Screenshot: Youtube

SAGA o kreditima u švicarskim francima često je u prvi plan stavljala navodnu "financijsku nepismenost" građana koji su se upuštali u takve kredite te kojima su se predbacivali špekulativno ponašanje, neodgovornost i neinformiranost.

Profesor matematike Toni Milun odlučio je provesti istraživanje o financijskoj pismenosti bankarskih djelatnika, postavljajući im osnovna pitanja koja se uče u ekonomskim školama na ekonomskim fakultetima. Na taj je način Milun svjetlo reflektora usmjerio prema drugoj strani priče o švicarcima te provjeri izložio one kojima građani ukazuju povjerenje te s kojima ulaze u dugogodišnje odnose koji uvelike oblikuju njihove živote i svakodnevicu.

Milunovo istraživanje pokazalo je gotovo tragikomično neznanje zaposlenika u hrvatskim bankama. Na primjer, razliku između dekurzivnog i anticipativnog obračuna znao je samo jedan djelatnik, a ostali nisu ni čuli za te pojmove te nisu znali odgovoriti na profesorovo pitanje. Usto, obračun kamata znala je izračunati samo jedna djelatnica.

Bankari ne barataju osnovnim pojmovima

"Tekući račun je jednostavan ili složen?", upitao je Toni Milun, profesor matematike, predstavljajući se kao potencijalni klijent čak 12 djelatnika banaka, od kojih njih sedam nije znalo odgovoriti na to pitanje. Jedan djelatnik rekao je da on je proporcionalan, a drugi da ovisi o broju dana, što nisu točni odgovori. Jedna djelatnica rekla je kako nikada nije čula za te pojmove.

U trenutnoj situaciji s kreditima u švicarskim francima, banke odgovornost svaljuju na građane te se često ponavlja da oni nisu dovoljno financijski pismeni, i da su kod podizanja kredita trebali biti svjesni rizika.

Smatraju da građani trebaju snositi odgovornost zbog svoje financijske nepismenosti i neodgovornosti. No, ako djelatnici banaka nisu u stanju izračunati kamatu - a to im je posao - kako mogu očekivati od građana da predviđaju kretanja na valutnim tržištima.

"Kod stambenih kredita, samo su u jednoj poslovnici znali da je obračun složen dok ostali nisu znali odgovor na to pitanje. U dvije poslovnice, djelatnici su tvrdili da je kamatna stopa konformna što je u potpunosti netočna informacija jer više niti jedna banka nema stambeni kredit uz konformnu kamatnu stopu", objašnjava Milun.

Treba dodati i da, primjerice kod kredita od 100 000 eura na 30 godina upravo zbog prelaska banaka s konformne na relativnu kamatnu stopu, korisnik kredita uz otplaćivanje svog kredita mora vratiti i dodatnih 3 600 eura.

Izračunati anuitet: Gospodine to nije moj posao

Izračunati anuitet ne zna niti jedan djelatnik. Na nekoliko pitanja u kojima je Milun tražio osnovne informacije, jedan djelatnik mu je rekao:,"Gospodine, vidim da ste mi došli s matematičkim zadacima. To nije moj posao“.

Kod pitanja o kretanju euribora, djelatnici su rekli kako nisu stručni govoriti o tome. Milun se pita ako banke ne mogu predvidjeti njegova buduća kretanja, odnosno procijeniti rizik budućeg poslovanja, zašto bi građani onda trebali?

"Bi li se na policama trebao naći kruh koji umjesto šest kuna košta pet kuna, a koji će možda za osam godina kod ljudi uzrokovati tumor? Isto tako, kredit u švicarcima je izazvao financijske tumore kod osoba koje su dizali te kredite te kod njihovih obitelji i ostalih osoba u njihovom životu", pojašnjava Milun.

Dodaje da mu dan traje 24 sata, i da nakon odrađenog punog radnog vremena, kada ode u trgovinu kupiti kruh, ne želi još doma istraživati je li taj kruh opasan ili ne.

"Danas, u 2015. godini, kada je cijeli svijet povezan i kada su mogućnosti za one koji se žele obrazovati ogromne, i kada s obrazovanjem cijela država može postati konkurentnija u cijelom svijetu – mi uvodimo zaglupljivanje“, zaključuje Milun.