Foto: Hina

LNG TERMINAL na Krku, razvoj širokopojasnog interneta i Jadransko-jonski plinovod neki su od mogućih projekata koji bi se u Hrvatskoj mogli financirati u sklopu novog investicijskog plana Europske komisije vrijednog više od 300 milijardi eura, rekao je u petak u Zagrebu potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predložio je u srijedu novi investicijski plan koji bi u iduće tri godine trebao osigurati ulaganja od najmanje 315 milijarda eura.

"Mi smo odgovorili na ovu inicijativu. Već smo nekoliko tjedana u pripremi liste projekata. Na kraju smo isporučili listu od nekih 68 projekata ukupne vrijednosti od preko 19 milijardi eura", kazao je Grčić na javnoj tribini o prioritetima nove Europske komisije i izazovima za Hrvatsku koju je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u RH.

"Kad iz toga izvučete projekte koji su već u nekakvom 'pipelineu', u različitim fazama pripreme za sufinanciranje iz europskih fondova, onda ostaje negdje oko 6,5 do 7 milijardi eura ostalih projekata. Mislim da upravo u tim ostalim projektima treba tražiti projekte koji bi se mogli uklopiti u ovu shemu, kao i u dijelu projekata koji neće u većem dijelu moći biti sufinancirani iz EU fondova jer jednostavno nema toliko novaca, poput primjerice razvoja širokopojasnog interneta", kazao je.

Privatno-javno partnerstvo

"Plan predviđa kombinaciju ulaganja javnog i privatnog sektora i tom spektru treba tražiti prihvatljive projekte", kazao je, napominjući da je Italija primjerice predložila projekte ukupne vrijednosti od gotovo 800 milijardi eura.

Kao jedan od projekata koji bi se po njegovu mišljenju mogao uklopiti u tu shemu je LNG terminal na Krku budući da je riječ o strateškom energetskom projektu koji može biti i europski a ne samo hrvatski interes. Drugi bi mogao biti razvoj širokopojasnog interneta, a treći Jadransko-jonski plinovod odnosno nastavak hrvatskog plinovoda prema jugoistoku Europe.

Grčić je ocijenio da je multiplikacijski učinak od 1:15 koji Junckerov plan predviđa vrlo zahtjevan i po njegovu mišljenju teško ostvariv. "Jedan euro trebao bi se u konačnici pretvoriti u 15 eura. To je teško ostvarivo, a znači da će projekti morati biti vrlo specifični", kazao je.

"Ne postoje sigurne alokacije za pojedine zemlje nego će se novac dijeliti za projekte koji moraju biti kvalitetni, održivi i strateški. U ovom trenutku puno više možemo dobiti direktno kroz EU fondove, a ovaj novac ako dođe, dobro dođe", kazao je.

Uspostava novog Europskog fonda

Komisija predviđa uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije unutar Europske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a 5 milijarda će osigurati EIB.

To bi trebalo privući 63 milijarda eura, dok se od privatnog sektora očekuje da uloži 252 milijarda. Od tog iznosa 75 milijarda predviđeno je za mala i srednja poduzeća. BDP bi se predloženim mjerama trebao povećati za 330 do 410 milijardi eura kroz tri godine i moglo bi se otvoriti do 1,3 milijuna radnih mjesta. Kako će plan točno funkcionirati, trebalo bi biti definirano na Europskom vijeću u prosincu.

Hrvatska treba rizik

Saborska zastupnica Martina Dalić, potpredsjednica Odbora za financije i državni proračun, smatra da Hrvatska i općenito druge zemlje južne Europe koje su u dubokoj krizi trebaju nešto puno brže od projekata kao što su LNG terminali i razvoj širokopojasnog interneta kako bi izišle iz krize.

"Hrvatska bi trebala osnovati fond rizičnog kapitala kako bi se ulagalo u kapital poduzeća, davalo dugoročna jamstva i kredite i novac brzo isporučilo privatnom sektoru", kazala je, napominjući da je za ulaganje u kapital poduzeća Hrvatska u idućih sedam godina predvidjela uložiti samo 250 do 300 milijuna eura, a samo 20 milijuna eura za rizični kapital.

Dalić se također zauzela za postizanje političkog konsenzusa u zemlji o reformama, ako već ne iduće godine, onda svakako nakon parlamentarnih izbora.

"Stvarnog rješenja bez političkog konsenzusa o pet bitnih reformi neće biti i zemlja neće postići rast", kazala je, objasnivši da se rast manji od 3,5 posto BDP-a ne može smatrati rastom jer se hrvatska realna kamatna stopa kreće oko tri posto. Kao najvažniju reformu Dalić je istaknula reformu državne uprave i lokalne samouprave.

Babić zagrijan

Glavni tajnik Udruge stranih investitora Ante Babić za razliku od Grčića nije skeptičan u vezi financijske poluge Junckerova plana i smatra da ona može biti i veća jer je jamstvo EU-a vrlo važan čimbenik za smanjenje rizika investitorima. "To je kao da budete dobavljač američke vlade", rekao je.

Kao najveće slabosti hrvatskog gospodarstva, Babić je istaknuo česte promjene zakona i poreznih pravila, mnogobrojne neporezne namete, pravnu i administrativnu zavrzlamu te zakon o radu.

Novac nikako da sleti u realnu ekonomiju

Glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke Zdeslav Šantić je kao bitne elemente istaknuo pokušaj oživljavanja tokova novca u EU od financijskog prema realnom sektoru i poboljšanja investicijske klime, a u ovome drugome Hrvatska ima puno posla.

Likvidnost u eurozoni u ovom je trenutku rekordno visoka i kamatne stope niske, no problem je u tome što novac ne stiže do realnog gospodarstva, kazao je.

Hrvatska, smatra on, nije završila proces ekonomske tranzicije i EU je ušla nespremna, a slabosti su u krizi postale još izraženije. "Više možemo profitirati od niskih kamatnih stopa nego od rasta potražnje" u Europi, kazao je, upozoravajući da za provedbu reformi ne treba čekati poticaj s financijskih tržišta jer on možda neće biti ugodan.

Ekonomske preporuke Bruxellesa i EU fondovi

Komentirajući napredak Hrvatske u ispunjavanju ekonomskih preporuka Europske komisije, Grčić se složio s ocjenama Bruxellesa da se reforme provode neujednačeno i presporo.

"Reforme bi u Hrvatskoj mogle biti puno brže i puno dublje. Objektivno, za to je potrebna snažna politička volja i nešto veća suglasnost javnosti oko toga nego u ovom trenutku", rekao je, ističući da u zemlji postoji golem otpor reformama unatoč političkoj volji jer se u nekim pitanjima dira u interese određenih društvenih skupina.

Kao uspjehe vlade istaknuo je sređivanje javnih financija, restrukturiranje velikih sustava poput brodogradnje što je omogućilo opstanak četiri od pet brodogradilišta i restrukturiranje javnih poduzeća, primjerice željeznica, koje je u finalnoj fazi.

Preporuke Europske komisije Grčić ne smatra neprovedivim i ističe da su strukturne reforme, fiskalna konsolidacija i investicije od samoga početka strategija ove vlade.

Grčić je također istaknuo da veliku ulogu u izlasku iz krize mogu imati europski fondovi, pozivajući privatni sektor da poveća svoje kapacitete za njihovo iskorištavanje.

Glede apsorpcije EU fondova, Grčić je kazao da je po podacima Ministarstva financija RH, od 1,2 milijarda eura koliko je do nove financijske perspektive Hrvatskoj bilo na raspolaganju, ugovoreno 900 milijuna eura ili oko 75 posto. Ugovaranje i trošenje tog novca moguće je do 2017. i tada će se znati kakva je točno situacija, kazao je. Za sve godine za koje je istekao rok ugovaranja i trošenja novca, stopa apsorpcije je između 90 i 95 posto iako je riječ o mnogo manjim iznosima, istaknuo je.

"U mandatu ove vlade ugovoreno je 636 milijuna eura, a u mandatu prethodne 247 milijuna. Isplaćeno, dakle realizirano na terenu u našem je mandatu 356 milijuna eura, a u mandatu prethodne 127 milijuna", kazao je Grčić.