da će svoje vlasničke udjele svesti na ukupno 10 posto, dok će se 90 posto prepustiti pretvaranju dugovanja u kapital.
Hypo postaje vlasnik 90 posto tvrtke
Predstečajna nagodba podrazumijeva da će Hypo banka preuzeti 90 posto vlasništva nad tom tvrtkom, no oni nemaju namjeru baviti se novinarstvom već će je predati novom vlasniku. Osim Hypo banke, novi vlasnici moraju namiriti i Zagrebačku banku, koja traži 120 milijuna; Raiffeisen banku s 25 milijuna, HaBOR s 9 i Agrokor s 18 milijuna kuna. Ukupni dug po kreditima iznosi 429 milijuna kuna. Dug Hypo banke je pretvoren u vlasništvo, dok su ostale banke reprogramirale svoj dug.
Hypo banka potraživala je od Pavićeva medijskog carstva više od 250 milijuna kuna, a sudeći prema dokumentaciji koja je objavljena tijekom predstečajne nagodbe, Pavić gotovo da i nije vraćao dug Hypo banci. To zapravo i nije iznenađenje s obzirom na tradicionalne dobre odnose Pavića s vrhom Hypo banke koji se nastavio do danas. No, problem su ostale banke i Ivica Todorić. Zagrebačka banka traži 120 milijuna, Raiffeisen banka 25 milijuna, HBOR 9 milijuna kuna, a Agrokor 18 milijuna kuna.
Reprogramiran dug prema bankama
Veliki dio duga prema bankama bit će zapravo reprogramiran. Pavić je uspio isposlovati grace period od čak 18 mjeseci, pa je očito da se dugom prema bankama baviti novi vlasnici koje će pronaći Hypo banka. Naravno imat će EPH puno manje kamate nego što ih je imao do sada. Manji dio duga prema bankama bit će rješen prodajom dijela imovine tvrtke. Tako plan restrukturiranja EPH podrazumijeva prodaja zgrade u Koranskoj ulici koja je bila sjedište tvrtke, a koja je bila opterećena kreditima vrijednim čak 160 milijuna kuna!
Do sada nije poznato kako je Pavić uspio opteretiti zgradu tolikim iznosima kredita s obzirom da je cijela zgrada procijenjena na svega 118 milijuna kuna, što je višetruko manje od opterećenja.
Dobre veze Pavića i Hypo
Ninoslav Pavić uvijek je imao dobre veze s Hypo bankom a već duže vrijeme i Pavić te njegov direktor Stipe Orešković spominju se u aferi Hypo banke u dijelu kada se govori o tvrtki kćeri Hypo Consultants. Rolf Holub, predsjednik istražnog povjerenstva koruškog parlamenta za slučaj Hypo banke više je puta iskazao interes za Pavićevu ulogu u aferi Hypo banka kao i austrijski istražitelji.
Naime, Pavića se sumnjiči za mutne poslove oko kupnje tvrtke Hypo Consultants koja je 2007. godine navodno prodana višestruko ispod cijene. O detaljima tog posla govorio je bivši predsjednik uprave Hypo Consultantsa Martin Watschinger i to pred kriminalističkim istražiteljima austrijskog ministarstva. Kulterer je više puta tvrdio slučaju Hypo Consulting da je i sam bio izigran, odnosno prevaren.
Kulterer je tako ispričao austrijskim istražiteljima da je Hypo Consultants prodan trostruko ispod cijene, te da je u toj transakciji među protagonistima bio upravo Ninoslav Pavić. Pavića spominje i izvještaj napravljen za potrebe Bayerische Landesbanke i to nakon što je ta njemačka banka ušla u suvlasništvo Hypo grupe. Više o toj aferi pročitajte ovdje
Sve tvrtke EPH u jednu tvrtku
Restrukturiranje EPH predviđa i objedinjavanje tvrtki kćeri u jednu tvrtku, odnosno pripajanje svih tvrtki u stopostotnom vlasništvu društvu EPH d.o.o. S obzirom da je nekoliko tvrtki iz EPH grupe u postupku sklapanja predstečajne nagodbe, nad svima će biti proveden jedinstveni model restrukturiranja i namirivanja dugovanja prema vjerovnicima. Također, ukidaju se i jamstva koja su povezana društva EPH dala za kredite EPH d.o.o., izuzev u dijelu osiguranja kredita založnim pravom na imovini.
Prijedlog financijskog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe uključuje i operativno povezivanje te moguće pripajanje društava u kojima EPH nije stopostotni vlasnik, kao i ulaganja u razvoj, prvenstveno u digitalnim segmentima, uz nužnu tehnološku obnovu.
Iz plana financijskog i operativnog restrukturiranja je vidljivo i kako troškovi restrukturiranja EPH iznose oko 4 milijuna kuna.
Dugovanja prema tvrtkama kćeri se brišu
EPH je dužan u cijelosti podmiriti obveze prema zaposlenicima, uključujući poreze i doprinose na plaće, kao i podmiriti obaveze temeljem pravomoćne sudske presude iz radnog odnosa. U cijelosti se namiruju i tražbine po osnovi autorskih prava, obročnom otplatom u razdoblju kroz godinu dana, bez kamate, u kvartalnim ratama.
Dugovanja EPH prema tvrtkama kćerima se brišu, budući da dolazi do pripajanja, dok ostali vjerovnici otpisuju 30 posto tražbina, a ostatak se namiruje obročnom otplatom u razdoblju kroz četiri godine, bez kamate, u kvartalnim ratama.
Hypo banka kao premosnica do novog-starog vlasnika
Hypo banka službeno je potvrdila kako postoji nagodba s EPH kako će oni zapravo postati 90-postotni vlasnici tvrtke, no isto tako su naglasili kako se ne misle baviti izdavaštvom. Uloga Hypo banke je zapravo da nađe ulagače odnosno nove vlasnike.
Prva verzija Plana restrukturiranja EPH uključivala je investitora koji bi bio spreman odmah uložiti 60 milijuna kuna, no od toga se odustalo jer navodno nitko nije htio ući s tolikim novcem. Kao spasonosno rješenje pokazala se Hypo banka predstavljaući sebe kao "premosnicu do novog vlasnika".
Jutarnji list je nedavno objavio kako postoji "veliki interes" investitora da sudjeluju u dokapitalizaciji ili otkupu onih potraživanja koja se pretvaraju u udjele. Među njima je odvjetnik i poduzetnik Marijan Hanžeković te navodno američki investicijski fond u vlasništvu Gavina Susmana koji poznat u poslovima s nekretninama. No, s obzirom na dosadašnje dealove Hypo banke i Pavića mnogi su uvjereni kako je riječ o igrokazu koji bi i dalje ostavio Pavića na čelu medijskog carstva, ali s bitno smanjenim dugovima i godinu do godinu i pol dana počeka na otplatu dugova iz predstečajne nagodbe.
Linićev poklon kupljen vašim novcem!
Da će EPH dobro iskoristiti Linićev poklon već sada dokazuje i kupnja portala net.hr te najava razvoja niza servisa koji se bave zdravstvom i osiguranjem. U isto vrijeme kada je država oprostila 700 tisuća kuna, a mali dobavljači prisilno 30 posto svojih potraživanja, Pavić i dalje širi svoje carstvo. Ovog puta izravno na vaš račun.
Ninoslav Pavić uvijek je bio blizak s onima koji su na vlasti, a Jutarnji list godinama služi kao glasilo vladajućih za hvalospjeve podobnima i "pokapanje" onih koji vladajućima ne idu "niz dlaku". Nakon što je s vlasti odletio Ivo Sanader, s kojim je Pavić polugol uz vino uživao na jahti "Malo vitra", Paviću nije dugo trebalo za pronalazak "zajedničkog jezika" s Milanovićem.
Uz pomoć vrha SDP-a danas se Paviću opraštaju milijunski dugovi, ali i toleriraju pljačke nekretnina i višegodišnje malverzacije, a on se sa šefom nalazi po tajnim prostorijama zagrebačkih restorana i odrađuje prljave medijske kampanje za potrebe SDP-a i Vlade. Tko god stane vladajućima na žulj, može očekivati da će ga Jutarnji list oblatiti na svojoj naslovnici, ne mareći pritom za to što izneseno u članku nema nikakvog doticaja s istinom. Kako to izgleda kad Vladino glasilo pokušava sakriti pod tepih gadarije vladajućih, najbolje se moglo vidjeti se moglo vidjeti na lažnim kampanjama Jutarnjeg lista usmjerenim protiv suca Kolakušića koji se suprotstavio kriminalu u predstečajnim nagobama, odnosno Indexu koji razotkriva pljačku koja se kroz predstečajne nagodbe provodi.
Imate li dodatne informacije o korupciji, javite nam se uz zajamčeno neodavanje izvora na: desk@index.hr
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati