Foto: Press

NEKI su dobri, neki su klasici, neki su loši, a neki su toliko grozni da su klasici. Naravno, riječ je o partizanskim filmovima.

Neki ih nazivaju "antifašističkim filmovima" (posebno Antun Vrdoljak koji se godinama kasnije ograđivao od snimanja "partizanskih filmova) i radi se o posebnom podžanru filmova snimljenih u bivšoj Jugi.

Iako bismo ih generalno mogli svrstati u ratne filmove, oni su ipak nešto više (ili gore, ovisno o tome kako na njih gledate), a svakako se osjeća utjecaj američkih vesterna.

Naravno, nikako ne smijemo zaboraviti njihovu ideološku pozadinu i funkciju održavanja uspomene na Drugi svjetski rat s ciljem idealiziranjem "bratstva i jedinstva". Često se radilo o "državnim projektima" za koje su izdvajani megalomanski iznosi, a često je u njima sudjelovao i veliki broj pripadnika JNA, a gledanost je bila rekordna (možda i zbog činjenice da su škole često slale učenike na organizirano gledanje tih i drugih domaćih filmova). 

Uglavnom, pripremite se na malo herojskih povika, prepoznatljivih "čš-čššš" zvukova pucnjeva na otvorenoj livadi, apsurda, budalaština i crno-bijele povijesti. I uživajte. 

Slavica (1946)

Redatelj: Vjekoslav Afrić

"Slavicu" bismo mogli nazvati prvim partizanskim filmom iako u srži nema sva obilježja podžanra. Radim se o prvom cjelovečernji film snimljenom u poslijeratnoj Jugoslaviji. Sniman je za samo dva mjeseca u pravom partizanskom duhu: bez rasvjete i kulisa, sa samo jednom reportažnom kamerom a glumci nisu dobili honorare nego samo dnevnice.

Barba Žvane (1949)

Redatelj: Vjekoslav Afrić

Da bi pomogli izgladnjelim partizanima u Gorskom kotaru, istarski seljaci šalju im po Barba Žvani deset grla stoke. Budući da se lukavstvima izvukao iz opasnih situacija, Žvane stiže u Kotar i pridružuje se partizanima. Godine 1945. Istra je slobodna, a na čelu partizanske kolone ulazi pobjedonosno u svoje selo i - Barba Žvane.

Opsada (1956)

Redatelj: Branko Marjanović

Grupa ranjenika, u polusrušenoj kući koja se nalazi pod unakrsnom vatrom neprijatelja, očekuje najgore, i u tom iščekivanju neki od njih se prisjećaju događaja koji su prethodili ovakvoj situaciji.

Kapetan Leši (1960)

Redatelj: Živorad Žika Mitrović

Kapetan Leši,prvi film Žike Mitrovića o Albancu Ramizu Lešiju koga tumači Aleksandar Gavrić i njegovom pratiocu Šoku (glumi ga Petre Prličko). Postoji i nastavak iz 1962. - "Obračun".

Mačak pod šljemom (1962)

Redatelj: Žorž Skrigin

Tragikomična priča o drvosječi koji se pridružuje partizanima, a zahvaljujući svojim nevjerojatnim vještinama, komandant ga šalje na poseban zadatak.

Kozara (1962)

Redatelj: Veljko Bulajić

Čitajući sadržaje partizanskih filmova, brzo ćete doznati da je svaka ofenziva u Drugom svjetskom ratu bila "najteža i najtragičnija", pa tako i treća. U lipnju 1942. Nijemci i njihovi saveznici pokušavaju se riješiti parizana u šumama Kozare. No, partizani nisu lak plijen.

Desant na Drvar (1963)

Redatelj: Fadil Hadžić

Nijemci 1944. pokušavaju likvidirati ili zarobiti vrhovnog komandanta NOVJ, maršala Tita. Bio je to posljednji takav pokušaj.

Dvostruki obruč (1963)

Redatelj: Nikola Tanhofer

Neimenovani grad u Slavoniji za vrijeme Drugog svjetskog rata. Komunist Tomo Oljačić bježi iz zatvora te se nalazi s lokalnim ilegalcima koji mu organiziraju bijeg u partizane. Ali, kad dođu u kamenolom gdje su se trebali naći s vezom za šumu, ne samo da ne nađu svoju vezu, već se nađu oči u oči s ustaškim časnikom Zvonimirom Liscem. Sve se dodatno zakomplicira kad Marko, vlasnik krčme u sastavu kamenoloma, prepozna Tomu s tjeralice.

Konjuh planinom (1966)

Redatelj: Fadil Hadžić

Uzbudljiva priča o rudarima koji osnivaju vlastiti partizanski odred i pružaju oružani otpor nacistima u BiH.

Orlovi rano lete (1966)

Redatelj: Šoja Jovanović

Skupina klinaca iz bosanskog sela često bježe iz škole zbog nasilnog učitelja koji ih terorizira. Bježe u šumu gdje osnivaju vlastiti odred, a dolazak 1941. njihovu igru pretvara u stvarnost.

Krvava bajka (1969)

Redatelj: Branimir Tori Janković

Krvava bajka je pjesma koju je srpska pjesnikinja Desanka Maksimović napisala 1941. godine nakon što je čula detalje masakra koje su njemačke okupacijske snage izvele u Kragujevcu, odnosno kako su žrtve masakra bili cijeli razredi gimnazijalaca. Prema pjesmi je nastao i film.

Kad čuješ zvona (1969)

Redatelj: Antun Vrdoljak

Partizanski komesar Vjeko poslan je na dužnost u jedno srpsko selo u nizinskoj Hrvatskoj. Zadatak mu je dovesti u red seosku partizansku četu na čelu sa zapovjednikom Garom, koja svoje snage uporno troši na zavadu sa susjednim selom koje drže ustaše. Ne bi li primirio napetosti, Vjeko pokušava u četu uključiti Mehu Sulića, zarobljenika iz susjednog sela. U njegovom ga planu podržava jedino partizan Kubura.

Most (1969)

Redatelj: Hajrudin Krvavac

Rаdnjа prаti pаrtizаnsku diverzаntsku grupu čija je misija u zraka dići most koji je od vitаlnog interesа zа njemаčke komunikаcije nа Bаlkаnu, а u tome će im pomoći glаvni projektаnt mostа koji ne želi uništiti svoje životno djelo.

Bitka na Neretvi (1969)

Redatelj: Veljko Bulajić

Kad se partizani nađu okruženi od strane neprijateljske vojske, glavni stožer za obranu naređuje rušenje mosta na Neretvi. No poginulih je sve više, zaraze se šire pa je, s ciljem spasa civila, potrebno izgraditi zamjenski most.

U gori raste zelen bor (1971)

Redatelj: Antun Vrdoljak

Partizanski komesar Ivan poslan je u jedno nizinsko selo sa zadaćom nadzirati partizanski odred sastavljen od stanovnika tog sela.

Mirko i Slavko (1973)

Redatelj: Branimir Tori Janković

Neki možda ne znaju, ali zanimljiv detalj je da je film o Mirku i Slavku ekranizacija stripa koji se svojevremeno prodavao u 200 tisuća primjeraka. U kratkim crtama, čak su i maloljetni partizani prevelik zalogaj za Švabe.

Valter brani Sarajevo (1972)

Redatelj: Hajrudin Krvavac

Potaknuti gubitkom Beograda te prodorom sovjetske vojske i partizana, čelnici njemačke vojske na Balkanu pokreću operaciju Laufer, čiji je cilj dovesti gorivo vojnim vozilima radi početka povlačenja u Njemačku. Ali, prvo moraju onesposobiti sarajevski pokret otpora koji predvodi misteriozni ilegalac Valter.

Prvi splitski odred (1972)

Redatelj: Vojdrag Berčić

Prvi splitski partizanski odred (ili Prvi splitski odred) je ime za skupinu dragovoljaca - komunista iz Splita koji su se u kolovozu 1941. pokušali prebaciti iz grada Splita na Dinaru gdje su se (kako je bilo planirano) trebali priključiti drugim partizanskim jedinicama.

Sutjeska (1973)

Redatelj: Stipe Delić

Peta ofenziva bila je najteža, najtragičnija i najveća borba partizana u Drugom svjetskom ratu, a film prati kaos, tragediju i nastojanja parizana da nadjačaju daleko nadmoćnijeg neprijatelja.

Užička republika (1974)

Redatelj: Živorad Mitrović

Užička republika je jugoslavenski film iz 1974. koji prati nastanak i pad Užičke republike i ljubavnu vezu bivšeg borca iz španjolskog građanskog rata Bore i bivše učiteljice Nade koja odlazi u partizane.

Otpisani/Povratak otpisanih (1974-1978)

Redatelj: Aleksandar Đorđević

Iako se radi o kombinaciji serija i TV filmova, Otpisane je nemoguće ne spomenuti jer radi se o uvjerljivo najzabavnijem doprinosu podžanru partizanskog filma ili bolje rečeno trilera o gradskoj ilegali.

Doktor Mladen (1975)

Redatelj: Midhat Mutapdžić

Ovo je priča o doktoru Mladenu Stojanoviću, "legendi Kozare i Krajine", borcu protiv okupatora i vođi jednog partizanskog odreda.

Hajka (1977)

Redatelj: Živojin Pavlović

Radnja filma zbiva se u okolici Kolašina i prati sukobe četnika i onih crnogorskih partizana koji se u drugoj polovici 1942. i početkom 1943. nisu pridružili Titovoj glavnini NOVJ, već su ostali u Crnoj Gori.

Boško Buha (1978)

Redatelj: Branko Bauer

Film priča o Bošku Buhi, mladome partizanu iz Virovitice. Djetinjstvo njegove generacije surovo je prekinuo rat, prisilivši njega i njegove vršnjake da prerano sazriju. Ipak, u predahu bitaka i iscrpljujućih marševa, Boška Buhu stigla bi želja za igrom i nestašlucima, te ljubavi.

Partizanska eskadrila (1979)

Redatelj: Hajrudin Krvavac kao Tom Raymounth

Kao što i sam naslov sugerira, ovo je film o prvoj partizanskoj eskadrili, a kao što smo i inače navikli u partizanskim filmovima, i ovaj se samo "lagano oslanja na povijesne činjenice".

Povratak (1979)

Redatelja: Antun Vrdoljak

Mjestašce u Podbiokovlju 1943. godine, neposredno nakon kapitulacije Italije. Frane, partizan podrijetlom iz tog mjesta, dolazi u posjet obitelji nakon dvije godine izbivanja. Priča se vraća u 1941. godinu, neposredno nakon talijanske okupacije. Nakon što su žandari predvođeni narednikom Nikolom uhitili neke mladiće iz mjesta zbog suradnje s komunistima, Frane, tada još uvijek mirni vinogradar, organizira opsadu žandarske tamnice. Pomažu mu mladi ilegalci na čelu sa Stipicom.

Igmanski marš (1983)

Redatelj: Zdravko Šotra

Prosinca 1941. godine, dok njemačke trupe nadiru ka Moskvi i Lenjingradu, u malom mjestu Rudo, u Bosni, Tito formira Prvu proletersku brigadu - prvu regularnu jedinicu NOV. Jedno od njenih prvih velikih iskušenja je Igmanski marš.

Balkan Express (1983)

Redatelj: Branko Baletić

Priča o grupi očajnih kriminalaca koji pod maskom benda pokušavaju zaraditi u Srbiji koja se nalazi pod okupacijom nacista. Klasik.