Foto: FAH

VLADA postupak istraživanja nafte i plina u Jadranu vodi ne samo na netransparentan način već i suprotno direktivi Europske unije iz 2013., donesenoj nakon ekološke katastrofe izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu, te Arhuškoj konvenciji koja traži da prije početka istraživanja i dodjeljivanja koncesija javnost bude upoznata s cijelim postupkom i utjecajem na okoliš, izjavio je u petak zastupnik ORaH-a u Europskom parlamenu Davor Škrlec.

"Ministarstvo gospodarstva cijeli je postupak okrenulo naopačke. Nije napravljena studija utjecaja na okoliš, koja se mora raditi i s drugim državama članicama EU-a kojih se to tiče, a nije učinjena ni analiza utjecaja na druge ekonomske grane, na uzgoj riba i školjaka, solane ili nacionalne parkove", kazao je Škrlec koji smatra da bi spomenuta istraživanja i moguća eksploatacija mogla imati poguban utjecaj na okoliš i spomenute djelatnosti.

Prema njegovim riječima, ministarstvo nije konzultiralo ekologe, biologe ili ribare i stoga nije ni učinjena studija utjecaja na okoliš i strateška procjena.

Silovanje demokracije

"To je naprosto silovanje demokracije i samog procesa", ocjenio je Škrlec na predstavljanju najznačajnijih rezultata svoga rada u EU parlamentu u proteklih šest mjeseci.

Talijanski kolege u Europskom parlamentu, dodao je ORaH-ov zastupnik, stalno upozoravaju da su naftne platforme njihov dio Jadrana pretvorile u "mrtvo more". Kazao je da se njegova stranka ne protivi istraživanju plina u Jadranu, ali da se cijeli postupak mora vratiti na početak, uz provedbu javne rasprave i izrade studije utjecaja na okoliš i druge ekonomske grane.

"Nafti kažemo odlučno 'ne' jer ona predstavlja opasnost po okoliš", istaknuo je Škrlec, objasnivši da nije sama nafta, koja je organska materija, toliko opasna već problem predstavljaju kemikalije koje se koriste pri eksploataciji nafte, zbog čega je talijansko podmorje "mrtvo".

Ugrožen je i turizam

Istraživanjem i eksploatacijom nafte i mogućim incidentima poput izlijevanja nafte u more ozbiljno je ugrožen turizam, vodeća privredna grana, a zbog utjecaja na druge ekonomske grane u konačnici je Hrvatska ugrožena i demografski, smatra Škrlec.

"Želimo li novce od nafte poput Norveške i posljedično tome napuštene otoke ili želimo i dalje razvijati turizam i druge gospodarske grane uz očuvanje okoliša", zapitao se Škrlec.

"Pravo na zdrav okoliš naše je Ustavom zajamčeno pravo", rekao je i dodao da će se o plinu i nafti u Jadranu očitovati ne samo europske članice Italija i Slovenija već i Crna Gora i Albanija.

Eksploatacija 90 posto našeg mora

Škrlec pritom navodi da je Plan i program radova na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu, koji je predstavljen javnosti radi izrade strateške procjene utjecaja na okoliš, imao samo tri stranice, "a sada je narastao na pet".

Zeleni forum, koji okuplja Zelenu Istru, Zelenu akciju i Udrugu Sunce, krajem godine je upozorio da su istraživanje i eksploatacija predviđeni na čak 90 posto površine hrvatske strane Jadrana, tj. na 29 istražnih polja ukupne površine 36.822 četvornih kilometara od 40.984 koliko iznosi površina hrvatskog dijela Jadrana.

Škrlec je na konferenciji za novinare također podsjetio da je Hrvatska i članica EU-a s najvećom površinom šuma i ukazao na važnost njihovog očuvanja jer se uglavnom iskorištavaju u energetske svrhe.

Škrlec, kao zastupnik iz redova Zelenih/ESS, također u Europskom parlamentu zagovara i uvođenje cirkularne ekonomije koja, kako tvrdi, može pomoći u gospodarskom oporavku zemlje, jer pridonosi učinkovitijem gospodarenju resursima. "U našem otpadu je previše vrijednih resursa koji odlaze na odlagališta", smatra Škrlec.