Foto: Hina

UDRUGA "Blokirani" izvijestila je danas da po zadnjim podacima 318 tisuća građana ima blokirane račune, dug im je narastao na 28 milijardi kuna, no Vlada i političari od svega okreću glavu.

Kada se nositeljima računa pribroje njihove obitelji dolazi se do milijun građana koji trpe sustavno mučenje i izgladnjivanje, jer većina nema nikakve prihode i zaštićeni račun, a Vlada i političari na sve okreću glavu, ustvrdila je na konferenciji za novinare predsjednica Udruge Miriam Kervatin.

Oduzimanje svih sredstava za život dostojan čovjeka, držanje u blokadi dužoj od par godina, lihvarenje i kamatarenje nije demokracija, protuustavno je i Hrvatska nije zemlja sigurna za život, poručuju iz Udruge.

"Kada je takvoj torturi izložena četvrtina stanovnika ona nikako ne može biti zemlja sigurna za život i tražit ćemo da se Hrvatskoj ukine status sigurne zemlje", najavila je Kervatin.

Tvrdi da dug blokiranih rapidno raste, što potkrepljuje podatkom da je samo u dva mjeseca narastao za dvije milijarde kuna.

Kervatin kaže da nezakonito i lihvarsko ponašanje omogućava Ovršni zakon po kojem se u prijedlog za ovrhu dug i kamata pretvaraju u osnovni dug, na koji se, ako se ne plati, ili dijelom plaća opet obračunavaju kamate. "Blokirani" Ovršni zakon smatraju protuustavnim i od Ustavnog suda čekaju odgovor o njegovoj ustavnosti.

"Socijaldemokratska Vlada imala je priliku kroz taj zakon pomoći građanima koji su završili u blokadi, no to nije učinila, ali je to omogućila poduzećima čiji dugovi iznose 32 milijarde kuna", kazala je Kervatin.

Među blokiranima i 10 tisuća umrlih

Upitala se zašto, te ocijenila da se izlazi u susret interesnim lobijima, prijateljima i "stričevima iz sjene".

"Ne može se nekoga zbog duga osuditi na mučenje jer je to svojevrsni genocid", zaključila je Kervatin.

Od ukupno 318.599 građana u blokadi, njih 300 tisuća je duže od tri godine, a među blokiranima je i 10 tisuća umrlih. Blokirano je više od 60 tisuća tvrtki, malih poduzetnika i poljoprivrednika.

Jedan od njih je i Nikola Žeravica, koji se 2005. kod HBOR-a zadužio za izgradnju farme za uzgoj krava i proizvodnju mlijeka.

Pošteno je, kaže, radio i dnevno proizvodio 1300 litara mlijeka, a litra je koštala četiri kune. To je bilo dovoljno za otplatu kredita i život, no ubrzo se cijena mlijeka smanjila i sve mu je krenulo nizbrdo.

U međuvremenu, imao je i nesreću jer je, pomažući mu na njivi smrtno stradao susjed, a on je optužen da mu je dozvolio raditi na stroju za kojega nije bilo osposobljen. Kažnjen je s dvije godine zatvora iz kojega je nedavno uvjetno pušten. Obitelji stradaloga susjeda mora isplatiti 450 tisuća kuna odštete.

Moja obitelj i ja želimo raditi kako bi vratili dugove, no nažalost u Hrvatskoj nemamo priliku, nemamo nikakvih sredstava za život, a dug nam samo raste i zato tražimo azil kako bi u nekoj drugoj zemlji počeli raditi i vraćati dugove, ispričao je Žeravica.

Izrazio je sumnju da do njegove farme, koja je bila vrlo ugledna, žele doći neki moćnici.