Grafike: Mihaela Kristić/Index

S DOLASKOM jesenskih mjeseci broj nezaposlenih registriranih na burzi iznova je premašio 300.000, a iako su službene brojke evidentiranih na burzi manje u odnosu na one prošlogodišnje, jasno je da situacija na tržištu rada nije ništa bolja nego lani i da je stvarna brojka nezaposlenih daleko veća.

Broj zaposlenih pao je u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu ove godine broj zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosio je 1.121.402, što je za 12.346 manje nego u istom mjesecu prošle godine, kad je ta brojka iznosila 1.133.748.

Mjesec rujan je završen brojkom od 290.584 registriranih nezaposlenih u evidenciji HZZ-a. Povratak sezonaca na burzu, ali i novi gubici radnih mjesta, tu brojku uvećavaju iz dana u dan pa se ona popela već do 307.249 i zasigurno će nastaviti rasti u narednim mjesecima.

Iako HZZ i DZS uporno demantiraju procjene kako Hrvatska ima oko pola milijuna nezaposlenih, sasvim je jasno da svi oni koje se briše iz evidencije (u prosjeku 10.000 ljudi mjesečno) ne nestaju s lica zemlje samo zato što nisu više evidentirani na burzi (a nisu se ni svi vratili školovanju, otišli u mirovinu ili umrli).

U rujnu ove godine je HZZ s burze izbrisao više od 13,5 tisuća ljudi: "U rujnu 2014. godine je 13.559 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i dr".

Manje novca za mjere aktivne politike zapošljavanja, više za zaposlenike HZZ-a

Hrvatski zavod za zapošljavanje dobio je u ovoj godini više od 2,2 milijarde kuna iz proračuna, što je za oko 11,8 posto više nego u 2013. godini, kad su na raspolaganju imali nešto manje od 2 milijarde kuna. Najveći dio tog novca otišao je na naknade za nezaposlene - oko 1,5 milijardi kuna, što je za oko 18,4 posto više nego u prošloj godini kad je u tu svrhu otišlo 1,28 milijardi kuna.

U ovoj godini je za mjere aktivne politike zapošljavanja izdvojeno oko 10 milijuna kuna manje nego lani (511.256.000 u odnosu na prošlogodišnjih 521.637.767 kuna), ali je zato na plaće zaposlenih u HZZ-u otišlo više od 20 milijuna kuna više nego u prošloj godini (142.214.000 u odnosu na prošlogodišnjih 121.874.672 kune).

"U tekućem proračunu za 2014. godinu kojim raspolaže Hrvatski zavod za zapošljavanje najveći dio od 67,78% sredstava osiguran je za prava za prava za vrijeme nezaposlenosti, koja uključuju i naknade za nezaposlene i iznosi 1.512.872.491. Drugi najveći dio od 22,90% sredstava osiguran je za mjere aktivne politike zapošljavanja i iznosi 511.256.000 kn. Za plaće radnika osiguran je iznos od 142.214.000 kn i njihov udio u tekućem proračunu iznosi 6,37%. Ostali udio od 2,95% osiguran je za ostale troškove u iznosu od 65.747.862 kn, to su materijalni i kapitalni troškovi održavanja 121 lokacije na kojima postoje uredi Zavoda kako bi bili dostupni svim našim korisnicima, troškovi profesionalnog usmjeravanja i nacionalni udio u projektima EU koje provodi Zavod", kažu u HZZ-u.

Prema podacima koje je Index dobio iz HZZ-a, najniža plaća radnika u Zavodu iznosi 2.714,00 kn (3.548,17 kn bruto); najviša plaća iznosi 12.134,54 kn (20.553,65 kn bruto); dok je prosječna plaća 5.235,00 kn (7.463,17 kn bruto).

Naknade za rad prima i Upravno vijeće HZZ-a: "Upravno vijeće HZZ-a čini 7 članova od čega su 2 člana državni dužnosnici. Članovima Upravnog vijeća koji nisu državni dužnosnici isplaćuje se naknada za rad u iznosu od 1.000,00 kn neto", navode u HZZ-u.

Gospić i Kutina "crne točke"

Broj zaposlenika HZZ-a u rangu je prošlogodišnjeg i trenutno iznosi 1.307, dok ih je prošle godine u listopadu bilo 1.309. U odnosu na prošlu godinu Središnji ured HZZ-a i 22 područna ureda bilježe tek manje promjene u broju zaposlenika, neki na manje, a neki na više.

"U Središnjem uredu zaposleno je 168 radnika od čega je 59 radnika zaposleno u Uredu za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije (CES OFC). Ured je licencirano provedbeno tijelo Europske unije Posredničke razine 2 za ugovaranje i praćenje provedbe ugovora za projekte iz područja zapošljavanja i socijalne uključenosti. U provedbi ESF programa Hrvatski zavod za zapošljavanje kao tijelo Posredničke razine 2 sklapa ugovore o darovnicama i ugovore o tehničkoj pomoći.

U područnim uredima Zavoda zajedno s pripadajućim ispostavama radi: u PU Bjelovar zaposleno je 44 radnika, u PU Čakovec 31 radnika, PU Dubrovnik 32 radnika, PU Gospić 30 radnika, PU Karlovac 42 radnika, PU Krapina 29 radnika, PU Križevci 40 radnika, PU Kutina 22 radnika, PU Osijek 93 radnika, PU Požega 29 radnika, PU Pula 44 radnika, PU Rijeka 71 radnika, PU Sisak 51 radnik, PU Slavonski Brod 43 radnika, PU Split 122 radnika, PU Šibenik 40 radnika, PU Varaždin 44 radnika, PU Vinkovci 44 radnika, PU Virovitica 33 radnika, PU Vukovar 31 radnika, PU Zadar 42 radnika i PU Zagreb 182 radnika", navode iz HZZ-a. 

Raspodijeljeno prema područnim uredima, u rujnu ove godine jedini koji su zabilježili porast registriranog broja nezaposlenih u odnosu na rujan prošle godine su Područni ured Gospić i Područni ured Kutina.

Neke naknade za nezaposlene znatno veće od minimalca

Prema podacima koje je Index dobio iz HZZ-a, najviši iznos novčane naknade za nezaposlene isplaćen tijekom 2013. godine iznosio je 3.834,60 kuna, što je znatno više od iznosa minimalca. Podsjetimo, minimalna plaća trenutno iznosi 3.017,61 kuna bruto, dok je neto iznos svega 2.383,77 kuna (računano na primjeru osobe iz Zagreba koja nema djece ili uzdržavanih osoba).

U 2013. godini se u odnosu na prethodnu, prema podacima HZZ-a, smanjio prosječni mjesečni broj korisnika novčanih naknada, sa 74.171 na 70.479, no isplaćena su im znatno veća sredstva (1.632.988.032 kuna u odnosu na 1.365.552.718 kuna iz 2012. godine).

"Tijekom 2013. godine prosječno je mjesečno bilo 70.479 korisnika novčane naknade od čega su 35.581 žene. Ukupno za sva prava za vrijeme nezaposlenosti u 2013. godini isplaćen je iznos od 1.632.988.032 kn.

Najviši i najniži iznos novčane naknade propisan je  Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, br. 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, 153/13).

Najviši iznos novčane naknade u 2013. godini bio je 3.834,60 kuna. Iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku (u 2012. godini) a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35%. Prosječna plaća isplaćena u gospodarstvu Republike Hrvatske iznosila je 5.478,00 kuna  tako da iznos novčane naknade za prvih 90 dana nije mogao biti viši od 3.834,60  kuna, a za preostalo vrijeme korištenja nije mogao biti viši od 1.917,30 kuna.

Najniži iznos novčane naknade u 2013.godini iznosio je 1.125,60 kuna. Iznos novčane naknade ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, osim u slučaju kada se visina novčane naknade određuje prema postotku vremena provedenom na radu tj. kada je osoba radila u nepunom radnom vremenu (u 2013. godini minimalna plaća umanjena za doprinose za obvezna osiguranja iznosi 2.387,83  kune, tako da iznos novčane naknade nije mogao biti  niži od 1.193,91 kuna mjesečno, osim navedenim u slučajevima rada u nepunom radnom vremenu).

Prosječno isplaćena novčana naknada u 2013. godini iznosila je 1.660,35 kuna", navode u HZZ-u.