Screenshot: RTL

NAKON vijesti da je u zračnim napadima u Siriji ranjena i 27-ogodišnja Hrvatica, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić otkrila je kako su ukupno četiri hrvatske državljanke na području Islamske države.
 
"Podatak je da su ukupno četiri žene na strani ISIL-a, ne u borbi, dakle nisu išle kao borci već su se udale tamo i žive s borcima ISIL-a. One su na teritoriju ISIL-a, mi informacije pratimo, imamo informacije o njima putem naših službi i pratimo njihovu komunikaciju eventualnu s bilo kime u Hrvatskoj. Htjela bih reći da njihovi roditelji imaju već dovoljno muke i briga tako da plediram da ih se previše ne uznemirava jer sa sigurnosnog stanovišta je to pokriveno, a o ostalome možete misliti kako je. Dakle, sva četiri slučaja pratimo", kaže Pusić.

Na pitanja planira li država donijeti zakon kojim bi se spriječilo da naši državljani odlaze u ovakve ili slične borbe, ministrica je ponovila da se ovdje ne radi o tome već o familijarnim razlozima. "I to je nešto kompliciranije u ovom trenutku, jedino Velika Britanija ima jasan plan oko toga, oko uzimanja putovnica, druge se zemlje još konzultiraju".

"Nemamo za sada situaciju u kojoj imamo direktno borce. Imamo ovakvu o kojoj smo govorili, nemamo direktno borce. Pitanje je radi li se tu o ženama koje treba spasiti ili sankcionirati", poručuje ministrica.

Hrvatica ranjena tijekom borbi

Podsjetimo, prije nekoliko dana objavljeno je kako je Hrvatica Dora Bilić ranjena u Siriji, gdje se borila na strani islamista. Ne zna se kada je točno Zagrepčanka Dora prešla na Islam i u kojem se trenu pridružila islamističkim radikalima. Odmah nakon srednje škole se Dora preselila u London, a zadnjih pet godina uopće se nije vraćala kući. Navodno se dvaput udavala, a u Siriji boravi od prošle godine.

"Teško je nešto reći, šta se to događa u osobi da se odluči na ovakvo nešto", kaže za RTL susjed obitelji Bilić, Milan Brkić.

Prema dosad prikupljenim informacijama, policija vjeruje da u Hrvatskoj nema direktne prijetnje od islamističkih napada. U našoj zemlji, naime, ne postoje centri za regrutiranje potencijalnih boraca koji su se spremni pridružiti Islamskoj državi. No, nekoliko pojedinaca za koje se smatra da bi mogli biti povezani s ekstremističkim skupinama svejedno su pod posebnom prismotrom policije.