Foto: FaH

NA UKRAJINSKOM poluotoku Krimu, u kojem živi većinom rusko stanovništvo, održan je referendum o pripojenju Rusiji. Pravo glasa imalo je 1,8 milijuna birača, a na birališta je izašlo oko 80 posto građana s pravom glasa.

Prema izlaznim anketama koje su objavile ruske novinske agencije, prenosi BBC, čak 93 posto birača na Krimu glasalo je za pripojenje Rusiji.

"93 posto stanovnika Krima izjasnilo se za pripojenje Rusiji, a sedam posto za autonomni status Krima u okviru Ukrajine", pokazuju i preliminarni rezultati što su ih objavile separatističke vlasti Krima.

Separatistički predsjednik krimske vlade Sergej Aksjonov odmah je pozdravio "povijesnu" odluku. "Hvala svima koji su sudjelovali na referendumu i odlučili. Danas smo donijeli jako važnu odluku koja će ući u povijest", napisao je Aksjonov na društvenoj mreži Twitter.

Pitanja na referendumu su glasila:

- Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjetka?
- Jeste li za obnovu krimskog ustava iz 1992. i statusa Krima kao dijela Ukrajine?

Ustav koji je ukinut nakon raspada SSSR-a, Krimu daje neovisnost unutar Ukrajine uz pravo da sam odredi svoj put i odnose s kim god to želi pa uključujući i Rusiju.

Na Krimu 60 posto Rusa

Na Krimu živi oko 60 posto etničkih Rusa za koje nova ukrajinska vlada predstavlja radikalne ukrajinske nacionaliste. Stanovnici  u velikom su se broju u nedjelju odazvali referendumu o pripojenju Rusiji i pokazali svoju privrženost Rusiji.

Samo su pripadnici ukrajinske i tatarske manjine, njih 37 posto pozvali na bojkot. Zadnji je poziv na bojkot stanovnicima Krima u noći na nedjelju uputio privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov. On je osudio "pseudo-referendum što ga je organizirala marionetska krimska pseudo-vlast pod kontrolom ruskih trupa" te kazao kako njegovi rezultati "ni u kojemu slučaju neće biti odraz stvarnih osjećaja stanovnika Krima".

Slavlje je počelo i prije prvih rezultata. U Sevastopolju su ruske zastave još tijekom jutra preplavile ulice, a u Simferopolju na jednoj zgradi istaknut je natpis "Mi smo u Rusiji".

Ruske snage sve brojnije na Krimu

Rusija nastavlja raspoređivanje postrojbi na Krimu te njihov broj trenutno iznosi 22.000 vojnika, rekao je privremeni ukrajinski ministar obrane u nedjelju.

Ministar Igor Tenjuk u intervjuu novinskoj agenciji Interfax rekao je da je, temeljem sporazuma koji se odnosi na baze ruske Crnomorske flote na Krimu, Rusija postavila ograničenje od 12.500 svojih pripadnika na Krimu za 2014.

"Nažalost u jako kratkom razdoblju tih 12.500 naraslo je na 22.000. To je grubo kršenje bilateralnih sporazuma i dokaz da je Rusija protuzakonito dopremila postrojbe na teritorij Krima", rekao je Tenjuk.

Broj pripadnika ruskih snaga u petak je iznosio 18.400, rekao je agenciji.

EU: Referendum je bespravan, u ponedjeljak sankcije

Europska unija je u nedjelju službeno osudila referendum na Krimu, ocijenivši ga "bespravnim i protuzakonitim" i najavila da će u ponedjeljak odrediti sankcije.

"Referendum je bespravan i protuzakonit i njegov rezultat neće biti priznat", izjavili su predsjednici Europskog vijeća i komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso u zajedničkom priopćenju. Europjani drže da se to izjašnjavanje kosi s ukrajinskim ustavom i međunarodnim pravilima.

"Ministri vanjskih poslova će u ponedjeljak razmotriti stanje u Bruxellesu i izjasnit će se o dodatnim mjerama sukladno deklaraciji šefova država i vlada od 6. ožujka", stoji u priopćenju.

Europski čelnici su dogovorili primjenu ciljanih sankcija, u obliku zaleđivanja imovine i ograničenja viza, ako se Rusija brzo ne obveže da će ublažiti napetosti.

Veleposlanici 28 zemalja će se sastati u nedjelju krajem poslijepodneva da bi sastavili popis ruskih i proruskih ukrajinskih dužnosnika na koje će se primjenjivati te sankcije, naveo je diplomatski izvor. Taj popis će biti obznanjen nakon sastanka ministara u ponedjeljak ujutro.

"Rješenje za krizu se može naći samo u zajedničkom radu na diplomatskom planu, uključujući i izravne razgovore između ukrajinske i ruske vlade", ponovili su Barroso i Van Rompuy.

Oni su naglasili da se to rješenje mora temeljiti na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine.

SAD: Ne prihvaćamo rezultate referenduma

Sjedinjene Države u subotu su poručile Rusiji da neće prihvatiti ishod referenduma održanog na Krimu te i dalje inzistiraju na tomu da Moskva pronađe političko rješenje problema, rekao je visoki dužnosnik State Departmenta.

Kerry je pozvao Rusiju da podupre ustavne reforme u Ukrajini koje bi omogućile da se zaštite prava manjina u toj zemlji, rekao je neimenovani dužnosnik prepričavši dijelove telefonskog razgovora između Kerryja i Lavrova.

Kerry je također kazao kako Rusija mora povući svoje trupe u vojne baze te je izrazio zabrinutost zbog jučerašnjih ruskih vojnih aktivnosti u ukrajinskoj regiji Herson, kao i zbog nastavka provokacija u istočnoj Ukrajini.

Problem krize na Krimu česta je tema razgovora dvojice čelnika u zadnje vrijeme, a u petak su joj u Londonu posvetili šest sati.

Ukrajinski premijer obećava privesti pravdi separatiste

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je da će pronaći i privesti pravdi sve one koji su promicali separatizam na Krimu "pod zaštitom ruskih vojnika".

"Svim Ukrajincima želim poručiti: Ukrajina će sigurno pronaći sve kolovođe separatizma i podjele koji, pod zaštitom ruskih trupa pokušavaju uništiti neovisnost naše zemlje", rekao je na sastanku vlade.

"Sve ćemo ih pronaći, bez obzira hoće li to trajati godinu ili dvije i privesti ih pravdi te im suditi na ukrajinskom i međunarodnom sudu", rekao je.

Ukrajina i Rusija dogovorile primirje na Krimu

Ministri obrane Ukrajine i Rusije dogovorili su primirje na Krimu do 21. ožujka, rekao je u nedjelju ukrajinski obnašatelj dužnosti ministra obrane.

"Postignut je sporazum s (ruskom) Crnomorskom flotom i ruskim ministarstvom obrane o primirju na Krimu do 21. ožujka", rekao je Ihor Tenjuk novinarima na rubu sjednice vlade.

"Tijekom toga vremena neće biti poduzimane mjere protiv naših vojnih postrojenja na Krimu. Naše vojne baze stoga nastavljaju s popunjavanjem rezervi", rekao je.

Putin rekao Merkel da je krimski referendum zakonit

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je referendum na ukrajinskom poluotoku Krimu o priključenju Rusiji u skladu s međunarodnim pravom, priopćio je Kremlj.

Putin je obećao poštivati odluku stanovnika Krima, dodao je Kremlj, dok birači na poluotoku glasuju o tom hoće li se odvojiti od Ukrajine i priključiti Rusiji.

Priopćenje kaže kako je Putin iskoristio svoj telefonski poziv Merkel kako bi također izrazio zabrinutost zaoštravanjem napetosti za koje je rekao kako ih izazivaju radikalne skupine u jugoistočnim oblastima Ukrajine "uz prešutno odobravanje kijevskih vlasti".

"Vladimir Vladimirovič Putin je istaknuo činjenicu da se volja stanovnika poluotoka provodi u punoj suglasnosti s međunarodnim pravom", navedeno je u priopćenju.

Merkel želi više promatrača

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je ruskom je predsjedniku Vladimiru Putinu kako bi u Ukrajinu trebalo poslati još promatrača Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), što je on pozdravio, kazao je u nedjelju kancelarkin glasnogovornik.

"Kancelarka je predložila brzo proširenje trenutačnog broja OESS-ovih promatrača u Ukrajini i slanje većeg broja u problematična žarišta, osobito u istočnu Ukrajinu", rekao je glasnogovornik Steffen Seibert u priopćenju o telefonskom razgovoru dvoje čelnika.

"Ruski je predsjednik na ovu inicijativu reagirao pozitivno, obećavši da će o tomu obavijestiti ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova", rečeno je u priopćenju.

O prijedlogu bi se trebao postići dogovor u ponedjeljak na sastanku OESS-a u Beču.

Merkel je istodobno osudila ruski pokušaj u subotu ulaska u regiju Herson koja graniči s Krimom, stoji u priopćenju.

Referendum bez incidenata

Dan odluke protekao je mirno, s Krima je javio Ivan Čorkalo, novinar Al Jazeere za Media servis.

Međunarodna zajednica koju predvodi Zapad osudila je referendum. Moskva će ga poštovati, a nove ukrajinske vlasti su ga suspendirale. Kakav se razvoj situacije predviđa?

''Ovdje nitko ne doživljava ocjenu referenduma od strane međunarodne zajednice. Zato su krimske i ruske vlasti ovdje pozvale međunarodne promatrače da nadgledaju referendum. Između ostalog tu su i neki europarlamentarci, poput Bele Kovacza iz mađarskog Jobiga. Što se tiče samo razvoja situacije, u ovom trenutku nitko ne zna što će se konkretno događati. Dakle, kada će Krim i zaista postati dio Rusije ako se to danas odluči na referendumu. Neki procjenjuju da bi to moglo biti već ovoga tjedna, dok drugi u to sumnjaju. Sada je najvažnije da se zadrži mir i situacija kakva je sada na ulicama. U ovom trenutku nema nikakvih vojnih aktivnosti i to je zasad najbitnije. Svi vjeruju da će tako ostati i do daljnjeg'', kazao je Čorkalo.

Poznato je da većinsko krimsko stanovništvo čine Rusi. No, tu su još Ukrajinci i krimski Tatari, kako razmišljaju građani s kojima si razgovarao?

''Cijelo prijepodne proveli smo na biralištima i razgovarali s građanima. S novinarima uglavnom razgovaraju oni koji su za odcjepljenje. Oni javno izražavaju svoje mišljenje, dok većina građana koja je proukrajinski orjentirana uopće ne žele govoriti za medije, jednostavno iz straha ne otkrivaju svoje opredjeljenje. To je trenutno ozračje i raspoloženje među građanima. U Simferopolju, dakle, vlada svojevrsna euforija, kao da je državni praznik. Na ulicama je sve puno zastavama, slavi se na glavnom trgu. Za večeras je predviđen i središnji skup na kojem bi se, kako kažu, trebao proslaviti povratak u domovinu'', izvijestio je novinar Al Jazeere za Media servis.

Peking suzdržan oko Krima jer se protivi sukobima

Kina se suzdržala od glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a o rezoluciji kojom se osuđuje referendum na Krimu jer "se protivi svakom sukobu" i želi "izbjeći eskalaciju napetosti", objavila je u nedjelju vlada.

Referendum koji se održao na Krimu proglašen je u nacrtu rezolucije "bezvrijednim".

Nacrt rezolucije koji je skupio 13 glasova "za", odbačen je zbog veta Rusije, stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, dok se Kina, koja se često svrstava na stranu Moskve, odlučila za suzdržanost.

"Kina se ne slaže sa sukobima", objasnio je Qin Gang, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, u izjavi koju je prenijela državna agencija Xinhua.

"Glasovanje o tom nacrtu rezolucije moglo bi rezultirati samo dodatnim konfrontiranjem i zakomplicirati još više situaciju što nije u interesu Ukrajinaca ni međunarodne zajednice", dodao je on.

"Kina poziva sve strane da ostanu mirne i pokažu suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija napetosti", naglasio je Qin, podsjećajući da Peking "ima objektivan i pravedan stav po pitanju Ukrajine".

Počeo referendum o pripojenju Krima Rusiji

Više od milijun i pol glasača na ukrajinskom poluotoku Krimu počelo je u nedjelju glasovati o pripojenju Rusiji, na referendumu koji je osudila međunarodna zajednica ali ima potporu Rusije i uglavnom nitko ne dvoji u njegov ishod.

Dok su ruske snage i proruske milicije raspoređene na Krimu, stanovnici te regije na jugu Ukrajine pozvani su na birališta izjasniti se između integracije s Ruskom Federacijom i veće autonomije unutar Ukrajine.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim ali ga nije mogla spriječiti usprkos intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima.

Nedjeljno glasovanje, koje Kijev odbacuje kao nezakonito, potaknulo je najgoru krizu odnosa Istoka i Zapada od Hladnoga rata i podiglo napetosti ne samo na Krimu nego i u istočnoj Ukrajini.

Očekuje se kako će većina od 1,5 milijun birača na Krimu izabrati priključenje Rusiji s obzirom na rusku etničku većinu od oko 58 posto. Ukrajinaca ima oko 24 posto. Tatari, sunitski muslimani turskog podrijetla koji čine oko 12 posto stanovništva Krima, kažu kako će bojkotirati referendum unatoč obećanju vlasti da će im dati financijsku pomoć i pravo na zemlju.

Premijer Krima Sergej Aksjonov čiji izbor Kijev ne priznaje rekao je kako ima dovoljno sigurnosnih snaga da se osigura neometano glasovanje u nedjelju.

Aksjonov je rekao kako više od 80 posto stanovnika Krima podržava izlazak iz Ukrajine i priključenje Rusiji. Ukoliko glasovanje prođe kako očekuje kaže da bi proces aneksije Krima mogao potrajati do godinu dana.

Skuptšina Krima donijela je 6. ožujka načelnu odluku o pripojenju Rusiji.

Glasačka mjesta zatvorit će se u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, prvi rezultati bit će objavljeni do kraja dana, a konačni u ponedjeljak.

Proruski čelnici obavili posljednje pripreme prije referenduma

Proruski čelnici na Krimu obavili su posljednje pripreme u subotu za referendum za koji se očekuje da će nadzor nad ovim crnomorskim poluotokom prenijeti s Kijeva na Moskvu unatoč prijetnji sankcijama i osudama zapadnih vlada.

Nedjeljno glasovanje, koje Kijev odbacuje kao nezakonito, potaknulo je najgoru krizu u odnosima Istoka i Zapada od hladnoga rata i podiglo napetosti ne samo na Krimu nego i u istočnoj Ukrajini gdje je dvoje ljudi ubijeno u sukobima u petak.

Ukrajina upozorava na vojnu invaziju nekoliko sati prije referenduma na Krimu

Ukrajinska vlada je u subotu optužila rusku vojsku za okupaciju jugoistoka zemlje u operaciji koju je uz sudjelovanje helikoptera izvela izvan granica Krima, nekoliko sati prije referenduma o pripojenju tog ukrajinskog poluotoka Rusiji.

Optužbe Kijeva dolaze pošto je više desetaka ljudi, helikoptera i oklopnih vozila stiglo u selo sjeverno od administrativne granice Krima i unutrašnjosti Ukrajine.

To selo nije prvi položaj koji su ruske snage zaposjele izvan Krima i njegovo zauzimanje je više simbolično nego strateško, ali je upad dodatno razljutio Ukrajince i promatrače dok Moskva nastavlja igru živaca tvrdeći da ne želi "okupirati" Ukrajinu, ali da "proučava" brojne "pozive za pomoć" koje joj upućuju stanovnici Ukrajine koji govore ruski.

Washington je odmah reagirao osudivši "sramotnu eskalaciju".

Na Krimu, gdje se u nedjelju ujutro trebaju otvoriti birališta, oko 1,5 milijun stanovnika treba na referendumu odlučiti između pripojenja Rusiji i proširene autonomije u okviru Ukrajine. Prvi rezultati tog glasovanja koje će osiguravati jake snage ruske vojske, trebaju se objaviti nakon zatvaranja birališta, u 19.00 sati po srednjoeuropskome vremenu.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim ali ga nije mogla spriječiti usprkos intenzivnim dvotjednim diplomatskim nastojanjima.

Na terenu, ruski vojnici su napredovali i prešli administrativnu granicu Krima i ostatka Ukrajine, rasporedivši 80 vojnika, helikoptere i oklopna vozila u selu u blizini crte razgraničenja, u okolici Hersona.

Ukrajina je reagirala optuživši Rusiju za "vojnu invaziju" pridržavajući si pravo da "poduzme sve nužne mjere" kako bi je zaustavila.

Naime, ovo nije prvi položaj koji su ruske snage zauzele izvan Krima, budući da je kontrolna točka Čongar, koju kontroliraju ruske snage i proruske milicije, također oko kilometra udaljena od administrativne granice u smjeru sjevera.

Ministri vanjskih poslova Europske unije koji se u ponedjeljak sastaju u Bruxellesu mogli bi donijeti sankcije protiv Rusije.

Sukob Moskve i Washingtona se u dva tjedna prometnuo u najgoru diplomatsku krizu u rusko-zapadnim odnosima od raspada SSSR-a 1991. i mogao bi trajno naškoditi vezama svjetskih sila.

Osim nesigurnosti glede budućnosti Krima u Ukrajini ili u Rusiji, kriza je potaknula i separatizam na ruskojezičnim područjima na istoku zemlje. A raspoređivanja ruskih vojnika na granici uime vojnih vježbi, popraćeno izjavama Moskve da mora "zaštititi" rusofonske zajednice, potiče strah među mnogim Ukrajincima da će ruska vojska, usprkos demantiju ruske diplomacije, krenuti na Kijev.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije se pak složio da je riječ o "hladnom ratu".

"Nadamo se svim srcem da imamo dovoljno odvažnosti, kao i naši partneri, da se ne upustimo u ozbiljniji sukob na ukrajinskom tlu", rekao je, istaknuvši da Moskva želi "nastavak dijaloga s europskim čelnicima i s američkim predsjednikom".

Zamisao o izolaciji Rusije na međunarodnoj pozornici je "besmislena", rekao je Peskov.

Kličko: Ukrajinski vojnici će ostati na Krimu nakon referenduma

Ukrajinski vojnici stacionirani na Krimu tamo će i ostati bez obzira na rezultat referenduma o pripojenju Rusiji koji se održava u nedjelju, rekao je kandidat za ukrajinskog predsjednika Vladimir Kličko za njemački list Bild od nedjelje.

"Naši vojnici će i u budućnosti ostati u vojarnama na Krimu", rekao je bivši svjetski boksački prvak i jedan od šefova oporbe koja je pridonijela svrgavanju bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča u veljači.

"Ne želimo rat, ne želimo da ukrajinski i ruski vojnici moraju pucati jedni na druge", precizirao je, ali tražimo "sankcije kako bi poslali jasan signal ruskom predsjedniku Putinu da to kršenje međunarodnog prava na Krimu neće biti bez posljedica.

Oko 1,5 milijuna birača će se u nedjelju na Krimu izjasniti na referendumu jesu li za pripojenje Rusiji ili za veću autonomiju u Ukrajini.

Međunarodna zajednica smatra referendum nezakonitim i neustavnim, kao što je u subotu ponovilo Vijeće Europe.

Ukrajina je u subotu optužila Rusiju za vojnu invaziju i zaprijetila da je odgovoriti svim sredstvima nakon operacije izvan granica Krima.