Foto: FAH/Sabor/index

ZAHVALJUJUĆI raznim tajkunima, ali i političarima kojima su građani ove zemlje iskazali povjerenje na izborima, Hrvatska je danas pokradena i opustošena zemlja s oko 330.000 nezaposlenih, propalom industrijom, ali zato podebljanim privatnim računima mnogih aktera hrvatske političke i gospodarske scene.

U svijetlu najnovije odluke Ustavnog suda o zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, istražili smo gdje su danas završili nekadašnji hrvatski dužnosnici koji su vrijeme obnašanja svojih funkcija, iskoristili za osobni dobitak na način da su pokrali na stotine milijuna iz ove ionako osiromašene zemlje.

Naime, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je od 10. ožujka ove godine bio u Remetincu, pušten je na slobodu i to nakon što je Ustavni sud ukinuo rješenje Županijskog suda o istražnom zatvoru. Ustavni sud usvojio je tužbu Milana Bandića i ukinuo tri rješenja: rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 18. ožujka 2015., rješenje suca istrage Županijskog suda u Zagrebu od 10. ožujka 2015. te rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 9. ožujka 2015.

Ustavni sud Bandića pustio na slobodu iako je utjecao na svjedoka

Podsjetimo, Izvanraspravno vijeće Županijskog suda 18. ožujka donijelo je pravomoćnu odluku o pritvoru Milana Bandića i o uplati 15 milijuna kuna jamstva u proračun zbog ometanja kaznenog postupka i utjecaja na svjedoke, odnosno kršenja uvjeta jamstva, a s obzirom na to da je ova odluka poništena, Bandiću će uplaćeno jamstvo biti vraćeno.

U aferi Agram Bandić je isprva osumnjičen da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije primljene u predsjedničkoj kampanji 2010. zakinuo državni proračun. Ukupnu štetu tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna. Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga Uskok tereti da je s dvoje suoptuženika udruzi "U ime obitelji" prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. No, zagrebački je sud tu optužnicu vratio tužiteljstvu na doradu.

Bandićevo prvo jamstvo za puštanje na slobodu (a koje mu je uplatio odvjetnik Hanžeković) u iznosu od 15 milijuna kuna završilo je u državnom proračunu, a kao što smo naveli sad će mu biti vraćeno, iako je utjecao na Uskokovu svjedokinju Vidu Demarin. Podsjećamo, Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima je ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.

Inače Bandić je uhićen 20. listopada 2014. i odveden u Remetinec, a iz njega izašao mjesec dana kasnije da bi ga ponovno vratili 10. ožujka i opet pustili 9.travnja.

U posljednjih desetak godina zbog korupcije su u zatvoru završili bivši premijera, ministri, gradonačelnici i jedna županica. U nekim slučajevima još uvijek se čekaju optužnice, u nekima sudske presude, a neki su se olako izvukli.

Sanader nekad premijer, a danas dugogodišnji stanovnik Remetinca

Najpoznatiji zatvorenik Remetinca svakako je nekad najmoćniji čovjek u zemlji, bivši premijer Ivo Sanader, koji tamo ostaje do daljnjeg. Bivši premijer je godinu dana proveo iza rešetaka u istražnim zatvorima u Austriji i Hrvatskoj, da bi na slobodu bio pušten u prosincu 2011. Međutim, gotovo godinu dana kasnije Sanader se 20. studenog 2012. ponovno vratio u Remetinec nakon što mu je izrečena nepravomoćna presuda kojom je u slučajevima Hypo i Ina-Mol osuđen na deset godina zatvora.

Podsjetimo da mu je kaznu za slučaj Hypo i Ina-Mol kasnije Vrhovni sud umanjio za godinu i pol dana, a dok je čekao pravomoćnost te presude bivši je premijer u aferi Fimi media osuđen na devet godina zatvora. Ta presuda još nije pravomoćna jer Vrhovni sud, iako je nepravomoćna presuda donesena u ožujku 2014., još nije sazvao sjednicu na kojoj se treba odlučivati o žalbama stranaka.

Budući da bi državi bilo preskupo da ga se iz zatvora izvan Zagreba dovozi na rasprave na zagrebački Županijski sud Sanader je tako i dalje stanovnik Remetinca u kojem čeka završnicu suđenja u Planinskoj, kao i suđenje u aferi HEP – DIOKI.

Polančec proveo 10 mjeseci u zatvoru, a još ga čeka presuda u aferi "Spice"

Nekadašnja desna ruka Ive Sanadera, bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec odslužio je desetomjesečnu zatvorsku kaznu zbog slučaja nepotrebne studije. Polančec je 2010. godine nepravomoćno osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog isplate pola milijuna državnih kuna vukovarskom odvjetniku Petru Miletiću za izradu nepotrebne stručne studije. Vrhovni sud kaznu je potom smanjio za pet mjeseci, a Polančec je u srpnju 2013.na prijevremeni otpust izašao odlukom zatvorskog upravitelja, 40 dana ranije.

Osim u tom slučaju, pravomoćno je osuđen u slučaju "Reflektori" u kojemu je, nakon nagodbe s Uskokom, dobio uvjetnih godinu dana kazne s rokom kušnje od četiri godine. Protiv Polančeca se još vodi postupak za aferu "Spice", gdje je s bivšim čelnicima Podravke i njihovim poslovnim partnerima optužen da je tu tvrtku oštetio za više od 400 milijuna kuna. Suđenje traje već preko tri i pol godine, a prema nekim predviđanjima, nepravomoćna presuda neće biti donesena prije kraja ove godine.

Čobanković oštetio proračun za desetke milijuna, a umjesto u zatvor odgulio 4,5 t krumpira

Kaznu je doslovno odgulio još jedan ministar. Petar Čobanković, bivši ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva priznao je da je svojim radom oštetio državni proračun i građane za desetke milijuna kuna, a novac nije trebao vratiti. Umjesto toga se nagodio s USKOK-om u aferi Planinska te mu je kazna od godinu dana zatvora 07.03.2013. zamijenjena radom za opće dobro po principu da se jedan dan zatvora mijenja za dva sata rada za opće dobro. Umjesto da je u zatvoru, Čobanković je gulio krumpire u Caritasovoj pučkoj kuhinji Osječko-đakovačke biskupije sve do 23.02.2014. Čobanković je rekao kako je ukupno ogulio 4,5 tona krumpira i da mu je sad savjest mirna.

Bivši ministar turizma Ivan Herak u pulskom zatvoru je pak boravio od 27. siječnja 2000. do 31. svibnja 2001. Optužen je za više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti na štetu Ministarstva turizma, a zbog četiri velika procesa u pritvoru je proveo 16 mjeseci. Baš sve optužbe protiv njega su naposljetku odbačene.

Bivši ministar turizma Herak u zatvoru proveo 16 mjeseci pa oslobođen svih optužbi

U prvom slučaju Heraka se teretilo da je u ljeto 1999. skovao plan da podmiri kredite svog poduzeća Midinvesta prema Riječkoj banci novcem Ministarstva, a radilo se o navodnih 215 tisuća maraka, te da je s dijelom novca Ministarstva umjesto u rapsku turističku tvrtku Imperial, uložio u skupocjeni BMW. Odlukom Vrhovnog suda iz studenog 2008. bivši ministar turizma pravomoćno je oslobođen od tih optužbi.

U postupku koji je bio okončan 2005. a u kojem su Ivan Herak i Matej Majić bili osuđeni na zatvorske kazne, Vrhovni sud je 2009. ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. Teretilo ih se za štetu od preko tri milijuna kuna pri pogodovanju Majićevoj tvrtki Croatia golf s izravnom pogodbom za izradu dokumentacije za golf terene, a što je dobilo epilog krajem 2010. oslobađajućom presudom.

U optužnici je stajalo da je Herak kao ministar turizma dugove svog poduzeća prema tvrtki Baxmar podmirivao tako što ih je preko Hrvatske turističke zajednice prebacivao Majićevom Croatia golfu. Heraka se teretilo da je od Majićeve tvrtke naručio navodno neupotrebljivu dokumentaciju i tako priskrbio protupravnu korist od 3,162.463 kune. Sutkinja Dorijana Dolenc Kujundžić je, međutim, zaključila kako niti jedna od optužbi nije dokazana.

Nekadašnji ministar policije, a danas gradonačelnik Virovitice Kirin čeka presudu

U zatvor bi mogao i bivši ministar policije, a današnji gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, koji čeka na nepravomoćnu presudu. Terete ga da je MUP oštetio za oko 7,5 milijuna kuna u suradnji s Fimi medijom. Kirin je rekao da se ne osjeća krivim.

Sudsko vijeće zagrebačkoga Županijskoga suda, nepravomoćno je pak oslobodilo Dragana Primorca, bivšega ministra znanosti, obrazovanje i športa od optužbi da je od 2008. do 2009. nezakonito koristio terenac Touareg, koji je ne njegov poticaj nabavio tadašnji ravnatelj Hrvatskoga zavoda za norme, Tihomir Funda, a čime je proračun RH oštećen za oko 450.000 kuna.

HDZ-ov ministar obrane Rončević oslobođen u slučaju "Kamioni"

Još jedan bivši HDZ-ov ministar obrane Berislav Rončević i njegov pomoćnik Ivo Bačić 2009. našli su se na udaru policije zbog slučaja Kamioni. U prvom suđenju Rončević je bio osuđen na četiri, a Bačić na dvije godine, ali je Vrhovni sud slučaj vratio na ponovno suđenje. Na kraju je Rončević u siječnju ove godine oslobođen optužbi da je zlorabio položaj i ovlasti i na taj način oštetio MORH za oko 10 milijuna kuna.

Na odlazak u zatvor na izdržavanje osmomjesečne kazne čeka bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo. Naime Vrhovni sud potvrdio je presudu Županijskog suda u Osijeku prema kojoj je osuđen na osam mjeseci zatvora i osam mjeseci uvjetno zbog pokušaja podmićivanja HDZ-ovih vijećnika u vukovarskom Vijeću Marije Budimir i Radivoja Đurića kako bi osigurao većinu za svoju političku opciju. Sabo je prethodno podnio ostavku na sve dužnosti u stranci, a bio je predsjednik županijske organizacije i potpredsjednik vukovarskog SDP-a.

Bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok zbog Uskokove optužbe da je pogodovao poduzetniku Davoru Patafti, čime je Varaždin navodno oštećen za pedesetak milijuna kuna je u srpnju 2014. godine izašao iz istražnog zatvora u Remetincu. U njemu je proveo više od mjesec i pol dana i potom dao ostavku na gradonačelničku dužnost, a na slobodu je izašao uz 2,6 milijuna kuna jamčevine.

Bivši gradonačelnik Varaždina čeka presudu

Ivan Čehok, Davor Patafta i troje ostalih optuženih da su Grad Varaždin oštetili za više od 49 milijuna kuna na Županijskom sudu u Zagrebu izjasnili su se da se ne osjećaju krivima. Čitanje opširne optužnice u kojoj ih se tereti za udruživanje radi počinjenja kaznenih djela, malverzacije sa zbrinjavanjem otpada, oko zamjene zemljišta te kupovine zemljišta za izgradnju POS stanova trajalo je sat vremena.

Optužnica protiv Čehoka, Patafte i drugih suoptuženika potvrđena je iz drugog pokušaja u prosincu 2012. godine nakon što je USKOK obrazložio zašto smatra da su se optuženici udružili zbog počinjenja kaznenog djela. U prvoj optužnici, koja je vraćena na doradu, spominjalo se i jedno sporno građevinsko zemljište. Uz Čehoka i Pataftu, optužnica tereti i bivšu članicu Uprave Pataftine T7 grupe Narcisu Huljev, bivšeg direktora Varkoma Tomislava Kezelja, poduzetnika Hrvoja Vojvodu i tri Pataftine tvrtke. Uskok tvrdi da su se udružili zbog zloporabe položaja i ovlasti.

I kao šećer na kraju spomenimo i slučaj bivše sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel. Ona je jedina županica, a ujedno i jedina hrvatska dužnosnica koja je provela pet mjeseci u Remetincu, a sad na slobodi čeka početak suđenja i u isto vrijeme obnaša dužnost saborske zastupnice.

Bivša županica Lovrić Merzel čeka suđenje na mjestu saborske zastupnice

Marina Lovrić Merzel je u rujnu prošle godine nakon više od pet mjeseci provedenih u istražnom zatvoru u Remetincu puštena da se od optužbi za milijunske malverzacije brani sa slobode.

Istraga protiv Lovrić Merzel otvorena je zbog sumnje da je svoju županiju oštetila za više od 10,5 milijuna kuna, a u međuvremenu je nekoliko puta proširivana. Osim plaćanja savjetnika, na što je potrošeno oko šest milijuna kuna, tereti ju se da je zgradu Hitne pomoći preplatila za četiri milijuna kuna, da je trošila javni novac na zabave, privatne troškove plaćala službenom karticom te raskinula dogovor o prodaji Cesta Sisak, oštetivši županiju za još 200.000 kuna.

Istraga protiv proširena je u srpnju prošle godine zbog sumnje da je od poduzetnika Željka Žužića primila 100.000 eura mita koje je pokušala prikriti kupnjom i uređenjem stana u Zadru, upisanog na njena nećaka Dalibora Rožankovića. Prošlog tjedna se pisalo kako Uskok dodatno širi istragu protiv nje zbog sumnje da je službenu karticu peglala u privatne svrhe i to po luksuznim hotelima, restoranima i barovima u Opatiji. Sumnjivi troškovi ispeglani su u srpnju 2009. i travnju 2011. godine. Istražitelji su doznali da je u isto vrijeme županica privatno bila u jednoj riječkoj poliklinici koja se bavi estetskom kirurgijom. Osim službene kartice, županica je za odlazak u polikliniku koristila i službeni automobil.

Budući da je 1. listopada 2014. prestala biti članicom SDP-a u Saboru je nastavila obnašati zastupničku dužnost kao nezavisna zastupnica.