Foto: FAH

PREDSTAVNICI Frontexa, europske agencije za granice, bit će raspoređeni na granici između Hrvatske i Srbije, što je jedna od točaka dogovora sa sastanka u Bruxellesu posvećenog zapadnobalkanskoj izbegličkoj ruti.

"Na granicu između Hrvatske i Srbije treba doći Frontex, europska vanjska straža, što bi u teoriji trebalo usporiti protok i ulazak ljudi zbog malo rigoroznije procedure, naravno pod uvjetom da to sve skupa funkcionira od Grčke preko Makedonije do Srbije. Ako tako bude bit će dobro, a ako ne, mi kontroliramo situaciju dok se ova priča na završi, naši građani žive normalna i redovan život. Bilo bi dobro da se ovo što prije završi, a to prije svega ovisi o Turskoj i Njemačkoj", izjavio je hrvatski premijer Zoran Milanović nakon sastanka u Bruxellesu, gdje su se na poziv predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera okupiti čelnici osam zemaljan članica EU-a i triju nečlanica, kako bi pokušali dogovoriti bolju suradnju svih zemalja koje se na nalaze na migrantskoj ruti od Grčke do Njemačke.

Pripadnici Frontexa trebali bi biti raspoređeni u Šidu i pomagati u nadzoru graničnih prijelaza i registraciji izbjeglica. Dogovoreno je također raspoređivanje Frontexa između Grčke i Makedonije.

Na sastanku je dogovoren plan u 17 točaka, koji bi trebao osigurati bolju suradnju i nešto sporiji protok izbjeglica dok se ne postigne dogovor s Turskom o zaustavljanju izbjegličkog vala.
Na upit da komentira izjave slovenskog premijera Mire Cerara, koji je po dolasku na sastanak rekao da očekuje drukčije ponašanje Hrvatske nego što je do sada bio slučaj, Milanović je istaknuo da on to nije spominjao na samom sastanku.

Tijek događaja oko izbjegličke krize pratite na Indexu:

10:30 Od ponoći do 9 sati u Republiku Hrvatsku ušlo je 3079 migranata i izbjeglica, a trenutno je u privremenom prihvatnom centru u Opatovcu 1484 osoba. I dalje se očekuje veliki pritisak izbjegličkog vala iz Republike Srbije, a od početka migracijske krize u RH je ušlo 256.255 migranata i izbjeglica, objavio je MUP.

10:00 Dron je snimio tisuće migranata koji pješice prelaze njive u blizini hrvatske granice. Slovenija se požalila na nedostatak ljudi i opreme koji su im potrebni da se nose s priljevom izbjeglica koji dolaze na njihovu granicu.

8:30 Većina Slovenaca protivi se postavljanju žičane ograde na granicu s Hrvatskom zbog migrantskog vala, ali smatraju da bi Europska unija njihovoj zemlji koja je u schengenskom prostoru morala više pomoći, policajcima i financijski, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Opširnije

Milanović se neće prepucavati s Cerarom

"To nije rekao na sastanku, tamo je govorio da je problem u Grčkoj. Ja neću koristiti ovu priliku za prepucavanje s njim. Mi smo se čuli puno puta prije nego što je ovo počelo i sad smo u kontaktu. Ako on ima potrebu za svoje unutarnjopolitičke stvari govoriti takve stvari ja mu to ne zamjeram. Glupo je je da ja sada optužujem Sloveniju da nije bila pripremljena, a razgovorali smo o tome mjesec dana ili da optužujem Grčku. Sve je jasno, ovo predugo traje i najviše opterećuje Austriju i Njemačku, a Sloveniju i Hrvatsku manje, zato ne znam čemu ta galama, to je čak neiskreno. Ako može Hrvatska, može i Slovenija", rekao je Milanović.

Milanović je rekao da ga čudi to što je govorio Cerar, jer je s njim imao kolegijalan i ugodan razgovor kao i uvijek. "Mi se znamo jako dobro i stvarno ne vidim razloga za bilo kakve tenzije", rekao je.

U Hrvatsku je dosad ušlo otprilike 250 000 izbjeglica, a i dalje se očekuje priljev iz Srbije. Slovenija tvrdi da su im smještajni kapaciteti istrošeni. Očekuju da će u jednom danu u zemlju ući oko 15 000 izbjeglica.

Zemlje koje su pogođene dolaskom velikog broja izbjeglica zapadnobalkanskom rutom dogovorile su se da će povećati kapacitete za prihvat izbjeglica, od čega 50 tisuća u Grčkoj, a isto toliko na zapadnom Balkanu, objavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon završetka sastanka posvećenog zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.

Grčka je obećala da će do kraja godine stvoriti kapacitete za prihvat 30 ljudi uz pomoć UN-a, a kasnije još 20 tisuća.  Ostalih 50 tisuća mjesta trebalo bi osigurati u zemljama zapadnog Balkana, ali nije precizirano gdje.

Čelnici osam zemalja članica EU-a i triju nečlanica (Albanija, Makedonija i Grčka) dogovorile su se da će provesti 17 mjera kako bi stabilizirale i usporile protok izbjeglica.

"Usmjeravanje izbjeglica bez obavještavanja susjedne zemlje nije prihvatljivo"

Čelnici su prihvatili zajedničku izjavu od 17 točaka, koja je znatno ublažena u odnosu na  nacrt koji je pripremio  predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i koji je imao 16 točaka. U većem broju točaka izbačena je riječ da se čelnici obvezuju na nešto.

Znatno je ublažena točka u kojoj se kaže da usmjeravanje izbjeglica nije prihvatljivo. Sada se kaže da "politika usmjeravanja izbjeglica bez obavještavanja susjedne zemlje nije prihvatljivo". Čelnici su najavili da će u roku od 24 sata imenovati osobe za kontakt u svojim kabinetima kako bi se olakšala razmjena informacija i koordinacija u upravljanju izbjegličkim valom.

Registracija obavezna

Složili su se da će osigurati kapacitete za registraciju izbjeglica i uzimanje biometrijskih podataka, da će razmjenjivati informacije o veličini izbjegličkog vala koji prolazi kroz njihovu zemlju. Izbjeglice koje ne ispunjavaju uvjete za azil trebali bi biti vraćeni.

Slovenija će dobiti pomoć od 400 policijaca za nadzor granice na temelju bilataralne pomoći drugih zemalja. U zajedničkoj izjavi čelnici su pozvali Komisiju da nadgleda na tjednoj osnovi provedbu dogovorenih mjera.

"Jedini način da ponovo uspostavimo red je da usporimo rijeku izbjeglica. Politika slanja ljudi prema susjednim zemljama mora prestati.Želim biti jasan, ljudi se moraju registrirati. Tko to ne želi gubi sva prava. Na današnjem sastanku svi smo se obvezali da ćemo dijeliti informacije i da nećemo poduzimati unilateralne akcije", rekao je Jean Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, prenosi HRT.

Angela Merkel rekla je kako će EU pomoći da se na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti stvore "zone čekanja i odmora". Upitana o stanju u Sloveniji i Hrvatskoj, rekla je da Slovenija odlično daje svoj doprinos i da je Srbija konstruktivna.

Na sastanku su sudjelovali premijeri Hrvatske, Austrije, Njemačke, Bugarske, Grčke, Mađarske, Albanije, Slovenije i Srbije te predsjednici Rumunjske i Makedonije, predsjednik EK Jean-Claude Juncker, predsjednici Europskog vijeća i Parlamenta Donald Tusk i Martin Schulz i luksemburški ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća EU-a Jean Asselborn.