Foto: Shutterstock

NA Zavodu za zapošljavanje trenutno je registrirano skoro 308.000 nezaposlenih. Ta brojka je puno veća jer mnogi nezaposleni niti nisu registrirani na Zavodu. Iako HZZ i DZS uporno demantiraju procjene kako Hrvatska ima oko pola milijuna nezaposlenih, sasvim je jasno da svi oni koje se briše iz evidencije (u prosjeku 10.000 ljudi mjesečno) ne nestaju s lica zemlje samo zato što nisu više evidentirani na burzi (a nisu se ni svi vratili školovanju, otišli u mirovinu ili umrli).

Samo u rujnu ove godine je HZZ s burze izbrisao više od 13,5 tisuća ljudi.

Iza deprimirajuće statistike kriju se ljudi s imenom i prezimenom, koje ujedinjuje jedan cilj: pronaći posao.

> Manje novca za poticanje zapošljavanja, a za plaće zaposlenika HZZ-a 20 milijuna kuna više nego lani

Što stariji, to teže do posla

Nakon 28 godina rada, 54-godišnji Željko doživio je sudbinu mnogih radnika u Hrvatskoj posljednjih godina, firma u kojoj je bio zaposlen propala je te se Željko tako prije četiri godine našao na cesti.

Unatoč aktivnoj potrazi za poslom, redovno zaposlenje ne može pronaći, što ga tjera da kruh zaradi "na crno".

"Slao sam molbe, zvao, prvo pitanje je odmah koliko imam godina, kad kažem koliko imam staža nije dobro. Ako vas prime onda vas brzo i odbace. Ako se nešto drastično ne promijeni u ovakvoj ekonomiji gotovo je nemoguće s mojim godinama pronaći posao", kaže.

Kako pronaći posao s 58 godina?

Sličan stav ima i 58-godišnja Ivana, koja je nedavno ostala bez posla u jednoj državnoj firmi.

"S obzirom na godine gdje god dođete za posao spremačice kažu vam da ste prestari. Kako pronaći posao sa 58 godina, to je moje pitanje.

Evo ima mladih ljudi, moji susjedi dođu tu na Zavod za zapošljavanje ne mogu doći do referentice sve mora preko maila. Nismo toliko bogati da bi svatko doma imao mail, svi smo na rubu siromaštva."

Ne odgovaraju na molbe za posao

Bez posla spremačice prije tri godine ostala je i 36-godišnja Davorka, koja od tada aktivno traži posao. Kao glavni problem ističe neučinkovitost sustava, na sve molbe koje je poslala, kaže Davorka, dobila je tek nekoliko odgovora. Ističe kako ne smije i neće izgubiti nadu jer ima dijete od četiri godine za koje mora skrbiti.

"Dijete plače da mu nešto kupim a ja ne mogu, a ni sebi, niti osnovno za život to je najgore. Znam izgubiti nadu, ima dana kad sam u depresiji, ali ne gubim nadu, idem dalje i tražim. Što prvo bude ja ću uzeti, ali katastrofa je to."

"Inozemni kruh" kao jedina solucija

Situacija nije mnogo bolja ni među mladima, što je prepoznato kao problem ne samo na nacionalnoj, već i na europskoj razini.

Marko, 27-godišnji apsolvent ekonomije, odradio je stručno osposobljavanje za 1.600 kuna te već nekoliko mjeseci svakodnevno traži posao u struci, no ističe kako je spreman raditi bilo što. Unatoč brojnim molbama za posao, i on je, kaže, bio na svega par razgovora.

"Evo sad sam bio na razgovoru za prodajnog predstavnika pa te opet traže da imaš svoj auto, svoju bazu klijenata. Ok, oni traže najbolje za sebe, ali kako će netko nezaposlen, mlad bez iskustva imati svoj auto i bazu klijenata, to baš i nije moguće. Kaže se da je u vjeri spas, bez nade i vjere nema ništa, ali čovjek padne malo i u depresiju. Želio bi pomoći roditeljima koji su u tebe ulagali i ti da stekneš iskustvo, da počneš da se osamostališ, ali teško je", dodaje Marko.

Mladi ekonomist razmišlja o odlasku, pa se tako, ukoliko kroz pola godine ne pronađe posao, sprema na odlazak u inozemstvo. Markova kolegica s fakulteta, 29-godišnja apsolventica Željka, ne želi "trbuhom za kruhom" napuštati rodnu zemlju. No, unatoč tome što se nekoliko puta našla u užem krugu selekcijskog postupka za dobivanje posla, dosad nije uspjela dobiti posao.

Očekuje se još veća nezaposlenost

Prema prognozama Europske komisije, BDP će ove godine pasti za 0,7%, dok bi nezaposlenost mogla porasti na 17,7% sa sadašnjih 17,3%. Tržište rada će se početi oporavljati tek 2016. godine dok se za sljedeću godinu očekuje stagnacija. Pad se očekuje i kod osobne potrošnje, zbog sve manjeg raspoloživog dohotka kućanstava, a blagi oporavak trebao bi također uslijediti tek 2016. godine.