Foto: FAH

VLADA RH predvidjela je da će rashodi državnog proračuna u 2015. godini iznositi 118,9 milijardi kuna, a deficit 12,5 milijardi kuna. Martina Dalić, bivša ministrica financija, tvrdi da to nije točno.

U tekstu kojeg je objavila na svojoj internetskoj stranici, Dalić tvrdi da će troškovi biti barem 1,5 milijardi kuna veći od predviđenih, te da će deficit u konačnici iznositi 15 do 17 milijardi kuna. Vladine prognoze, smatra Dalić, po običaju su pretjerano optimistične.

"Iskustvo proteklih godina nas uči da su se Vladine projekcije redovito pokazivale pogrešnima, a fiskalne godine, jednako redovito, završavale značajno višim deficitima od onoga što je Vlada predlagala, a Sabor usvajao kao izvorni proračun. Skeptičnost u pogledu ostvarivosti planiranog deficita za nadolazeću godinu je stoga gotovo poslovična. Posebno stoga jer Vlada očekuje da povjerujemo kako je, nakon rebalansa kojim je deficit u 2014. povećan za 2,1 mlrd. kuna iznenada pronađen način da se u 2015. godini deficit smanji za 3 mlrd. kuna. I to bez ikakvih posebno drugačijih poteza ekonomske politike od onih koji su vučeni u 2013. godini", tvrdi Dalić.

"Rashodi su podcijenjeni za najmanje 1,5 milijardi kuna"

Prijedlog proračuna za 2015. je, kaže Dalić, vrlo teško usporediti s ranijim proračunima zbog izmjena poreznih propisa i proračunske strukture. No, usporedbu je moguće povući na primjeru mase plaća, izdataka za kamate i troškova za mirovine. Samo ove tri stavke čine više od 60 posto proračunskih rashoda.

"Već ova vrlo jednostavna analiza otkriva da bi izvršavanje proračuna moglo pokazati kako su, samo na ove tri stavke, rashodi podcijenjeni za najmanje 1,5 mlrd. kuna. Drugim riječima, kritike na račun realnosti i ostvarivosti predloženog proračuna nisu tek puki kritizerski pucanj u prazno", tvrdi Dalić.

Kako će uštedjeti na plaćama?

Vlada je tako predvidjela da će na masi plaća državnih službenika uštedjeti 538 milijuna kuna. No, Dalić tvrdi kako u proračunu nema niti jedne konkretne mjere koja pokazuje kako će se ova ušteda ostvariti.

"Standardno obrazloženje da će se ušteda postići kroz racionalizaciju i uštede iz središnjeg obračuna plaća nisu uvjerljive jer su se ti argumenti nudili i tijekom proteklih godina s rezultatom da je masa plaća uvijek bila veća od planiranog iznosa. I aktualnim se rebalansom čini ,između ostalog, upravo to – masa plaća se podiže na razinu iz 2013. godine. Drugim riječima, planiranje uštede na masi plaća za koju nije jasno na koji će način biti ostvarena postavlja prvi ozbiljan upitnik nad realnošću planiranih rashoda", ističe Dalić.

"Za kamate nedostaje 700 - 800 milijuna kuna"

Nadalje, Dalić tvrdi da Vlada nije u proračunu predvidjela dovoljna sredstva za pokrivanje financijskih rashoda, odnosno servisiranje kamata. Ove godine će se iz državne riznice za pokrivanje kamata uzeti 10,9 milijardi kuna, a Vlada predviđa da će troškovi za kamate dogodine biti samo 120 milijuna kuna veći. Dalić smatra da to nije točno.

"Imajući u vidu da se u 2014. država zaduživala po relativno povoljnim kamatnim stopama i uz pretpostavku da će se cijena zaduživanja zadržati na prosječnoj razini od oko 4% procjenjujemo da na financijskim rashodima nedostaje najmanje 700 – 800 milijuna kuna", tvrdi Dalić, koja smatra da je Ministarstvo financija ovakav proračun predložilo unaprijed računajući na rebalans.

Krivo izračunali trošak za mirovine?

Predviđeno je da će troškovi za mirovine u 2015. godini biti isti kao i ove godine - 36,47 milijardi kuna. Dalić tvrdi da bi ovaj trošak, zbog rasta broja umirovljenika i stope usklađivanja mirovina s rastom cijena i plaća, lako mogao biti veći.

"Vrlo je vjerojatno da ovako planirani rashodi za mirovine neće biti dovoljni za pokriće ovih troškova u idućoj godini, kako zbog rasta broja korisnika, ali i otvorene mogućnosti da se u idućoj godini steknu uvjeti za indeksaciju. Čak i uz primjenu novih pravila usklađivanja, usklađivanje mirovina za samo jedan posto donosi polugodišnji trošak od oko 180 milijuna kuna. I stavka mirovina stoga stavlja upitnik na točnost u planiranju rashoda, a time i na ostvarivost planiranog deficita", tvrdi Dalić.