Screenshot: Guardian

ZNANSTVENICI zaduženi za misiju europske svemirske sonde Rosetta javljaju da su u oblaku oko kometa 67P pronašli kisik i navode da je riječ o "iznenađujućem otkriću" povezanom s tim nebeskim tijelom do danas. Riječ je o prvom pronalasku molekularnog kisika - u obliku u kojem ga udišemo na zemlji - otkad proučavamo i pratimo komete.

Mjerenja sonde Europske svemirske agencije otkrivaju da je kisik četvrti u nizu najizdašnijih plinova u tanašnoj i razrijeđenoj atmosferi (koma) kometa; nakon vodenih para, ugljičnog monoksida i dioksida.

"Zapravo je riječ o iznenađujućem otkriću povezanom sa 67P dosad jer kisik nije među molekulama koje očekujete u kometskoj komi," rekla je Kathrin Altwegg sa Sveučilišta Bern.

Otkriće je neočekivano jer je kisik izrazito reaktivan i znanstvenici ne očekuju njegovu dugotrajnu postojanost u svemiru. "Mi nikad nismo pomislili da bi kisik mogao 'opstati' milijardama godina bez spajanja s drugim tvarima," pojasnila je Altwegg.

U suradnji s André Bielerom sa Sveučilišta Michigan, Altwegg je nakon sedam mjeseci promatranja pokazala da razina kisika u magličastoj ovojnici kometa ostaje postojana, a otkriće sugerira da kisik nije samo u ovojnici već je sastavni dio kometa. Znanstvenici u ovom trenutku nemaju precizan odgovor kako se kisik našao u kometu, ali sumnjanju da bi odgovor mogao biti u hladnoći i gustoći maglice u kojoj je 67P "začet".

Nove hipoteze

Jedna od hipoteza, objavljena u žurnalu Nature, navodi da su visokoenergetske čestice koje jure svemirom udarale u zrna leda unutar tamne maglice i razbile veze između molekula vode stvarajući kisik zarobljen u ledu. Zrna leda su tako kroz milijarde godina postala sastavni dio kometa, koji je očito "rođen" daleko od zvijezda jer bi u protivnom vrućina oslobodila kisik u svemir.

Ukoliko se hipoteza pokaže točnom, ona snaži teoriju da su komete praiskonski i drevni ostaci ranog sunčevog sustava, no postojanje kisika proturječi nekim idejama o tome kako se sunčev sustav formirao. Jedna od njih je da kisik nastaje izvan sunčeva sustava, u međuzvjezdanom prostoru. "Dokaz kisika kao prastare tvari će vjerojatno osporiti neke teoretske modele o formaciji sunčevih sustava," rekla je Altwegg.

Rosetta je u studenom prošle godine ušla u povijest kao prva sonda koja je uspješno sletjela na površinu kometa. Robotska sonda Phylae je nekoliko puta poskočila na površini prije nego se zaustavila na rubu litice što je izazvalo veliko uzbuđenje entuzijasta. Phylae je prije pražnjenja baterija poslao gomilu vrijednih podataka i još uvijek je usidren na kometi koja je pored Sunca prohujala u kolovozu i sada je na putu prema dalekim granicama Sunčevog sustava, piše Guardian.