Ilustracija: DZS

KONAČNI podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju bruto domaćeg proizvoda u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju potvrdili su preliminarne podatke odnosno godišnji realan rast gospodarstva od 0,3%.

Istovremeno u odnosu na tromjesečje ranije bruto domaći proizvod nije zabilježio nikakve promjene već je stagnirao na istim razinama. Unatoč ostvarenom rastu u posljednjem tromjesečju, 2014. je zaključena kao još jedna recesijska godina, šesta za redom (-0,4% godišnje) pri čemu je pad podržan padom osobne i državne potrošnje, padom bruto investicija te rastom uvoza roba i usluga. S druge strane značajniju stopu pada ograničavao je rast izvoza roba i usluga, navode analitičari RBA.

Bruto dodana vrijednost građevinarstva pala za 4,9%

Bruto dodana vrijednost u posljednjem tromjesečju 2014. zabilježila je godišnji rast od 0,4% podržana prvenstveno rastom u prerađivačkoj industriji (5,2%) ali i u trgovini na veliko i na malo, prijevozu i skladištenju, smještaju, pripremi i usluživanju hrane (1,1%) dok je najznačajniju negativnu stopu očekivano zabilježila djelatnost građevinarstva (-4,9%). Ipak promatrano na razini cijele 2014. godine, uz isto tako najznačajniji negativan doprinos građevinarstva, BDV je na 0,3% nižim razinama u odnosu na godinu ranije.

Promatrajući BDP sastavnice prema rashodnoj metodi, najznačajniji negativan doprinos u četvrtom tromjesečju prouzročen je padom bruto investicija u fiksni kapital (-3,7% godišnje) dok su potrošnja kućanstava i državna potrošnja također dali svoj negativan doprinos.

Naime, potrošnja kućanstava, koja čini preko 60% ukupno ostvarenog bruto domaćeg proizvoda, bilježi kontinuirani pad dvanaesto tromjesečje za redom, a posljedica je kontinuirano negativnih kretanja na tržištu rada.

Visoka nezaposlenost smanjuje potrošnju

Visoka nezaposlenost uz nisku zaposlenost i istovremeno slabe izglede oporavka podržavaju smanjenje raspoloživog dohotka koji nužno dovode do razmjeno visokog potrošačkog pesimizma i nastavaka procesa razduživanja. Istovremeno zabilježeno je usporavanje stope pada državne potrošnje (-0,5% godišnje) koja i dalje ostaje ograničena fiskalnom prilagodbom i sve težim financiranjem tekućih obveza države što je za posljedicu imalo i daljnju odgodu javnih investicija.

Međutim, negativan doprinos navedenih sastavnica uspio je nadjačati izvoz roba i usluga uz istovremeni pad uvoza usluga. Naime, stopa rasta izvoza usluga (+3,6%) najviša je od trećeg tromjesečja 2012. dok posebno ohrabruje podatak o rastu izvoza roba (+5,8%) koji je i imao najznačajniji pozitivan doprinos godišnjem rastu BDP-a. S druge strane zabilježen je razmjerno snažan pad uvoza roba od 8,3% godišnje.

Nisu stvoreni preduvjeti za oporavak

"Iako je s podacima za posljednje tromjesečje Hrvatska statistički izašla iz recesije preduvjeti za održiv oporavak i rast nažalost još uvijek nisu stvoreni. Stoga u 2015. u osnovnom scenariju očekujemo stagnaciju gospodarstva na vrlo niskim razinama. Naime, iako uočavamo pozitivne pomake u radnom zakonodavstvu i naznake poreznog rasterećenja dohodaka od rada, i dalje izostaju strukturne promjene koje bi jamčile trajno smanjenje i promjenu strukture javne potrošnje te povećanje učinkovitosti javnog sektora. Bez tih reformi visoka razina neizvjesnosti usporava investicije poduzetnika i onemogućava povećanje poslovnih aktivnosti koje predstavljaju nužan preduvjet za stvaranje novih radnih mjesta i rast osobne potrošnje.", smatraju analitičari RBA.