Foto: FAH

NAKON rušenja Berlinskog zida 1989., u vrijeme mnogih simboličkih rezanja bodljikave žice od kojih je najupečatljiviji bio onaj tadašnjeg mađarskog ministra vanjskih poslova koji je u nazočnosti austrijskog kolege prerezao bodljikavu žicu koja je označavala mjesto "željezne zavjese" između zapadne i istočne Europe, malo tko je mogao zamisliti da će taj predmet 35 godina kasnije postati svakodnevnom viješću, i to u svom najizvornijem značenju - agresivnom prostornom razdvajanju i kontroli prelaska određenog područja.

> Mađarska se ogradila od Srbije bodljikavom žicom, slijedi podizanje zida visokog 4 metra

Bodljikava žica izumljena radi ograđivanja posjeda

Bodljikava žica izumljena je u Sjevernoj Americi daleke 1867. prvenstveno za ograđivanje posjeda, a njezini izumitelji sigurno nisu mogli ni sanjati da će taj predmet, unatoč silnom industrijskom i tehnološkom napretku u zadnja dva stoljeća do danas ostati gotovo isti, s istom svrhom i simbolikom.

Preteču bodljikave žice izumio je amerikanac Lucien B. Smith. Bila je kombinacija jedne žice s malim komadima drveta na kojem su bile pričvršćene bodljike. Nekoliko godina poslije Michael Kelly spojio je dvije žice zajedno i dobio svojevrsni žičani kabel, da bi je 1874. farmer Joseph Glidden usavršio i patentirao, zbog čega je prozvan "kraljem bodljikave žice".

Njome je ogradio svoje posjede u Velikoj nizini (Great Plains). Izumio je i strojeve za masovnu proizvodnju, pa ubrzo taj visoko učinkovit alat nadomješta dotadašnji nedostatak poljoprivrednih ograda, čime se nedefinirana prerija mijenja u ravnicu za poljoprivredu i uzgoj stoke.

Do tada je prerija ograđivana drvenim stupovima koji ih je nedostajalo s obzirom da u preriji nema stabala.

No, uskoro je bodljikava žica poslužila za ograđivanje područja američkih Indijanaca, za zatvaranje velikog dijela stanovništva tijekom rata za neovisnost Kube (1895.-1898.) i Drugog burskog rata u Južnoj Africi (1899.-1902.). Okruživala je rovove za Prvog svjetskog rata i služila kao elektrificirana ograda nacističkih koncentracijskih logora.

Ograde iz logora Auschwitz-Birkenau na listi svjetske baštine

Ograde od bodljikave žice iz koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau upisane su na listu svjetske baštine UNESCO-a kao simboli okrutnosti čovjeka prema čovjeku u 20. stoljeću.

Simbol Amnesty Internationala, koji se bori protiv zatvaranja i mučenja ljudi, zapaljena je svijeća obavijena bodljikavom žicom.

O političkoj povijesti bodljikave žice u svom romanu, prevedenom i na hrvatski jezik, piše francuski filozof Olivier Razac.

Knjiga koja je prije desetak godina u Francuskoj bila bestseler, prikazuje filozofsku pozadinu uporabe bodljikave žice i pokazuje kako je postala univerzalnim simbolom tlačenja, tiranije i nasilja, iako se radi o nesofisticiranom, primarnom tehničkom predmetu, na najnižem stupnju mehaničkog izuma.

Razac pokušava izdvojiti slučajeve povezane s bodljikavom žicom koji imaju najvažnije i najjasnije političke implikacije i u tom kontekstu kao paradigmatične izdvaja tri povijesne manifestacije - američku preriju, rovove Prvog svjetskog rata i nacistički koncentracijski logor.

Politički utjecaj bodljikave žice

"U ta tri slučaja njezina uporaba izdaleka nadilazi njezinu prvobitnu (poljoprivrednu) svrhu. Ona u njima ima izravan politički utjecaj budući da aktivno sudjeluje u tri katastrofe: u fizičkoj likvidaciji, a zatim i etnocidu američkih Indijanaca, u nepojmljivom krvoproliću modernog rata te, u središtu totalitarne katastrofe, i u koncentracijskim logorima", piše Razac.

Bodljikava žica funkcionira kao indikator političkih razlika i zato se može vidjeti na vrhu zidova bogatih vila u Južnoj Africi, a policije mnogih država njezinim rastezanjem po ulicama još uvijek zaustavljaju prosvjednike.

Francuski filozof Alain Brossat napisao je da bodljikava žica predstavlja nedozvoljen način razdvajanja tijela u prostoru. Rizik kontakta s njezinim bodljama ili oštricama, kao i samo trpljenje pogleda na nju, čine se neprihvatljivim, kaže Brossat.