Potrebno je još oko 900 potpisa da se Hrvatska priključi pozivu na opoziv TTIP-a
Screenshot: stop-ttip.org
NEFORMALNA Europska građanska inicijativa protiv europsko-američkog trgovačkog sporazuma prikupila je dva milijuna potpisa u 14 zemalja Unije, dvostruko više od propisanih milijun potrebnih da Komisija razmotri podnošenje zakonodavnog prijedloga.
"Europska građanska inicijativa 'Stop TTIP' postigla je novi rekord u prikupljanju potpisa nekoliko dana prije ključnog glasovanja u Europskom parlamentu o TTIP-u", kaže se u njezinu priopćenju.
Ta je inicijativa okupila više od 470 organizacija civilnog društva - udruga za zaštitu potrošača, ekoloških organizcija i sindikata - iz čitave Europske unije.
Inicijativa je neformalna, jer ju je Komisija prošle jeseni odbila registrirati uz obrazloženje da to izlazi izvan njezine nadležnosti.
Poziv na opoziv
Organizatori Inicijative pozivaju Komisiju da preporuči Vijeću EU-a da "opozove mandat za pregovore o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP), koji je Vijeće dalo Komisiji" te da "ne zaključi Sveobuhvatni ekonomski i trgovački sporazum".
Komisija je odgovorila da ne može registrirati takvu inicijativu jer mandat Vijeća EU-a nije zakonodavni akt, nego pripremni materijal za pregovore.
Organizatori inicijative obratili su se Sudu Europske unije da preispita tu odluku u Komisiji, a u međuvremenu odlučili su nastaviti s prikupljati potpise kako bi jačali pritisak na Komisiju.
Novi pravni instrument
Europska građanska inicijativa novi je pravni instrument EU-a koji svim građanima omogućuje da više sudjeluju u zakonodavnom procesu na razini Unije i da tako ne moraju čekati izbore svake 4 godine da bi se izborili za neku regulativu.
Građansku inicijativu treba poduprijeti najmanje milijun građana EU-a iz najmanje 7 od 28 država članica, a za svaku državu određen je najmanji broj potpisa sukladno broju stanovnika.
U Hrvatskoj je inicijativu "Zaustavimo TTIP" potpisalo 7342, a potrebno je prikupiti 8250 potpisa.
Mehanizam za rješavanje sporova između investitora i država
Ako neka inicijativa prikupi dovoljan broj valjanih potpisa, Europska komisija obvezna je ozbiljno razmotriti inicijativu i službeno na nju odgovoriti iako nije dužna podnijeti zakonodavni prijedlog na temelju inicijative.
"Dva milijuna ljudi traži zaustavljanje pregovora o TTIP-u. Članovi Europskog parlamenta trebali bi to upamtiti kada budu glasovali. Nacrt rezolucije je slab jer pozdravlja uključenje mehanizma za rješavanje sporova između investitora i država (ISDS) u TTIP. To će omogućiti korporacijama da tuže vlade pred privatnim sudovima za praktički svaku državnu akciju koja se odnosi na investicije i snižava očekivani profit, što je načelo koje potkopava vladavinu prava i demokratska načela", kažu organizatori.
Pozivaju Parlament da odbaci TTIP jer je on "prijetnja demokraciji, kao i prijetnja zaštiti radničkih prava, okoliša i javnog zdravlja".
Glasanje o preporukama
Zastupnici Europskog parlamenta će u srijedu raspravljati i glasovati o preporukama Europskoj komisiji u vezi s pregovorima o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP) sa Sjedinjenim Državama.
Odbor za međunarodnu trgovinu u svibnju je izglasao prijedlog preporuka kojima traži nediskriminatorno otvaranje američkog tržišta za europska poduzeća, uključujući tržište financijskih usluga, zatim reformu mehanizma rješavanja sporova između država i investitora (ISDS).
> Odbor EP-a podržao "dvosmislen" nacrt preporuka o TTIP-u
Odbor je također zatražio da se iz toga sporazuma isključe javne usluge, poput opskrbe vodom, zdravstvo i obrazovanje.
U travnju je održan deveti krug pregovora, a sljedeći je predviđen u srpnju.
U ime 28 zemalja članica pregovora Europska komisija koja o tome obavještava Europski parlament, a ovaj će zajedno sa zemljama članicama odlučivati o konačnom tekstu sporazuma.
Razgovori iza zatvorenih vrata
EU i SAD pregovaraju od srpnja 2013. o sveobuhvatnom trgovačkom sporazumu kojim bi se stvorilo najveće područje slobodne trgovine na svijetu s oko 800 milijuna stanovnika.
Pregovori o tom sporazumu predmet su oštre kritike stručne i opće javnosti u Europi, koja prigovora što se o tako važnom sporazumu razgovora iza zatvorenih vrata.
Civilno društvo strahuje da bi taj sporazum dao previše moći multinacionalnim kompanijama, a najspornije je pitanje mehanizam za rješavanja sporova između država i investitora (ISDS), koji bi velikim korporacijama dao mogućnost da zaobiđu sudove država članica u slučajevima kada podižu tužbe jer smatraju da su im ugrožene investicije.
U Europi također postoji bojazan od snižavanja ekoloških standarda, pitanja zaštite radnika i prava na zdravstvenu zaštitu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati