Screenshot: HRT

U PROŠLOTJEDNOJ HRT-ovoj emisiji 'Samo kulturno,molim' jedna od tema bili su i navodno sporni rezultati natječaja Ministarstva kulture o financiranju neprofitnih medija. Naime, Ministarstvo je putem natječaja podijelilo 2 milijuna i 800 tisuća kuna 20 medija, od čega je 17 već postojećih medija te tri sasvim nova.

Stručno povjerenstvo ustvrdilo je da su se ti mediji istaknuli svojim "uredničkim koncepcijama, planom rada, utjecajem  i potencijalom mijenjanja medijskog i društvenog prostora".

U emisiji su gostovali Maja Hrgović, urednica Arteista i Hajrudin Hromadžić, član povjerenstva koje je dodjeljivalo novac. Hrgović je žestoko kritizirala Ministarstvo, kao i sugovornika Hromadžića, kojeg je optužila da je suradnik H-Altera, a da je upravo H-Alteru dodijeljeno 250 tisuća kuna od strane povjerenstva. Time je dovela u pitanje objektivnost postupka te povukla pitanje sukoba interesa.

Za komentar na optužbe obratili smo se Hajrudinu Hromadžiću, koji je za Index kazao kako nikada nije radio za H-Alter te kako smatra da je žalosno da se putem manipuliranja informacijama pokušava diskreditirati njega i čitav natječaj.

Hromadžić: Nikada nisam radio za H-Alter

"Ne radim za H-Alter, štoviše nikada nisam za njega radio, nisam nikada bio član redakcije ili uredništva H-Altera, niti sam član H-Alterove Udruge za medijsku kulturu. Sva moja povezanost s H-Alterom bila je suradnička u smislu 7-8 tekstova koje sam na njemu objavio, uglavnom u razdoblju između 2006. i 2008. godine. Tu započinje i završava moja veza s H-Aterom. Sve ovo možete provjeriti i kod samog H-Altera, to jest njegovog glavnog urednika Tonija Gabrića.

Nije nikakva tajna da sam naveden pod H-Alterovim Impressumom, zajedno s 30-ak drugih kolegica ili kolega koji su objavljivali tekstove na H-Alteru. Treba razlikovati takav tip suradnje od članstva u Urednistvu, Redakciji ili Udruzi. Gospođa Hrgović koja je neosnovano javno izrekla
ove optužbe i time utuživo manipulirala javnošću, kao i voditelj priloga Dražen Ilinčić koji joj je u tome asistirao, trebali bi, kao novinari s dugogodišnjim iskustvom, biti upućeni u spomenutu razliku. Ako to kojim slučajem ne znaju, onda to smatram žalosnim iz perspektive novinarske
profesije, a ako im je to pak poznato i bez obzira na to svjesno idu u pravcu za koji su se odlučili, potom zaključujem da se naprosto radi o malicioznoj manipulaciji s pokušajem da se preko mene diskreditira cjelokupno Povjerenstvo i Natječaj", kaže Hromadžić.

Neprofitnim medijima se dodjeljuju sramotno niska sredstva

"Termin "savjetodavno" bio je nespretno izrečen u živoj komunikaciji koja je obilovala neprijatnostima i isključujućom atmosferom. Ciljao sam na izjave i komentare koje H-Alterovim novinarima i suradnicima povremeno dajem kao stručna osoba iz akademskog polja, kao što to uostalom činim i u slučaju brojnih drugih medija koji mi se obraćaju.

Za kraj bih samo dodao da je prava šteta ovakvim potpuno neutemeljenim niskim udarcima skretati pozornost s krucijalnog aspekta cijelog problema, a to je činjenica da se neprofitnim medijima, čija važnost za društvo raste, dodjeljuju sramotno niska sredstva i da na taj bi problem što prije trebalo staviti naglasak", dodaje.

"Iznos od tri milijuna kuna koliko se ove godine dodijelilo neprofitnim medijima doista smatram, a nisam u tome usamljen, sramotno niskim, posebice uzevši u obzir okolnosti da komercijalni mediji razno raznim poreznim olakšicama ostvaruju desetke milijuna kuna dodatne dobiti
godišnje, kao i da lokalni komercijalni mediji godišnje samo putem Fonda za poticanje pluralizma uprihode preko 30.000.000,00 kn.

Javni mediji se sve više trivijaliziraju i komercijaliziraju

Još važnije od toga, društvena važnost neprofitnih medija iz godine u godinu raste jer se javni mediji u sve većoj mjeri komercijaliziraju i trivijaliziraju, upuštaju u kompetitivnost s privatnim komercijalnim medijima nastojeći u što većoj mjeri privući oglašivače, a što ima neizbježne posljedice po vrstu i kvalitetu sadržaja koji se na javnoj televiziji i radiju emitiraju, pa tako svjedočimo sve većem udjelu tabloidnog programskog sadržaja, reality-ja, natjecateljskih show emisija, sapunica, promovirajući time načela tzv. infozabave (infotainment) i infokomercijale (infomercial), itd.

U takvoj situaciji, treći sektor neprofitnih medija preuzima na sebe zadaću proizvodnje i distribucije sadržaja koji su od vitalne važnosti za javnost i zajednicu, uz neophodnu dozu argumentativne kritičnosti i angažiranosti, čime postaju bitan društveni korektiv. Također, u
Hrvatskoj gotovo izumrla forma istraživačkog novinarstva, u najvećem dijelu preživljava upravo zahvaljujući neprofitnim medijima. Neprofitni mediji su zapravo pravo zrcalo socijalne zbilje u svim njezinim ključnim parametrima, političkim, ekonomskim, kulturalnim, sportskim...

Mislim da su ovo samo neki od brojnih mogućih argumenata u prilog tezi da se neprofitnim medijima dodjeljuju žalosno i sramotno niska financijska sredstva, potpuno neproporcionalna njihovom društvenom značaju i važnosti za zajednicu", zaključuje Hromadžić za Index.