Foto: Hina

MINISTAR financija Boris Lalovac izjavio je u četvrtak kako vjeruje da u idućoj godini neće doći do smanjenja plaća zaposlenima u državnom i javnom sektoru, a na kritike Rektorskog zbora da se ulaskom prihoda sveučilišta u proračun krši autonomije sveučilišta odgovorio kako to nije točno, kako to ostaju njihovi prihodi te da se radi samo o statističkom prikazu.

"Neće doći do smanjenja plaća. Do toga neće doći. Razlozi su višestruki, mijenjamo jedan dio nacionalne komponente ljudi koji rade s EU projektima, a koji su do sada bili plaćeni iz hrvatskih poreza, s EU komponentom. Postoje brojne druge mjere, tako da neće doći do smanjenja plaća. Sve kolege su vrlo jasno rekle da će što se tiče plaća ispoštovati dogovoreno", kazao je Lalovac odgovarajući u središnjem Dnevniku HTV-a na kritike na prijedlog proračuna za iduću godinu i Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2015. do 2017. godine.

Vlada je, naime, u prošli tjedan usvojenim Smjernicama najavila smanjenje plaća za 250 tisuća zaposlenih, ako ministri do lipnja iduće godine ne uštede 600 milijuna kuna na plaćama.

S današnje sjednice Vlada je Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu u kojem su prihodi planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna iznosi 12,5 milijarde kuna, oko tri milijarde manje nego u ovoj godini.

Oštro su na ulazak prihoda sveučilišta u proračun reagirali iz Rektorskog zbora

Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske reagirao je na Državni proračun za 2015. godinu, a najavu ministra financija da će se vlastiti prihodi sveučilišta prikazivati u proračunu smatraju rušenjem autonomije sveučilišta.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras smatra kako je jedna od mogućnosti koju imaju hrvatska sveučilišta i podizanje ustavne tužbe.

"Sama činjenica da je država osnivač sveučilišta pa i činjenica da sufinancira sveučilišta ne daje joj pravo da upravlja sredstvima sveučilišta", izjavio je za HRT rektor Boras. Takva odluka, ustvrdio je Boras, "bila bi, a što je već i prije pokušano, način zatvaranja sveučilišta".

Na pitanje o kojemu se iznosu radi, rektor zagrebačkoga Sveučilišta odgovorio je da je to iznos od oko milijardu kuna.

Ministar financija na te kritike odgovara kako Zakona o proračunu jasno govori da svi proračunski korisnici moraju imati vlastite i namjenske prihode prikazane u proračunu. "Mi smo sada to po prvi put primijenili, do sada su bili u iznimci. Ne ulazimo u njihove prihode, to ostaju i dalje njihovi prihodi, na njihovim poslovnim računima, ovo je samo statistički prikaz", kazao je Lalovac.

Smatra također da lokalne jedinice nemaju pravo povećati cijene svojih usluga zbog manjka koji će te jedinice imati zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak.

Po njegovim riječima, od 2008. godine u lokalnim je jedinicama za 30 posto povećan broj zaposlenih i plaće su u tim jedinicama za 30 posto veće nego li su plaće radnika na tržištu.

"Sada govorimo da dio novca olakšamo hrvatskim građanima, više od milijun ljudi, a oni prijete da će povećati cijene. Kada su imali višak novca nisu smanjivali cijene građanima, ni komunalnih usluga ni vrtića. Nemaju pravo povećavati cijene. U prvom dijelu ove godine oni su bili u plusu za milijardu kuna", kaže ministar financija.

Prijedlog proračuna rađen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, a na upit zašto, usprkos prikazanih boljih makroekonomskih pokazatelja, neće biti usklađivanja mirovina, ministar je rekao kako su se mirovine usklađivale 2012. i 2013. godine. No sada nije trenutak. U drugoj smo godini procedure prekomjernog deficita, nismo još uvijek izašli iz krizne situacije, još uvijek postoji opasnost izvršavanja ekonomskih aktivnosti, rekao je Lalovac. Čim se ukaže prva prilika vlada će krenuti u indeksaciju, za sada još nije vrijeme, naglasio je.

Lalovac smatra da je prijedlog proračuna za iduću godinu realan te je zahvalio premijeru Zoranu Milanoviću i ministrima što su, kako je rekao, smogli snage za smanjivanje rashodovne snage proračuna.

"Iako je izborna godina, krenuli smo vrlo ozbiljno, od 12,5 milijardi kuna (deficita), 10,7 milijardi su kamate. Mislim da je ovo dobar put da na tome ustrajemo i zato vjerujem da je proračun realan", zaključio je.