Foto: Patrik Maček/Pixsell

IAKO je rečeno kako novih poreza do 2016. godine neće biti, Vlada ipak uvodi novi porez. Naime, u Nacionalnom programu reformi, danas usvojenom na Vladi, stoji kako se kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. godine planira uvođenje oporezivanja kamata na štednju. Prema procjeni, očekuje se prihod od 300 milijuna kuna.

U Vladi kažu kako je ta mjera bila najavljena u sklopu mjera krpanja deficita, no 30. siječnja 2014. godine, kada je ministar financija Slavko Linić održao prezentaciju, rekao je kako se ovaj porez kao i onaj o porezu na nekretnine i kapitalnu dobit ne planira prije 2016. godine.

Tada je najavio kako će se kamate oporezivati s 20 posto.

"Kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak planira se uvođenje oporezivanja kamata na štednju od 1. siječnja 2015. Prema procjeni temeljem raspoloživih podataka očekuje se prihod od oko 300 milijuna kuna. U analizi uvođenja oporezivanja posebna pozornost posvetit će se praćenju nefinancijskih utjecaja uvođenja poreza na kamate na štednju u pogledu ponašanja štediša prema financijskim institucijama.", stoji u Vladinom programu reformi. "Uvođenjem oporezivanja kamata na štednju, oporezivanjem se obuhvaća i financijska imovina pojedinca.", pojašnjava se u programu.

Šantić: Porez na štednju utjecat će na kamatne stope

"Ovo je porez koji se očekivao, ali opet vidimo da nema motivacije za provođenje sveobuhvatne porezne reforme", izjavio je za Index analitičar Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Vladin motiv za uvođenje poreza na štednju je, kaže Šantić, želja za prikupljanjem dodatnih prihoda. No, Šantić ističe kako hrvatskoj treba porezna reforma koja će uključivati i porez na imovinu, pa tako i na dobit koja se od imovine ostvaruje. Takve dodatne prihode, kaže Šantić, trebalo bi iskoristiti za smanjenje direktnog poreznog opterećenja.

"Što se tiče ovog poreza na štednju, vrlo je vjerojatno da će on usporiti ili zaustaviti trend smanjenja kamatnih stopa ne depozite, a doći će i do usporavanja smanjenja kamatnih stopa na kredite", kaže Šantić.

Šantić ne očekuje da će porez na štednju direktno utjecati na kupovnu moć građana. Napominje, međutim, kako je moguće očekivati da će ovaj porez građane zainteresirati za drugačije oblike štednje. "Treba vidjeti hoće li se oporezivati i prihodi od ostale financijske imovine. Moguće je da će se povećati interes građana za druga ulaganja", kaže Šantić.

Linić pokušao pojasniti zašto od 1.1. 2015?

Ministar financija Slavko Linić pojasnio je otkud se danas u nacionalnom programu reformi našao porez na štednju od 1. siječnja 2015., a uvedene su i restrikcije prema kojima se djelomično ukida oslobođenje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit.

Iako su u Vladi rekli kako je ta mjera bila najavljena u sklopu mjera krpanja deficita, no 30. siječnja 2014. godine, kada je ministar financija Slavko Linić održao prezentaciju, nove je poreze najavio od 2016. godine. No, stao je pred novinare i pojasnio o čemu se radi.

"Porez na štednju je 2015., a sve su to dokumenti sa užeg kabineta od 26. ožujka,  o kojem je izvještena i EK. Sada su ugrađeni u planove reformi i konvergencije za period od 2014-2017."

Na pitanje što se promijenilo od njegove press konferencije do užeg kabineta Vlade kada je odluka promijenjena, Linić je rekao: "Ogromnim naporom Vladom u ovoj godini smanjenje deficita je 3.1 % BDP-a. U pregovorima uvijek je pitanje što je jednokratno, a što strukturno. Od nas se zahtijeva da strukturno smanjimo 2.3% posto deficita, prema tome nismo uspjeli dokazati da je povlačenje sredstava iz drugog mirovinskog stupa u prvi strukturna već jednokratna mjera. To je razlog da naše razmišljanje i želja da će to biti prihod u iduću godinu se ne prizna, dok se to prizna u drugim zemljama."


Ministar financija zaključio je kako porez na štednju neće udariti banke, a ni građane koji imaju male štednje.

"Moramo shvatiti da je to u svim zemljama EU. To nije ništa specifično. Mi moramo otvoriti ozbiljnu raspravu u Hrvatskoj. Ako želimo rasteretiti namete na gospodarstvo gdje ćemo to preseliti, to je osnovno i evidentno je da je uvijek pitanje bogatih i oporezivanje bogatih. Prema tome, građani sa malim štednim ulozima neće biti opterećeni."

Pusić: Porez na štednju je najavljen prije nekoliko tjedana kao dio mjera smanjenja prekomjernog deficita

Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić izjavila je večeras u Gornjoj Stubici da porez na štednju nije porez koji je najavljen danas, već, kako je rekla, "to je porez koji je najavljen u okviru mjera smanjenja deficita prije nekoliko tjedana, kad smo razgovarali na Vladi i na užem kabinetu"

Na novinarsku primjedbu kako je nedavno izjavila da neće biti uvođenja novih poreza, prije gospodarskog rasta, a da je novi porez danas ipak najavljen, Pusić je rekla da se prije nekoliko tjedana dosta raspravljalo na Vladi i užem kabinetu o mjerama koje su potrebne za smanjenje deficita ta "da je najava eventualnih novih poreza mjera za smanjene deficita, a da nije cilj uvođenje novih poreza."

"Ako Hrvatska ne uspije sama u smanjenju proračunskog deficita, ako se dobije negativna ocjena Europske komisije, onda oni određuju koje su mjere rezervne, a upravo to ova Vlada želi spriječiti, odnosno rezanje mirovina i plaća, rekla je Pusić.

Zbog toga se ide u proces smanjena deficita, istaknula je ponavljajući da cilj nisu porezi već smanjenje proračunskog deficita.

Na novinarski upit podržavaju li HNS i SDP u istoj mjeri uvođenje poreza na kamate na štednju i je li to prihvatljivo za HNS, Pusić je odgovorila da nitko nije oduševljen s tom mjerom.

Ponovila je da je na Vladi da učini sve što je u njezinoj moći da se kroz povećanu gospodarsku aktivnosti smanji deficit bez spomenutog poreza. Kako je rekla, ide se s cijelim nizom relativno radikalnih poteza koji će omogućiti poboljšanje investicijske klime, odnosno da će ti potezi privući investitore u Hrvatsku.

Ako uspijemo smanjiti proračunski deficit i tako sačuvati Hrvatsku od ulasku u dirigirani program onda naravno ima prostora i za porezne olakšice i smanjivanje poreza u vremenu koje je pred nama, rekla je prva potpredsjednica Vlade i predsjednica HNS-a Pusić.

Po njezinom mišljenju, sad se treba koncentrirati na povećanje zarade, a to se može samo tako, da se privuku ljudi koji će otvoriti nova radna mjesta. Ako to uspijemo lako ćemo za poreze, rekla je Pusić.

Na novinarsko pitanje je li u krapinsko-zagorskom HNS-u došlo do raskola i je li se jedan dio članstva priklonio Radimiru Čačiću, odgovorila da to nije točna informacija.

Jako mi je dobro poznata situaciju u stranici u ovoj županiji i nisu se članovi stranke priklonili nikome. HNS je stranka koja funkcionira najnormalnije, no, uvijek prije izbora postoje različite opcije, koje niču kao gljive poslije kiše, s različitim idejama rekla je Vesna Pusić i ocijenila da je HNS jedan ozbiljan politički projekt i da se kao takav nastavlja.