Grafika: FocusEconomics

HRVATSKO gospodarstvo, koje je nakon grčkog najveći pacijent Europske unije, nakon šest godina počelo je davati znakove života, no slabašni rast koji bi trebali ostvariti ove godine, daleko je ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe.

Prema podacima analitičke kuće Focus Economics, rast gospodarstava Srednje i Istočne Europe (SIE), u drugom kvartalu, promatrano na godišnjoj razini, iznosio je 3,2 posto. Očekuje se nastavak rasta i u drugoj polovici godine, prvenstveno zbog oporavka u eurozoni, kao i nastavka rasta gospodarstva Njemačke, koja je najveći trgovački partner zemalja SIE.

Hrvatska je u drugom kvartalu imala rast od 1,2 posto, dok se na godišnjoj razini, za 2015. očekuje rast od 0,7 posto, što je nekoliko puta manje od zemalja SIE. Focus Economics navodi da je rast potaknut zahvaljujući oporavku eurozone.

Hrvatska već godinama zaostaje za usporedivim zemljama jer uporno odbija provesti reforme koje bi povećale konkurentnost što bi privuklo strane ulagače, a domaće potaknulo na veću aktivnost.

Neučinkovita administracija, komplicirani i nelogični zakoni, visoki porezi i nefunkcionalno pravosuđe odbijaju svakoga tko želi uložiti novac, pokrenuti posao, zaposliti ljude, što u konačnici podiže cijelu ekonomiju i društvo.

Uvjerljivo najveće zvijezde regije su Češka i Poljska, koje su vjerojatno najuspješnije tranzicijske zemlje.

Prema procjenama analitičara Češka bi trebala ove godine imati rast gospodarstva od čak 3,9 posto. Češko gospodarstvo snažno raste zbog solidne potrošnje kućanstava, kao i rasta industrije i investicija. Prema prognozama, rast će se nastaviti i u 2016. godini, te bi trebao iznositi 2,7 posto. Češka Vlada usvojila je nacrt proračuna za 2016. godinu, prema kojem bi manjak u proračunu trebao pasti na samo 1,2 posto BDP-a.

Poljska bi, prema procjenama, ove godine trebala ostvariti rast od 3,5 posto, a jednaki rast očekuje se i u 2016. godini. Industrijska proizvodnja raste, a jedino što zabrinjava jest kratkoročno smanjenje potrošnje koja je pala na najnižu razinu u posljednja četiri mjeseca, te poslovno povjerenje koje je na osmomjesečnom minimumu.

Solidan rast ima i Mađarska, čije gospodarstvo bi ove godine trebalo narasti za 2,9 posto, dok se u 2016. očekuje rast od 2,5 posto Analitičari očekuju usporavanje investicija, ali s druge strane, rast bi trebala generirati osobna potrošnja koju potiče rast plaća i zaposlenosti te niži troškovi energenata, koji povećavaju raspoloživi dohodak.

Rumunjska, koja je također jedna od uspješnih tranzicijskih priča ove bi godine trebala ostvariti rast od 3,5 posto, dok se za sljedeću godinu očekuje ubrzanje na 3,6 posto.